Dostupni linkovi

Umjesto dogovora, beskrajni razgovori o Izbornom zakonu


Dragan Čović, Maureen Cormack i Lars-Gunnar Wigemark

Od jednog od prioritetnih zadataka bh. vlasti, izmjena Izbornog zakona, koje su pred njih stavili evropski zvaničnici, došlo se do toga da se tek obavežu da će o istom razgovarati. Bar je tako saopšteno nakon susreta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića, ambasadorice SAD u BiH Morin Kormak i šefa delegacije EU u BiH Larsa Gunara Vigemarka. Od duha dijaloga i konsenzusa, kojeg priželjkuju strani zvaničnici, u BiH postoji samo duh, kako smatraju analitičari, i to onaj koji teži razdoru.

Do izmjena Izbornog zakona BiH mora doći! Jasno je to svim političkim akterima u BiH, ali ne postoji zajednički jezik po kojem bi se uskladile političke aspiracije sa provedbom odluke Ustavnog suda BiH o izboru izaslanika u Dom naroda Federacije BiH, a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim. Kada je potonje u pitanju, radi se u stvari o osiguravanju jednake zastupljenosti konstitutivnih naroda u tom tijelu. No ono što je politička namjera jeste osigurati ekskluzivitet, odnosno ko iz kog naroda i na koji način može biti biran.

Na izmjenama ovog zakona snažno su insistirali predstavnici međunarodne zajednice, donedavno ga nazivajući najvažnijim političkim procesom u BiH.

Ako je suditi prema posljednjem susretu s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem ambasadorice SAD u BiH Morin Kormak i šefa delegacije EU u BiH Larsa Gunara Vigemarka, stvari se mijenjaju. To se da iščitati i iz saopštenja koje je upućeno nakon susreta u kojem stoji:

"Naglasili su odgovornost svih bosanskohercegovačkih političara da osiguraju da se opći izbori 2018. godine održe nesmetano i da se institucije formiraju pravovremeno. Predsjedavajući Predsjedništva Čović obavezao se na razgovor o mogućim izmjenama i dopunama Izbornog zakona u duhu dijaloga i konsenzusa."

Najveći problem na tom polju imaju Hrvati kojima kažu, većina može izabrati predstavnika. Tako su svojevremeno tvrdili da Željko Komšić, prema stavu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, nije imao legitimno pravo da zastupa Hrvate jer je, navodno izabran većinskim bošnjačkim glasovima. Stoga su predložili izmjene Izbornog zakona koje su, mada prošle u Domu naroda BiH, zapele u Zastupničkom domu. Od tada se vodi snažna politička ofanziva. Saveznike su našli u srpskim delegatima u Domu naroda, ali i u Hrvatskoj, što kod bošnjačkih političara izaziva revolt.

"Krenite od pretpostavke da ja danas počnem govoriti i sugerisati hrvatskom saboru šta bi bilo u prioritetu u njihovom radu i kako bi trebao izgledati Izborni zakon RH i sve će vam biti jasno", prokomentarisao je šef kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH Halid Genjac.

Vehid Šehić: Izbori se mogu provesti, ali se neće moći implementirati rezultati
Vehid Šehić: Izbori se mogu provesti, ali se neće moći implementirati rezultati

U konkretnom je slučaju samo potrebno ispuniti zakonsku obavezu ili su posljedice jasne, kaže predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" Vehid Šehić.

"O čemu razgovarati? Mora se odluka implementirati. Ne samo ova, nego sve odluke Ustavnog suda koje se tiču izbornog zakona, Grada Mostara, sve odluke Evropskog suda za ljudska prava...To su naše obaveze. Ja sam pristalica da se sve blokade naprave i da ih se natjera da ovo urade što prije, jer ulazimo u izbornu godinu. Moram reći i da se izbori mogu provesti, ali se neće moći implementirati rezultati izbora i onda ćemo imati apsolutnu blokadu svih institucija u ovoj državi", konstatuje Šehić.

Da se istinski žele promjene Izbornog zakona uradilo bi se najprije to da se osigura da izbori budu fer i demokratski, podcrtava Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa.

Stranke svu tu kakofoniju oko izbornog zakonodavstva u stvari koriste samo za predizborno pozicioniranje

"Govorim o tome da je za legitimnu vlast ključno da su izbori održani fer i pošteno i da niko nikoga nije pokrao, a trenutno se izbori kradu. Zašto ne urade uvođenje obaveznog glasanja, zašto ne urade obavezno uvođenje elektronskog glasanja, elektronskog brojanja, zašto ne depolitiziraju biračke odbore, zašto tamo sjede stranački ljudi? Kada bi uradili ta tri nepolitička poteza, bilo bi bespredmetno pola onoga oko čega se vodi politička borba", ocjenjuje Arapović.

Od ovih ciljeva su, smatra Arapović, daleko.

"Ono što ja mogu iščitati iz prijedloga, ali i između redova je da gotovo svi prijedlozi koji dolaze iz političkih stranaka odražavaju njihove krajnje partikularne stavove koji bi išli ka cilju da se kroz izborni sistem osigura sigurna pobjeda ili jaki rezultat određene stranke. To je kroz teoriju izbornih sistema neprihvatljivo", komentariše Arapović.

"Malo ko", dodaje on, "predlaže rješenje kojim će druge strane biti iole zadovoljene i, važnije, koje će implementirati ono što su principi modernih izbornih sistema, a to su jednako pravo glasa, jednaka vrijednost glasa bez obzira na izbornu jedinicu".

"Poštivanje individualnih političkih prava, ali i zaštita kolektivnih prava koja su zaštićena Ustavom. A u međuvremenu, stranke svu tu kakofoniju oko izbornog zakonodavstva u stvari koriste samo za predizborno pozicioniranje", zaključuje Arapović.

I tako su se još jednom bh. političari obavezali da će razgovarati i to u duhu dijaloga i konsenzusa. Za poznavaoce prilika to u stvari znači da se dogovaraju da se ne dogovore.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG