Amir Barati, kog Sjedinjene Američke Države terete za učešće u masovnim sajber napadima na kritičnu infrastrukturu sa štetom većom od 3,4 milijarde dolara u korist Iranske revolucionarne garde (IRGC), nalazi se u ekstradicionom pritvoru u Crnoj Gori i čeka zahtev SAD za izručenje, saopšteno je agenciji Beta u Višem sudu u Podgorici.
SAD imaju zakonski rok od 18 dana da zatraže izručenje, ili, ako postoje posebno opravdani razlozi, najviše 40 dana od hapšenja, objašnjeno je iz suda.
Ukoliko to ne urade u tom roku, on će biti pušten iz pritvora.
Prema navodima policije u Crnoj Gori, hapšenje je sprovedeno u saradnji sa američkim Federalnim istražnim biroom (FBI), a SAD terete Baratija za učešće u hakerskim napadima na najmanje 150 američkih univerziteta, kao i za krađu poverljivih podataka i intelektualnog vlasništva.
Advokatica Milena Knežević je agenciji Beta rekla da Barati nije državljanin Crne Gore te da nema odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori.
Beta navodi da advokatica nije odgovorila na pitanje da li se Barati izjasnio o optužnici, da li je boravio u Crnoj Gori ili je bio u tranzitu, te da li se on protivi izručenju i ako da, po kom osnovu.
Ona nije odgovorila ni na pitanje da li mu se stavlja na teret bilo kakvo krivično delo učinjeno u Crnoj Gori, odnosno da li je osumnjičen za napad na informatičku infrastrukturu u Crnoj Gori, koja je članica NATO-a.
"Imajući u vidu da se postupak nalazi u početnoj fazi, kao i obavezu čuvanja advokatske tajne i zaštite interesa našeg branjenika, u ovom trenutku nisam u mogućnosti da komentarišem sadržinu spisa, procesne radnje, dokumentaciju kojom raspolažu nadležni organi, niti strategiju odbrane", rekla je Knežević za Betu.
Dodala je da će javnost biti blagovremeno informisana o činjenicama koje mogu biti saopštene nakon što odbrana bude imala uvid u kompletnu dokumentaciju i kada to bude u interesu postupka i branjenika.
"Smatramo da nije primjereno da se postupak vodi putem medija niti da se unaprijed iznose pravni stavovi o pitanjima koja će biti predmet odlučivanja nadležnih organa”, kazala je advokatica.
Ime Amira Baratija, koji prema policijskim navodima ima iransko i tursko državljanstvo, nije navedeno u ranije objavljenim optužnicama u SAD-u za kibernetički kriminal.
Navodi koje je objavila crnogorska policija sadrže iste elemente kao slučaj u SAD-u protiv tzv. "Mabna grupe" iz 2018. godine.
Teheranski Mabna Institut i devet Iranaca terete se da su u ime IRGC napali više od 320 univerziteta širom sveta, od čega oko 144 u SAD-u.
U objavljenoj optužnici protiv "Mabna grupe" se takođe navodi da je nanesena šteta od 3,4 milijarde dolara, isto kao u slučaju Baratija.
Nijedan od devet optuženih iranskih državljana nije uhapšen i osuđen, a američki tužitelji navode da su nedostupni pravosuđu.
Iz crnogorske policije i Višeg suda u Podgorici nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa o detaljima slučaja.
Crna Gora i SAD nemaju formalni bilateralni ugovor o ekstradiciji.
Proteklih godina dve zemlje razvile su praksu saradnje u izručenjima, uključujući više slučajeva u kojima su osobe optužene u SAD-u predane američkom pravosuđu.
Jedan od posljednjih primjera je izručenje južnokorejskog državljanina Do Kvona, koji je uhapšen u Crnoj Gori u martu 2023. godine i izručen SAD-u u decembru 2024. godine, nakon više sudskih odluka i konačne odluke novog ministra pravde.