Crna Gora je pokrenula ekstradicijski postupak protiv Amira Baratija, kojeg Sjedinjene Američke Države terete za sudjelovanje u masovnim kibernetičkim napadima na kritičnu infrastrukturu u kojima je pričinjena šteta veća od 3,4 milijarde dolara u korist Iranskog revolucionarnog gardijskog korpusa (IRGC).
Prema navodima policije, hapšenje je provedeno u suradnji s američkim Federalnim istražnim uredom (FBI), a SAD terete Baratija za sudjelovanje u hakerskim napadima na najmanje 150 američkih univerziteta, kao i za krađu povjerljivih podataka i intelektualnog vlasništva.
Barati je predan Višem sudu u Podgorici koji mu, po proceduri, određuje ekstradicijski pritvor, nakon čega će protiv njega će biti pokrenut postupak izručenja koji može trajati mjesecima.
Ime Amira Baratija, koji prema policijskim navodima ima iransko i tursko državljanstvo, nije izrijekom navedeno u ranije objavljenim optužnicama u SAD-u za kibernetički kriminal.
Američki pravni sustav često je u sličnim slučajevima koristio naknadno podignute "zapečaćene" optužnice koje se otvaraju tek nakon hapšenja osobe, što SAD-u omogućuje dugotrajno održavanje statusa "bjegunca od pravde".
Navodi koje je objavila crnogorska policija sadrže iste elemente kao slučaj u SAD-u protiv tzv. "Mabna grupe" iz 2018. godine.
Teheranski Mabna Institut i devet Iranaca terete se da su u ime Iranskog revolucionarnog gardijskog korpusa (IRGC) napali više od 320 univerziteta širom svijeta, od čega oko 144 u SAD-u.
U objavljenoj optužnici protiv "Mabna grupe" se također navodi da je nanesena šteta od 3,4 milijarde dolara.
U hakerskim napadima Mabna grupe kompromitirano je oko 8.000 korisničkih naloga profesora, istraživača i zaposlenih te ukradeno približno 30 terabajta (30 hiljada gigabajta) akademskih istraživanja i naučnih radova.
Nijedan od devet optuženih iranskih državljana nije uhapšen i osuđen, a američki tužitelji navode da su nedostupni pravosuđu.
Kako je Barati došao u Crnu Goru?
Iz crnogorske policije nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa je li utvrđen identitet uhapšenog, je li imao boravište u Crnoj Gori pod tim ili nekim drugim imenom ili je uhapšen po dolasku ili u tranzitu prema drugim zemljama.
Nema odgovora ni na pitanje da li je uhapšena osoba osumnjičena za napad na informatičku infrastrukturu u Crnoj Gori, koja je članica NATO-a.
Sigurnosni i pravosudni stručnjaci godinama upozoravaju da je Zapadni Balkan oduvijek zanimljiv organiziranim kriminalnim skupinama, zbog geografskog položaja između Europe, Bliskog istoka i Azije, bezviznih režima sa zemljama kao što su Rusija ili Kina, različitih ekstradicijskih standarda, ali i dovoljno razvijene digitalne infrastrukture.
Adis Balota s Fakulteta za informacijske tehnologije u Podgorici, podsjeća da ovo nije prvi slučaj te da su u široj regiji proteklih godina identificirani brojni članovi hakerskih grupa koje se infiltriraju kroz migracione tokove, a za one koji rade u korist država kaže da imaju "praktično neograničena sredstva".
"Takvi napadi nisu samo za finansijsku korist. Imamo tu i vojnu ili industrijsku špijunažu. Cyber prijetnje nemaju granice, a takve grupe mogu sa Zapadnog Balkana da napadaju kritičnu infrastrukturu u bilo kojoj državi svijeta", kazao je Balota za RSE.
Iran i IRGC imaju dugogodišnju povijest kibernetičkih operacija usmjerenih protiv SAD-a i drugih zapadnih zemalja.
Iran je u zemljama regije prisutan kroz ambasade, kulturne i obrazovne centre, a skupine povezane s Iranom napadale su kritičnu infrastrukturu u zemljama regije, među kojima je napad na vladine institucije u Albaniji koja ugošćuje iransku disidentsku oporbu.
