Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Lukovac: Oprečni rezultati 12 godina crnogorske nezavisnosti


Branko Lukovac

Crna Gora je obnovila nezavisnost prije tačno 12 godina. Osim sna o nezavisnoj državi, veći dio crnogorske javnosti je priželjkivao državu vladavine prava, slobode govora, članicu svih međunarodnih asocijacija, ekonomski i socijalno stabilnu zemlju koja ubrzano osvaja standarde zapadnih demokratija i u kojoj će biti minimizirane nacionalne, vjerske, klasne i regionalne podjele. O oblastima u kojima su rezultati vidljivi i očekivanjima koja se veoma sporo ostvaruju i anomalijama postreferendumskog crnogorskog društva, za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori nekadašnji predsjednik Pokreta za nezavisnost i diplomata Branko Lukovac.

RSE: Crna Gora obilježava 12 godinu obnove nezavisnosti. Kako vam nakon tog perioda izgleda Crna Gora u oblastima društvenih i političkih odnosa, socijalno i ekonomski? Da li je ambijent za vas, kao nekadašnjeg predsjednika Pokreta za nezavisnost, ispod ili iznad očekivanja?

Lukovac: U svakom slučaju očekivali smo da se u ovih 12 godina ostvari mnogo više nego što je ostvareno. Moram reći da ono što su značajni rezultati već godinama, da je učvršćena nezavisnost i ojačana u zemlji i u inostranstvu. Znatno su unaprijeđeni odnosi sa susjedima. Ostvaren je značajan napredak u integracijama, i evropskim i evroatlantskim. Međutim, ono što su bila očekivanja, a što se jako sporo ostvaruje kao zadatak da se prevazilaze neki problemi, to su: zadržane pa čak i produbljene polarizacije i podjele, političke, nacionalne, vjerske, klasne i regionalne. Dosta je slabašan ekonomsko-socijalni napredak. To je posljedica loših privatizacija, ekonomske politike koja nije poklonila pažnju stvaranju povoljnije strukture privrede, visoke stope nezaposlenosti, prezaduženosti i zapostavljenosti sjevernih regiona. Ono što je takođe veliki problem, odnosno zaostatak u ostvarivanju, to su problemi funkcionisanja pravne države. Dakle, visoka stopa kriminala i korupcije, nepotizam koji je postao rak rana društva, zadržan je partitokratski karakter vlasti. To su problemi koji istrajavaju i gdje u ovih 12 godina nije učinjen očekivani napredak.

RSE: Kako komentarišete činjenicu da Crna Gora nije prevazišla podjele sa kojima je ušla u novu državu?

Lukovac: Odgovornost za to je i na vlasti i na opoziciji. Kada je u pitanju vlast, tom problemu ona nije poklanjala potrebnu pažnju ni prioritet koji zaslužuje. Tek sada u predizbornom vremenu predsjednik (Milo) Đukanović najavljuje nove inicijative sa ciljem prevladavanja ili smanjivanja podjela. Takvih napora da se postigne najširi dijalog i dogovor oko najvažnijih pitanja Crne Gore, to je izostajalo u proteklom periodu. Sa strane opozicije, značajan dio se nije pomirio sa Crnom Gorom kao nezavisnom državom, ni sa Crnom Gorom koja će biti dio evropskih i evroatlantskih integracija. Opozicija u najvećem dijelu nije spremna za dijalog već je glavni njen metod pritiska bojkot. Uz to postoje i polarizacije po drugim osnovama, ne samo političkim: regionalni problem, nacionalni i vjerski itd.

RSE: Kako objašnjavate diskrepancu između spoljne i unutrašnje politike Crne Gore? Dakle, sa jedne strane imamo uspjeh: Crna Gora je ušla u NATO, država nema prevelikih i nerješivih problema sa susjedima, ima najveći broj otvorenih poglavlja u pregovorima; a na unutrašnjem planu veliki animoziteti, problemi u vladavini prava, slobodi govora, korupciji i organizovanom kriminalu – što možemo najblaže nazvati stagnacijom?

Lukovac: Očigledno je da je napredak najizrazitiji na tom spoljnopolitičkom planu. Rekao bih da su tome doprinijela dva činioca. Jedan je taj mirni i demokratski proces rješenja potencijalne krize u našem regionu, a to je pitanje nezavisnosti Crne Gore. I kao nagradu za to i želju da se što prije zatvori to pitanje, međunarodna zajednica je objeručke prihvatila Crnu Goru u međunarodne organizacije, uspostavljeni su odnosi, ostvaren je napredak u integracijama. I drugi faktor je situacija u našem okruženju koja je uglavnom nepovoljna. U poređenju sa tim, najvažnije je bilo očuvati stabilnost gdje ta stabilnost postoji. Dakle, u poređenju sa onim što su problemi u Bosni, u Makedoniji, na Kosovu, u odnosima Srbije i Hrvatske, Srbije i Bosne, Srbije i Kosova itd... Crna Gora je jedno ostrvo stabilnosti u tom moru nestabilnosti na Zapadnom Balkanu. Zbog toga je vidljiv izrazit napredak u ostvarivanju tih spoljnopolitičkih zadataka. Na žalost, na unutrašnjem planu Crna Gora dosta zaostaje, tu je napredak jako spor. Ali međunarodni činioci smatraju da je sada najvažnije da se očuva stabilnost u Crnoj Gori i manje pažnje poklanjaju onim kvalitativnim promjenama, dakle u vladavini prava, demokratizaciji društva, slobodi medija itd.

Đukanović stupio na dužnost predsjednika Crne Gore
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:52 0:00

RSE: Dvanaest godina nam nije dovoljno da riješimo određene društvene anomalije koje su prenesene čak iz devedesetih godina. Koliko će biti još potrebno vremena da usaglasimo određene standarde sa standardima Evropske Unije – prije svega u odnosu na vladavinu prava i demokratizaciju?

Lukovac: Pa to će očigledno biti proces koji će trajati, ne neku godinu, nego možda čak neku deceniju još. Kao što vidite i unutar Evropske unije su države članice, naročito iz reda onih koje su primljene u posljednjem periodu, gdje su ti problemi i dalje prisutni i zaoštreni. Tako da će i Crnoj Gori biti potrebno mnogo više vremena da implementira u životu sve ono što je usvojeno u propisima, strategijama i planovima u smislu novih zakona i novih standarda i vrijednosti. To je ipak jedan proces promjene društva ka vrijednostima razvijene Evrope.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG