Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kovačević: HDZ izbornim zakonom vraća BiH dva stoljeća unazad


Prijedlog HDZ BiH je diskriminatorski: Slaven Kovačević

Izborni zakon BiH, odnosno rasprava o izmjenama i dopunama postojećeg, obilježiće nekoliko prvih mjeseci 2018. godine. Političkim liderima se sugeriše, posebno iz međunarodnih krugova, da što prije postignu dogovor kako bi se omogućilo provođenje opštih izbora, početkom oktobra ove godine. Prijedlog Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH za sada izaziva najviše pažnje i oprečnih reakcija.

Politički analitičar Slaven Kovačević, član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 za Radio Slobodna Evropa kaže da prijedlog HDZ-a BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

RSE: U parlamentarnoj proceduri je već nekoliko mjeseci prijedlog HDZ BiH za izmjene i dopune Izbornog zakona (iza kojeg stoje i stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor), koji je već usvojen u Domu naroda Parlamenta BiH. Ukratko, traži se da Hrvati odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i delegata u Domu naroda Parlamentarne Skupštine, zbog čega se predviđa drugačiji model izbornih jedinica. Kako ste Vi doživjeli prijedlog HDZ-a BiH?

Kada dođe do otvaranja poglavlja 23 i 24, biće more slučajeva 'bh. Sanadera', gdje će biti velikih problema da pojedinci dokažu porijeklo svoje imovine

Kovačević: Prijedlog HDZ-a nosi elemete diskriminacije i samim tim nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno njegovom članom 2.2 koji kaže da Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sa svim svojim protokolima, ima direktnu primjenu u BiH i prednost u odnosu na sveukupno zakonodavstvo. Zato se taj prijedlog zakona nije tebao naći u raspravi ni na jednom domu Parlamenta BiH. Ovaj prijedlog HDZ-a nije u skladu s Ustavom BiH.

Podsjećam na odluku Evropskog suda za ljudska prava, koji se u već čuvenom predmetu "Sejdić-Finci", poziva na protokol broj 12. iz Evropske konvencije, koji se ukratko odnosi na zabranu diskriminacije. Pošto je taj protokol dio Evropske konvencije, predloženi zakon se nije smio uopće naći u proceduri. Trebao je biti zaustavljen kao neustavan. Podsjećam da je povodom osme godišnjice od presude "Sejdić-Finci", koja nikada nije provedena, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko izjavio da Ustav i Izborni zakon BiH moraju primjenjivati Evropsku konvenciju za zaštitu osnovnih prava i temeljnih sloboda čovjeka.

Prijedlog Izbornog zakona za narode, ne građane: Dragan Čović
Prijedlog Izbornog zakona za narode, ne građane: Dragan Čović

RSE: Kad govorite o diskriminaciji, mislite li pri tome na prijedlog HDZ-a da ključ bude prebrojavanje građana po nacionalnoj pripadnosti? Kod izbora članova Predsjedništva BiH u Federaciji bi se formirala tri ad hoc izborna područja – A (živi više od 2/3 bošnjačkog naroda), B (živi više od 2/3 hrvatskog naroda) i C (ostale opštine u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva). Model popunjavanja federalnog Doma naroda bi takođe zavisio od broja Hrvata ili Bošnjaka u pojedinom kantonu.

Kovačević: Diskriminacija se može posmatrati na dva nivoa. Prvo, HDZ- ov prijedlog za izbor člana Predsjedništva BiH koristi nepostojeću teorijsku frazu "legitimni predstavnici naroda". To kao politički fenomen ne postoji u političkom sistemu ni jedne zemlje svijeta. Ja otvoreno kažem da se pri tome misli na legitimne predstavnike HDZ-a, što znači da oni to prema sebi štimaju i to tako što bi uveli virtualne izborne jedinice A, B i C. Meni to izgleda kao da bi građani maltene nosili zvijezde različite boje na rukavu i u zavisnosti od toga, išli bi prema određenoj glasačkoj kutiji. Na takav način HDZ bi ovu zemlju vratio dva stoljeća unazad i zato je njihov prijedlog zakona diskriminatorski.

Drugo, što se tiče Doma naroda, očigledno da je politika HDZ-a usmjerena tako da, ako padne njihov prijedlog za izbor člana Predsjedništva BiH na direktan način putem virtualnih izbornih jedinica, onda će oni vrlo vjerovatno početi govoriti o tome da se član Predsjedništva bira u Parlamentu BiH. To znači da bi oni nastojali da osvoje Dom naroda i to entitetski, u Federaciji BiH, iz kojeg se delegiraju zastupnici u državni Dom naroda.

S tim što HDZ ima i plan C – ako osvoje Dom naroda, imaće elemente kočnice. Zato ja ponavljam da oni nisu za euroatlantske integracije nego za neke njihove osobne interese. Jer, kad imaš elemente kočnice, onda se vlast ne može formirati bez tebe. I to je otprilike politički ambijent koji želi HDZ BiH stvoriti s Izbornim zakonom, kako bi sebi priskrbio stogodišnju vladavinu.

RSE: Nasuprot stalnim nacionalnim prebrojavanjima i podjelama,vidite li bilo kakve mogućnosti za pomjeranje BiH prema građanskoj državi?