Američke kibernetičke i obavještajne službe upozorile su u aprilu ove godine na "pojačane iranske operacije usmjerene na sustave kritične infrastrukture, uključujući energetiku, komunikacije i obrazovne mreže", uz ocjenu da su se takve kampanje proteklih mjeseci intenzivirale.
U zemljama regije uglavnom su otkrivani i hapšeni članovi različitih organiziranih kriminalnih mreža koje trguju drogom, oružjem i ljudima, peru novac ili su visokorangirani članovi terorističkih mreža, kao što je tzv. Islamska država Sirije i Iraka.
Šta čeka Baratija u Crnoj Gori?
Iz advokatskog ureda Lutovac & Partneri iz Podgorice su za RSE pojasnili da se nakon hapšenja na temelju međunarodne potjernice osumnjičeni dovodi pred suca za istragu koji utvrđuje identitet i evidentira se kratko izjašnjenje o potjernici.
Nakon toga se u pravilu određuje ekstradicijski pritvor.
Prema novom zakonu usvojenom 2026. godine, pritvor može trajati sve do konačne odluke o izručenju, dok je ranije bio vremenski ograničen.
Država koja traži izručenje, u ovom slučaju SAD, ima rok od 40 dana da dostavi formalnu zamolnicu o izručenju, a u protivnom se pritvor ukida, iako se, kaže advokat Vuk Lutovac, takvi ishodi u praksi rijetko događaju.
Zemlja koja traži izručenje prosljeđuje dokumentaciju diplomatskim putem Ministarstvu pravde Crne Gore, Ministarstvo dostavlja sudu, a sud dostavlja braniocu. Sud potom zakazuje ročište na kojem se razmatraju uvjeti za izručenje, uključujući državljanstvo, da li postoje rizici političkog, vjerskog ili rasnog progona te kršenja ljudskih prava ili izricanja smrtne kazne.
U prvom stupnju odluku donosi vijeće od troje sudaca, nakon mišljenja suca za istragu, nakon čega se predmet po službenoj dužnosti šalje Apelacijskom sudu. Ako sud zaključi da nema uvjeta za izručenje, osoba se pušta na slobodu, dok se u suprotnom postupak može nastaviti kroz žalbeni postupak.
Konačnu odluku, nakon pravomoćnosti sudske odluke, donosi ministar pravde Crne Gore.
Paralelno s ekstradicijskim postupkom može se pokrenuti zahtjev za azil, koji odgađa izručenje do donošenja odluke o međunarodnoj zaštiti. Ako je azil odobren, izručenje se ne provodi.
Protiv odluka Apelacijskog suda može se podnijeti ustavna žalba Ustavnom sudu Crne Gore, koja formalno ne odlaže izvršenje izručenja. Međutim, prema pravnoj praksi, Ustavni sud u pojedinim slučajevima hitno razmatra takve žalbe i privremeno odgađa izručenje kako bi se izbjeglo da pravna zaštita postane bespredmetna.
Može li Crna Gora izručiti Baratija u SAD?
Crna Gora i SAD nemaju formalni bilateralni ugovor o ekstradiciji.
Proteklih godina dvije su zemlje razvile praksu suradnje u izručenjima, uključujući više slučajeva u kojima su osobe optužene u SAD-u predane američkom pravosuđu.
Jedan od posljednjih primjera je izručenje južnokorejskog državljanina Do Kvona, koji je uhapšen u Crnoj Gori u martu 2023. godine i izručen SAD-u u decembru 2024. godine, nakon više sudskih odluka i konačne odluke novog ministra pravde.
Sličan obrazac zabilježen je i u ranijim slučajevima izručenja američkih državljana, kao što je slučaj Richarda i Mariette Ayvazyan koji su izručeni SAD-u krajem 2022. godine gdje su osuđeni za prevare, pronevjere i pranja novca u iznosu većem od 20 milijuna dolara.
Suradnja na tekstu: Jelena Janković.
