Iranski predsjednik Hasan Rohani (Hassan Rohani) najavio je da će u petak (6. septembar) krenuti sa razvijanjem centrifuga za ubrzano obogaćivanje uranijuma, što predstavlja posljednji u nizu koraka kojima se Teheran udaljava od obaveza iz nuklearnog sporazuma, zvaničnog naziva 'Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja' (JCPOA) potpisanog sa svjetskim silama 2015. godine.
U međuvremenu, Sjedinjene Države odbile su da ublaže ekonomske sankcije Iranu. Umjesto ublažavanja, Washington je uveo nove sankcije namijenjene suzbijanju krijumčarenja iranske nafte.
Tenzije između Irana i Sjedinjenih Država pojačane su od kada se američki predsjednik Donald Trump prošle godine povukao iz nuklearnog sporazuma, prema kojem je Iran pristao na smanjenje svog nuklearnog programa u zamjenu za oslobađanje od ekonomskih sankcija.
Od povlačenja, SAD je obnovio i pojačao sankcije, čime je prodaja iranske nafte pala za više od 80 posto.
Trump je ponovo rekao da je otvoren za mogućnost susreta sa iranskim predsjednikom ali je jasno rekao da nema namjeru ublažavati sankcije.
"To se neće dogoditi", rekao je.
Nove američke sankcije
Iran se suočava sa dodatnim sankcijama američkog Ministarstva finansija koje ujedno nudi novčanu nagradu od 15 miliona dolara za 'djelotvorne informacije' o, onome što oni nazivaju, teheranskom mrežom 'nafte za terorizam'.
Jedanaest brodova i 25 subjekata nalaze se pod novim sankcijama jer su prema navodima Ministarstva finansija 'dio mreže koja finansijski podržava Islamsku revolucionarnu gardu, stranu vojsku, Kuds snage, i libanski vojni pokret koji podržava Iran. U aprilu su Sjedinjene Države označile Iransku revolucionarnu gardu i Kuds snage kao terorističkim grupama.
"Ova mreža prevezla je nedozvoljenu naftu u vrijednosti od stotinu miliona dolara. Taj novac se koristi za finansiranje terorizma", rekao je Brian Hook, specijalni predstavnik State departmenta za Iran.
Prema informacijama Ministarstva finansija, samo u proljeće ova mreža je uz stavljanje u pogon više desetina brodova 'prevezla skoro deset miliona barela sirove nafte, namijenjene pretežno sirijskom režimu. Ove isporuke prodate su za više od pola milijarde dolara.'
Na meti sankcija se nalaze i podružnice indijske firme koje imaju interesa u 'Adrian Darya 1', iranski tanker koji su vlasti na Gibraltaru zaustavile u julu zbog sumnje da prevoze naftu sirijskom režimu, čime bi došlo do kršenja sankcija koje Evropska unija ima prema sirijskim rafinerijama.
Mjere koje je uvelo Ministarstvo finansija znače zamrzavanje imovine koju u Sjedinjenim Državama posjeduju osobe koje se nalaze pod sankcijama. Pored toga, pojedinci ili kompanije koje budu poslovale sa njima, također se izlažu sankcijama.
'Potpuno neučinkovite sankcije'
Posljednje sankcije dolaze dan nakon što je Washington najavio sankcije na iransku civilnu svemirsku agenciju i dva instituta za istraživanje, rekavši da se koriste za unapređivanje raketnog programa Teherana.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Zarif (Mohammad Javad Zarif) rekao je za ove mjere da su 'potpuno neučinkovite'.
"Američko ministarstvo finansija nije ništa drugo već 'upravnik zatvora'", napisao je Džavad Zarif na Twitteru dan nakon odluke SAD da nametne nove sankcije Iranu.
"Jedini način za ublažavanjem američkog #ekonomskogterorizma (sankcija) jeste odluka da se konačno oslobodite vješala", dodao je Zarif na Twitteru.
Specijalni predstavnik State Departmenta za Iran, Brian Hook je rekao da je glavni cilj vladine kampanje sa 'maksimalnim pritiskom' da 'uskrate iranskom režimu uskrate prihode za finansiranje stranih operacija' i da vrate Teheran za pregovarački sto kako bi postigli 'novi i sveobuhvatni' sporazum o programu nuklearnog naoružanja.
Novo obogaćivanje uranijuma
Sjedinjene Države su se prošle godine povukle iz historijskog nuklearnog sporazuma postignutog između Teherana i svjetskih sila. Od tada su nametnuli Iranu brojne sankcije.
"Iran podržava terorističke organizacije, ubio je, oteo američke državljane. Iranski režim nastavlja obogaćivati uranijum i nastavlja raditi na nuklearnom programu. Ovaj sporazum omogućava tom režimu da dobija novac, a istovremeno ugrožava američke građane", rekao je Trump tokom potpisivanja odluke o izlasku iz sporazuma, dodajući kako sporazum "nije donio mir i nikada neće".
"Laž je da se Iran pridržava sporazuma i za to postoje dokazi", rekao je tada američki predsjednik u obraćanju javnosti iz Bijele kuće.
Teheran je najavio da se neće pridružiti novim pregovorima sve dok sankcije ne budu ukinute.
U međuvremenu je iranski predsjednik Hasan Rohani rekao da će od 6. septembra Teheran početi razvijati centrifuge kojima bi ubrzali obogaćivanje uranijuma, što je prema njegovim riječima 'treći korak' ka smanjenju njihovih obaveza u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
"Od petka ćemo svjedočiti istraživanju i razvoju različitih vrsta centrifuga kao i svega drugog što je potrebno kako bi ubrzano obogatili uranijum", rekao je ranije Rohani.
"Sva ograničenja u našem istraživanju i razvoju bit će ukinuta", dodao je.
Još od maja mjeseca Iran je krenuo sa smanjivanjem poštovanja obaveza iz nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. godine.
Prema sporazumu iz 2015. godine koje su tada potpisale Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Njemačka plus Evropska unija i Iran, Iranu je bilo dopušteno da zadrži ograničene količine centrifuge prve generacije u dvije nuklearne elektrane. Uspješan razvoj naprednijih centrifuga bi mu omogućio proizvodnju materijala za potencijalnu nuklearnu bombu nekoliko puta brže.
Teheran tvrdi da koriste obogaćeni uranij jedino kao gorivo za nuklearne elektrane, no Sjedinjene Države sumnjaju da bi ovaj program u konačnici mogao proizvesti nuklearno oružje.
Iran je dao dva mjeseca roka evropskim silama da probaju spasiti multilateralni sporazum iz 2015. godine i zaštite iransku ekonomiju od američkih sankcija koje su drastično smanjile prodaju iranske nafte u svijetu.
Facebook Forum