Dostupni linkovi

Opozicija prepušta Izborni zakon BiH nacionalistima


Opozicione partije nisu ponudile zajednički prijedlog budućeg Izbornog zakona (ilustrativna fotografija)

U Predstavničkom domu Parlamentu BiH, uskoro će se ponovo povesti rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači delegati hrvatskog naroda u Domu naroda.

Biće to još jedan pokušaj da se dobije poslanička podrška za tekst zakona na kojem insistira HDZ BiH, a što je neprihvatljivo za većinu političkih partija. Uprkos očekivanjima, opozicione partije nisu ponudile zajednički prijedlog budućeg Izbornog zakona.

Akteri političkog života u BiH su saglasni da Izborni zakon treba promijeniti do narednih opštih izbora, koji će biti održani u oktobru 2018. godine. Vrijeme protiče, a za sada je u parlamentarnoj proceduri samo prijedlog HDZ-a koji je već dobio podršku delegata Doma naroda. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović, kao i drugi istaknuti članovi ove partije, predloženim izmjenama žele spriječiti da im „drugi biraju njihove predstavnike u vlasti“. Pri tome misle na Željka Komšića koji je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran u dva četvorogodišnja mandata, s čime se HDZ i druge političke stranke bh. Hrvata, nikada nisu mogle pomiriti, smatrajući da je Komšić izabran glasovima Bošnjaka.

Opozicija bi morala da izađe u javni prostor sa kompletnim paketom prijedloga ustavnih promjena: Enver Kazaz
Opozicija bi morala da izađe u javni prostor sa kompletnim paketom prijedloga ustavnih promjena: Enver Kazaz

SDA je najžešći kritičar HDZ-ovog prijedloga ali još uvijek ne nudi vlastiti. SDP BiH je pripremio svoj prijedlog uglavnom tehničkih poboljšanja, dok će se izmjene Izbornog zakona kako ih vidi „Nezavisni blok“ naći na narednoj sjednici Parlamenta. Uprkos očekivanjima, opozicione, građanske partije nisu kao odgovor ponudile zajednički prijedlog. O ovoj situaciji profesor Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz kaže

Vrlo mudro opozicija i građanske stranke prepuštaju vladajućim strankama, uključujući tu, na primjer, i Savez za bolju budućnost, da se bore oko Izbornog zakona i da se razvije rat. Ono što je inače karakteristika opozicije u ovoj zemlji jeste nespremnost da se ponude alternativna rješenja. Po mom mišljenju, opozicija bi morala da izađe u javni prostor sa kompletnim paketom prijedloga ustavnih promjena i da na taj način od nacionalista preuzme rješavanje tzv. nacionalnog pitanja. Nacionalisti, a tu prije svega mislim na HDZ i SDA u Federaciji BiH, ne mogu riješiti to pitanje, jer o BiH misle kroz teritorij, a ne kroz institucije sistema. Tako da bi opozicija mogla drugačijom logikom da riješi ustavnu krizu zemlje na vrlo jednostavan način – institucionalnim harmoniziranjem međuetničkih odnosa“, kaže Kazaz.

I poznati reditelj Dino Mustafić smatra da su građanske partije trebale udružiti svoje potencijale i parirati HDZ -ovom prijedlogu:

„Prosto ne mogu da vjerujem da jedno tako važno pitanje, sudbonosno pitanje, na fonu onoga za čega se zalažu građanske i partije lijeve provenijencije ispuštaju u jednom pasivnom odnosu, čekajući da inicijativa dolazi iz stranaka koje su okupljene oko onoga što nazivamo etničkom demokratijom, zato što stranke koje su na vlasti vrlo jasno pokazuju da njih izmjena Izbornog zakona i uopće odnos prema Ustavu, zanima isključivo partikularno. Dakle, u odnosu na ono što su njihovi uskostranački interesi, a onda i etnički. Jednom rječju, mi imamo toliko toga da uradimo na planu izbornog procesa, da ga učinimo transparentnijim, demokratičnijim, i da naposlijetku implementiramo i presude međunarodnih sudova, poput onog u Strazburu, o diskriminatorskim oblicima u našem Ustavu, spram manjinskih zajednica i nacionalnim manjinama“, kaže Mustafić.

Krajem prošle godine Ustavni sud BiH je neustavnim proglasio dotadašnje odredbe Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. HDZ je nakon toga u Izborni zakon uveo model po kojemu bi se delegati birali iz onih kantona u kojima je njihov narod zastupljen u značajnijem broju. Na ovaj zakon, klub Bošnjaka je podnio apelaciju Ustavnom sudu ali je ona odbačena uz stav da nije povrijeđen bošnjački nacionalni interes.

Enver Kazaz smatra da prijedlog izmjena zakona omogućava HDZ-u BiH, maskiranje ustavnih promjena kroz Izborni zakon.

„Očigledno je da se kroz Izborni zakon pokušava na mala vrata uvesti neka vrsta administrativne reorganizacije Federacije. Ali, od toga je važnije pitanje zbog čega se SDA nikada, nakon predsjednika Sulejmana Tihića, nije upustila u rješavanje ustavne krize u zemlji i zbog čega do sada nije ponudila svoj Izborni zakon. Kao da čeka da rješenje padne s neba i kao da SDA, kao relativni pobjednik u Federaciji, nema najveću dogovornost, za promjene Izbornog zakona i za rješavanje ustavne krize. Nerješavanjem Izbornog zakona ili pokušajem da se to maksimalno odloži pred same izbore, nastoji se razraditi na političkom polju nacionalistička ideološka strategija. I HDZ i SDA računaju s jačanjem krize, kako bi se pred same izbore pojavili kao nacionalni zaštitnici“, navodi Kazaz.

Neophodna transparentnost: Dino Mustafić
Neophodna transparentnost: Dino Mustafić

Dino Mustafić naglašava da se izmjene Izbornog zakona trebaju temeljtii na transparentnosti cijelog procesa, što ne smije dovoditi do diskriminacije.

„Slažem se i da se odluka Ustavnog suda o izboru zastupnika u Domu naroda mora spovesti na način da ne bude nikakvih diskriminatorskih oblika. Ali, istovremeno se mora definirati nadležnost Doma naroda koja će ograničiti pitanja od nacionalnog inetresa konstitutivnih naroda. Kad bi se samo provela odluka Ustavnog suda na koju se poziva HDZ BiH a bez promjene nadležnosti Doma narod, a onda bi izbori bili potpuno obesmišljeni jer bi HDZ u tom domu imao polugu kojom bi mogao beskrajno ucjenjivati, reketirati sve političke aktere odnosno paralisati rad parlamneta ali i drugih državnih institucija i organa“, smatra Mustafić

HDZ je prethodnih mjeseci u svakoj prilici lobirao za usvajanje izmjena Izbornog zakona. Odaslane su mnoge krupne riječi a najdalje je odmakao delegat u Parlamentu, Mario Karamatić. Pored ostalog je poručio:

„Oni koji se najviše kunu u BiH, vode upravo tome da zemlja bude cijela blokirana, a nakon toga slijedi, što je jedan bivši jugoslovenski književnik napisao, odumiranje međeda tj. lagana agonija i crkavanje ove zmlje, ako se ne usvoji Izborni zakon.“

Na potezu su poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za koje se za sada procjenjuje da, osim pripadnika Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, neće biti drugih glasova „Za“.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG