Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vlasti u kampanji zloupotrebljavaju državne resurse


Zlatko Vujović
Izvršni direktor Centra za monitoring (CEMI), Zlatko Vujović, za RSE iznosi utiske o kampanji za predstojeće lokalne izbore u Crnoj Gori.

Vujović komentariše i odluku međunarodnih i domaćih organizacija da ne nadgledaju ovaj proces i osvrće se na optužbe opozicije da vlast potkupljuje, ucjenjuje birače i zloupotrebljava državne resurse kako bi podigla stranački rejting.

RSE: Ostalo je još nedjelju dana do izbora. Iako se radi o lokalnim izborima, akteri insistiraju da je njihov značaj daleko veći. Kakav je vaš utisak?

Vujović:
Pa, svakako da ovi izbori dobijaju na značaju, samim tim što se paralelno održavaju u 14 crnogorskih opština, a druga dimenzija tog značaja jeste u tome što poslije dugo vremena imamo dva snažna bloka koja međusobno konkurišu za dobijanje vlasti u opštinama i to je prvi put, nakon dugog vremena da je opozicija ponovo jedinstvena. Možda i jedini put ako se izuzme situacija iz 1996. na nacionalnim izborima, kada je Narodna sloga objedinila jedan značajan dio opozicione scene, ali tada nije bio SDP dio te koalicije.

RSE: Kampanja je odmakla, a politički obračun se vodi na nekoliko frontova, kako između vlasti i opozicije, tako i između koalicionih partnera na državnom nivou, između DPS i SDP-a, koji su u nekim opštinama, uključujući i najvažniju – Podgoricu u kojoj živi trećina stanovništva, i u kojoj su izašli samostalno. Kako ocjenjujete ovu kampanju?
Kako kampanja odmiče i kako se bude približavao sami izborni dan, mislim da će rasti tenzije između DPS-a i SDP-a, jer jednim velikim dijelom će konkurisati jedna drugoj za onaj dio biračkog tijela koji ih je podržao na prethodnim izborima.

Vujović: Znate kako…Mislim da je dodatni kvalitet u ovoj kampanji, kada govorim sa aspekta dinamičnosti i interesantnosti za one koji prate sa strane, upravo to što imamo nekoliko nivoa u sukobljavanju u toku same kampanje. Kao što ste sami primijetili, DPS i SDP konkurišu na ovim izborima, jedni drugima, a pri tome su i dalje koalicioni partneri na državnom nivou. Pri tome ne isključujem mogućnost, a to i najavljuju – da će biti koalicioni partneri nakon izbora. Počelo je, da kažem blago, ali kako kampanja odmiče i kako se bude približavao sami izborni dan, mislim da će rasti tenzije između te dvije partije, jer jednim velikim dijelom DPS i SDP će konkurisati jedna drugoj za onaj dio biračkog tijela koji ih je podržao na prethodnim izborima. Sa druge strane i sama opozicija je jedinstvena, ali postavlja se pitanje da li će SDP uspjeti da uhvati sve one razočarane birače nekadašnje, zajedničke koalicije i gradonačelnika Mugoše, ili će dio njih, ipak otići ka opozicionoj koaliciji.

RSE: Mislite li da će ta činjenica da su ove dvije partije ipak u koaliciji na državnom nivou, ključno uticati na dinamiku i izbornu retoriku u kampanji?

Vujović: Činjenica je da su se, lideri ove dvije partije, na neki način ustezali, izbjegavali snažnu retoriku, samim tim u najvećem dijelu kampanje nijesmo ni vidjeli neke značajnije sukobe. Dosta je to bilo ovako, stidljivo. Međutim, kako budu stizali podaci sa terena, na bazi sigurnog glasa, prije svega od DPS-a, zavisno do tih rezultata možda će partije ići ka tome da pojačaju retoriku u odnosu na ono kakva je situacija bila do sada.

Krhko povjerenje u izborne rezultate


RSE: Međunarodne organizacije, kao što znamo, ne prate lokalne izbore. Koliko je to, po vama nesrećna okolnost i koliko će to uticati na percepciju legitimnosti ovog izbornog procesa?
Nakon dugo vremena u situaciji smo da se izbori u Crnoj Gori ne nadgledaju niti od strane domaćih, niti od strane međunarodnih organizacija. To je, mogli bi smo reći presedan. Posebno kada govorimo o značaju izbora i njihovom obimu.

Vujović: Pa, nakon dugo vremena u situaciji smo da se izbori u Crnoj Gori ne nadgledaju niti od strane domaćih, niti od strane međunarodnih organizacija. To je, mogli bi smo reći presedan. Posebno kada govorimo o značaju izbora i njihovom obimu. Međunarodne organizacije nemaju baš naviku ili praksu da nadgledaju lokalne izbore. Tačno je da ih u nekim zemljama nadgledaju, ukoliko je to od posebnog značaja za političku i bezbjednosnu stabilnost. Očigledna je procjena u slučaju Crne Gore bila da za tako nešto i nema potrebe s obzirom na to da je jedan takav proces od strane OEBS-a izuzetno skupo organizovati. Međutim, ono što je možda iznenađujuće jeste da se taj trend interesovanja stranih donatora za podršku NVO u Crnoj Gori, koje nadgledaju izbore i dalje toliko snažan da donatori jednostavno ne podržavaju te projekte zbog njihove procjene da je politička stabilnost u Crnoj Gori i rad institucija takvi da nije potrebno podržavati takve akcije.

RSE: Koje su posljedice?

Vujović: Ja mislim da je to veoma pogrešna odluka. Oni (međunarodne organizacije) je pravdaju time da nemaju sredstava u svojim fondovima da podrže takve aktivnosti. Sa druge strane postoji sličan trend i u regionu. Znači, u Hrvatskoj podržavaju NVO koje nadgledaju izbore ali, recimo na predsjedničkim izborima ta organizacija nije imala sredstava da obezbijedi kontrolu rezultata već je samo, na bazi uzorka, pokrivala nepravilnosti. Znači nije bila procjena kao što je to slučaj u Crnoj Gori. Slično je i u nekim drugim zemljama. Problema ima CESID u Srbiji. Znači, u Crnoj Gori se taj problem ponavlja. Međutim, mnogo je više izražen u Crnoj Gori jer značaj koji ona ima u regionu za evropske partnere, naročito amričke nije toliki kao što je, recimo slučaj u Srbiji, BiH, da ne govorim o Kosovu, pa samim tim i interesovanje za podršku nadgledanja izbora nije više na onom nivou kao što je bilo ranijih godina.

RSE: I u susret ovim izborima opozicija ponavlja stare optužbe da vlast vrši stravičan pritisak na birače, da se otkupljuju lične karte i da se ucjenjuju ljudi zaposleni u državnoj administraciji. Sakupljene prijave takve, navodne prakse opozicija je predala i Državnom tužiocu.

Vujović: Izvještaji koji su bili od strane međunarodnih organizacija sadrže preporuke i, da ne kažem kritike koje jednostavno nijesu ispoštovane od strane nadležnih organa u Crnoj Gori. Znači, ako prođete kroz preporuke OEBS-a vidjećete da ogrman broj tih preporuka jednostavno nije ispoštovan. Takođe, i nalazi domaćih organizacija su bili veoma kritični. Imamo jedno krhko povjerenje u izborne rezultate, često osporavanja, tako da je u svakom slučaju potrebna kontrola izbornog procesa. Na kraju krajeva i naši građani su sami ti koji treba da znaju rezultate sat ili dva nakon zatvaranja biračkih mjesta. Ovoga puta, međutim moraćemo da zavisimo od procjena koje će političke partije da daju. 2001. godine kada su se prvi put pojavili posmatrači sa procjenama izbornog rezultata imali smo jednu nevjericu jer su dva bloka, tada proglasila pobjedu na tim izborima i počeli slavlje. Tada su se pojavile naše procjene CEMI-ja koje su govorile da nema pobjednika tj. da će tadašnji Liberalni savez Crne Gore odlučivati o tome ko će formirati vlast. Iako se bojim, ipak se i nadam da smo u nekoj političkoj zrelosti odmakli od tog perioda i da se neće dogoditi da dodje do duplog proglašenja pobjede.

Nepovjerenje u institucije


RSE: Uprkos konstantnim optužbama da pritisaka i neligitimnosti ima, pa i raširenoj percepciji da se to dešava, rijetko se ko od građana odvažio da otvoreno progovori. Kako to objašnjavate?

Vujović: Objašnjavam, prije svega jednim velikim dijelom nepovjerenjem u institucije samog sistema. To je prva stvar. Ako, recimo neke političke partije, pojedinci govore o zloupotrebama, upravo je na policiji i tužilaštvu bilo da provjeri te navode i vidi da li je to tačno. Ukoliko nije tačno, trebalo je da obavijesti o tome javnost a ukoliko je tačno potrebno je bilo da se preduzmu određene, zakonom predviđene mjere. Na žalost, primjećuje se da postoji nezainteresovanost državnih organa kada je u pitanju rješavanje ovih problema. I jednostavno to utiče na građane da nemaju povjerenja u same institucije koje se bave ovim pitanjima. Mislim da je to veoma loše jer da su državni organi veoma brzo reagovali u takvim slučajevima i procesuirali ih, ukoliko takve stvari postoje, onda vjerovatno da bi i sami građani bili spremniji da prijave zloupotrebe.

RSE: Govori se dosta o zloupotrebi državnih resursa od strane vlasti i njenih funkcionera, koji koriste pozicije i projekte koji se finansiraju iz budžeta, kako bi podigli stranački rejting. To je, takođe stara priča. Primjećujete li je i u ovoj kampanji?

Mi smo u CEMI-ju pratili te zloupotrebe na prethodnih izborima i naravno ti nalazi su pokazali da postoje značajne zloupotrebe, i to govorim o onim koje su vidljive.
Vujović:
Svakako se primjećuje, čak možda i više nego nekih prethodnih izbora. Primjećujete posebno da u raznim opštinama ministri defiluju, daju i obezbjeđuju pozajmice, podršku, subvencije i sve to u zadnjih nekoliko sedmica i sve uoči izbora. To je klasična zloupotreba državnih resursa. Mi smo u CEMI-ju pratili te zloupotrebe na prethodnih izborima i naravno ti nalazi su pokazali da postoje značajne zloupotrebe, i to govorim o onim koje su vidljive. Međutim, tu su i one koje nijesu vidljive i proizilaze iz same činjenice da vladajuća partija vlada već dvije decenije, po samom automatizmu govore o tome da postoje brojne državne zloupotrebe. Ono što je, recimo jedan pomak u odnosu na prethodnu situaciju jeste što je zgrada Vlade ipak proglašena imovinom države Crne Gore i neće više biti izvor značajnih prihoda za DPS i SDP.

Scenario iz američkih filmova


RSE: Autor izjave koja je izazvala najviše reakcija i polemike je gradonačelnik Pljevalja i nosilac izborne liste DPS Filip Vuković koji je rekao kako je kokainska afera Vujović: ŠarićVujović: predimenzionirana i kako on ne bi odao Šarića i da zna gdje se ovaj krije. Kako ste vi doživjeli tu poruku funkcionera stranke koja tvrdi da vodi bespoštedni rat sa organizovanim kriminalom?

Vujović: Moram reći da je to jedna skandalozna izjava, koja izaziva strah. Prije svega, uloga državnih organa jeste da provode Zakon. Zakon je veoma jasan po pitanju ako je neko u saznanju gdje se nalazi lice koje se nalazi na potjernici, on mora da prijavi to lice. Ukoliko visoko pozicionirani pojedinac, kao što je to gradonačelnik Pljevalja kaže da neće poštovati Zakon i daje podršku nekome za koga je nesumnjivo dokazano da je za njim raspisana međunarodna potjernica i da je optužen za šverc kokaina i dugu listu krivičnih djela, u tom slučaju to je nešto što plaši. Zamislimo situaciju da, kao što u SAD neki gradončelnici upravljaju policijom. Zamislite situaciju da se jedan takav sistem primijeni u Crnoj Gori i da, recimo gradonačelnik Pljevalja kontroliše policiju toga grada. To bi značilo da gradonačelnik Pljevalja zabranjuje policajcima da vrše svoje obaveze i daje podršku kriminalcima, ukoliko su oni njegovi prijatelji. Ovo podsjeća na jedan scenario iz američkih filmova koji govori o sprezi vlasti i kriminalaca. Ovo je jedna veoma loša poruka od gradonačelnika Pljevalja.

RSE: Možemo li govoriti o otuđenim pojedincima, pošto DPS, bar je tako saopštio njihov portparol, nije našla ništa sporno u izjavi svog funkcionera, za razliku od koalicionih partnera na državnom nivou i opozicije?

Vujović: To je veoma loše. U situaciji kada smo imali brojna oprečna tumačenja o ulozi Crne Gore u svemu tome i niz aktivnosti da se sa Crne Gore skine sumnja da ima bilo kakve veze sa tom osobom, onda je ovakva poruka veoma loša, iako bi se ona mogla podvesti i pod svojevrsno flertovanje radi osvajanja vlasti u Pljevljima. Ako je to istina onda je ona još više poražavajuća, jer čini mi se da gradonačelnik koji da takvu izjavu treba da snosi i političku, ali i krivičnu odgovornost.

Pročitajte i ovo:
Crnogorska opozicija očekuje pobjedu u slučaju velike izlaznosti

Opozicija optužuje vlast za pritisak na birače
Jedinstvena opozicija je siguran pobjednik
Crna Gora bez neutralnih posmatrača na izborima
Ima li novca za predizborne kampanje?
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG