Balkan se suočava s novom nesigurnošću usred rata između SAD‑a i Irana

"Stižemo uskoro" i "Dali smo vam naša upozorenja" - ovo su neke od poruka objavljenih na engleskom jeziku 9. i 10. marta na kanalu pod nazivom "HomeLand Justice" na platformi Telegram.

Ovaj kanal predstavlja grupu koja je preuzela odgovornost za više sajber-napada na institucije Albanije od 2022. godine.

Najnoviji napad dogodio se u utorak, a meta je bila elektronska pošta Skupštine Albanije.

To je potvrdio i sam albanski zakonodavni organ, navodeći da je napad "imao za cilj brisanje podataka i kompromitovanje nekih internih sistema".

Nakon toga je Nacionalna agencija za sajber-sigurnost (AKSK) saopštila da je formirala radnu grupu "za analizu slučaja i da se timovi nalaze na terenu, gdje sprovode tehničku analizu i preduzimaju potrebne mjere u vezi s ovom situacijom".

Do sada AKSK nije objavila nikakvo saopštenje koje daje dodatne detalje o napadu ili tačan obim štete.

Skupština je, u međuvremenu, saopštila da njihovi tehnički timovi rade na "obnovi izbrisanih podataka u korisničkim nalozima".

Šta se zna o grupi ‘HomeLand Justice’?

Prema analizi američkog tehnološkog giganta Microsofta, "HomeLand Justice" je povezan s iranskom vladom.

U svojim objavama na Telegramu, hakerska grupa navodi da se napadi na institucije Albanije izvode kako bi se kaznila njihova odluka da pruže utočište iranskoj opozicionoj grupi Mojahedin-e-Khalq (MEK), poznatoj i kao Narodna mudžahedinska organizacija Irana.

"Kada podržavate teroriste, morate znati da ćete platiti cijenu za to, u svakom pogledu", navodi se u jednoj od objava ove grupe, 10. marta.

U drugim objavama, grupa optužuje albanske političare da slijede "naredbe Amerikanaca", te upozorava da je ovaj napad "samo vrh ledenog brijega".

Dana 28. februara, kada su Sjedinjene Države i Izrael započeli napade na Iran, premijer Albanije Edi Rama podržao je američko‑izraelsku operaciju, rekavši da se država kojom on upravlja direktno suočila sa "barbarskim licem režima u Teheranu, putem njegovih sajber‑agresija".

Stručnjaci za sigurnost bili su podijeljeni oko toga da li prisustvo MEK‑a u Albaniji povećava rizik ili nema uticaja na moguće napade Irana nakon početka rata sa Sjedinjenim Državama.

Nakon početka rata u Iranu, međunarodni sigurnosni stručnjaci upozorili su da eskalacija tenzija između SAD‑a i Irana povećava rizik od mogućih terorističkih napada ili tajnih operacija izvan tradicionalnih zona sukoba.

Prema analizi koju je objavio američki magazin The Atlantic, Iran je istorijski koristio različite mreže i metode za osvetu prema protivnicima, posebno kada se suočavao s velikim političkim ili vojnim pritiskom, uključujući napade koji potiču izvan teritorije Irana.

U međuvremenu, izvještaji lista New York Times naglašavaju da američke obavještajne agencije prate mogućnost da bi Teheran mogao aktivirati savezničke grupe u različitim regionima kako bi napao američke interese ili interese njihovih saveznika.

Kakav je stvarni rizik u Albaniji i na Kosovu?

Iako Albanija ima istoriju zategnutih odnosa s Iranom, stručnjaci za sigurnost smatraju da nakon početka rata SAD‑Iran postoji određeni rizik i za druge zemlje.

Stručnjak za sigurnost iz Kosovskog centra za studije sigurnosti (QKSS), Mentor Vrajolli, naglašava da trenutna situacija zahtijeva ozbiljniju institucionalnu pripremu, imajući u vidu način na koji je Iran godinama djelovao izvan svoje teritorije.

"Poznato je širom svijeta da je Iran djelovao decenijama potičući uticajne ćelije izvan zemlje, koje imaju za cilj nanošenje štete interesima zapadnih država", kaže on.

Prema Vrajolliju, potencijalni rizik za Kosovo i Albaniju povezan je i s njihovom jasnom političkom i strateškom orijentacijom prema zapadnim saveznicima.

On naglašava da bi zbog otvorene podrške američkim i evropskim interesima obje zemlje mogle biti viđene kao potencijalne mete indirektnih neprijateljskih djelovanja.

Ipak, on smatra da direktan iranski uticaj na Kosovu i u Albaniji nije naročito izražen.

"U tim zemljama vjerski uticaj uglavnom je dolazio od drugih aktera", objašnjava Vrajolli, dodajući da su vjerske zajednice u regionu uglavnom povezane sa sunitskom tradicijom, te s uticajima iz Turske ili drugih zemalja, a ne sa šiitskim strujama koje se u većoj mjeri povezuju s Iranom.

Međutim, rizik se ne može potpuno isključiti. Vrajolli upozorava da i izolirani incidenti mogu izazvati ozbiljne posljedice.

"Jedan jedini incident može izazvati veliku štetu, zato budnost mora biti na visokom nivou kako bi se spriječio svaki mogući scenario", kaže on.

Vrajolli dodaje da sajber‑napadi ostaju jedna od najrealnijih prijetnji, podsjećajući da je Iran takve napade izvodio i u periodima kada nije bilo otvorenog konflikta.

S obzirom na to, smatra da institucije Albanije, ali i Kosova, moraju biti pripremljene i "zaštićene" od prijetnji u digitalnom prostoru.

Čitajte:

Koliko je bezbedno Kosovo na strani SAD protiv Irana?

Šta radi Kosovo?

Samo dan nakon početka rata u Iranu, na Kosovu je održana vanredna sjednica Savjeta za sigurnost, sazvana od strane premijera zemlje Albina Kurtija.

Šef kosovske izvršne vlasti "ponovo je naglasio jasan stav institucija Republike Kosovo da ostaju nepokolebljive uz naše prijatelje i strateške saveznike, a posebno uz Sjedinjene Američke Države, u naporima za očuvanje međunarodnog mira, sigurnosti i stabilnosti", navodi se u saopštenju.

Iako je premijer rekao da Kosovo pomno prati moguće implikacije po zemlju i region, Kosovska policija nije odgovorila na pitanja Radija Evropa slobodna da li provodi neki poseban plan zaštite nakon ove situacije, kao ni da li je zabilježen ijedan incident povezan s njom.

Ranije ni Vlada, ni Ministarstvo unutrašnjih poslova, niti Predsjedništvo Kosova nisu odgovorili RSE‑u o mogućim implikacijama ili konkretnim mjerama koje bi se mogle preduzeti.