Kovačević: Građanski model je isto nešto što teorija ne prepoznaje, jer su sve evropske države, svih 28 članica u Evropskoj uniji, sve su unitarne države, gdje građanin, odnosno pojedinac, ima sva prava i svi oni između sebe moraju imati jednaka prava. To je temeljno opredjeljenje Evropske unije. Gdje vidim izlaz? Vidim u tome da što prije BiH dobije status kandidata, da se otvore pregovori iz evropske pravne stečevine. Do prijema Hrvatske bilo je 31 poglavlje a nakon toga ima ih 35. Kad se otvore pregovori, prvo će se pregovarati o poglavljima 23 i 24, a to su društveno-politički sistem, zaštita ljudskih prava, pravni sistem itd, gdje će se tražiti od BiH da se prilagodi evropskim principima. Odnosno, ovo mora biti zemlja u kojoj svaki građanin, na pojedinačnom nivou, mora imati istovjetna prava sa drugim pojedincima.

Ja ne znam je li predsjednik HDZ-a i trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović svjestan šta može prouzrokovati kada kaže da je Bosna i Hercegovina veoma specifična i da kao takva treba ući u Evropsku uniju. Neće. Promijeniće se kompletan društveno-politički sistem, pa će Bosna i Hercegovina biti građanski uređeno društvo sa jednakim pravima svih građana, a ne naroda. Jednakost u pojedinačnim pravima garantira zaštitu kolektivnih prava. I to je jedini princip koji Evropa prepoznaje. Ja se tome radujem, uz ovu opasku da će, kada dođe do otvaranja poglavlja 23 i 24, biti ne jedan nego more slučajeva 'bh. Sanadera', gdje će biti velikih problema da pojedinci dokažu porijeklo svoje imovine...

I onda će to biti prilika da se ova politička elita, ova generacija političke elite koja je neproduktivna, makne sa političke scene, da dođu neki novi ljudi koji Bosnu i Hercegovinu mogu nastaviti voditi ka nekim poštenijim vremenima, vremenima prosperiteta. Kažem, kandidatski status će potpuno preokrenuti priču u Bosni i Hercegovini.

Cenić: Međunarodnoj zajednici odgovara nekompetentna vlast u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:09:16 0:00

RSE: Vraćajući se prijedlogu HDZ-a BiH za izmjene Izbornog zakona, treba podsjetiti da je Ustavni Sud BiH, 2016. godine djelimično prihvatio apelaciju Bože Ljubića, tada u svojstvu predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije, navodeći da odredba „svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“, nije u skladu sa Ustavom BiH. Međutim, ta odluka je dobila i neke druge dimenzije. Kako je Vi tumačite?

Kovačević: Prije svega, netačno je ono što govore predstavnici HDZ-a. Odluka Ustavnog suda je sadržana u jednoj jedinoj rečenici. Ono što govore iz HDZ-a da Dom naroda nije Dom kantona, da je to Dom konstitutivnih naroda itd, to su dijelovi iz obrazloženja. Posebno je interesantno da njihova manipulacija ide do takve granice da iz dijela obrazloženja, u kome Ustavni sud utvrđuje šta je gospodin Božo Ljubić ustvari tražio i citira njegove navode iz apelacije, oni to smatraju odlukom Ustavnog suda, što je apsurd, nonsens.

Ponavljam, Odluka Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića je jedna jedina rečenica. Ovo drugo, da Dom naroda nije Dom kantona, preuzeto je iz bivše Venecijanske komisije. Ali, istovremeno ne žele da pročitaju dvije rečenice iznad i dvije rečenice ispod. Dvije rečenice iznad kažu da od pedesetak evropskih zemalja osamnaest ima dvodomni sistem, da ovaj drugi dom, pored Zastupničkog doma, koji se bira neposredno na izborima, su domovi lokalnih zajednica. Nigdje ne postoji Dom naroda kao fenomen. I te lokalne zajednice imaju pravo veta na onaj dio zakonodavstva koji nanosi neku štetu lokalnoj zajednici. U svih osamnaest slučajeva to je dom lokalnih zajednica. Samo kod nas je, po želji HDZ-a, to Dom naroda.

A dvije rečenice dolje, ispod, stoji zaključno mišljenje Venecijanske komisije da je sadašnji princip, koji je preuzet iz Ustava FBiH, a koji kaže da iz svakog kantona treba birati po jednog zastupnika iz svakog konstitutivnog naroda, znači najmanje deset kantona puta tri – 30 ide direktno, pa se onda popunjava dalje, je u skladu sa najvišim evropskim izbornim standardima i principima. To zaključuje Venecijanska komisija, ali to HDZ neće da spomene. Zašto neće da se to spomene? Zato što im to odgovara, jer mišljenje Venecijanske komisije, mogu se slobodno izraziti, nadilazi pravna znanja naših domaćih sudionika, jer je Venecijanska komisija jedno ozbiljno tijelo koje ne bi ocijenilo da je to u skladu s evropskim principima, a da nije.

Dakle, to jeste u skladu s evropskim principima i standardima i ono što piše u Ustavu Federacije se treba primjenjivati. Kad me pitaju da li će izbori biti implementirani nakon oktobarskih izbora sljedeće godine – naravno da hoće, zato što imate u odluci Ustavnog suda, gdje kaže Venecijanska komisija da je to u skladu s evropskim principima i standardima. Dakle, primjenjivat će se Ustav Federacije i ja tu ne vidim nijedan problem.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG