Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stabilno NATO članstvo, nestabilna vladavina prava u Crnoj Gori


Slavlje u izbornom štabu Demokratske partije socijalista nakon pobjede Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori.

Međunarodna posmatračka misija OEBS-a je konstatovala da su predsjednički izbori u Crnoj Gori protekli uz poštovanje fundamentalnih sloboda, iako su uočeni nedostaci među kojima je istaknuta činjenica - da je kandidat vladajuće koalicije imao institucionalu prednost u odnosu na ostale kandidate, saopštila je šefica ODIHR-ove misije Tana De Zulueta.

„Predsjednički izbori protekli su u poštovanju fundamentalnih sloboda iako je kandidat predložen od strane vladajuće stranke uživao institucionalnu prednost. Kandidati su slobodno vodili kampanju, mediji su obezbjedili kandidatima platformu za predstavljanje njihovih stavova i mišljenja. Nedostatak analitičkog izvještavanja i odsustvo vodećeg kandidata u televizijskim debatama, uskratili su mogućnost biračima da donesu informisanu odluku“, saopštila je De Zulueta predstavljajući preliminarni izvještaj.

Nakon ubjedljive pobjede lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, ostvarene natpolovičnom podrškom birača, otvoreno je pitanje uticaja na realizaciju spoljnopolitičkih prioriteta i usvajanja evropskih standarda na unutrašnjem planu u Crnoj Gori.

Treba reći da se ni jedna politička partija nije oglasila saopštenjem niti komentarisala rezultate predsjedničkih izbora. Ni lideri opozicionih stranaka koji su podržavali dio predsjedničkih kandidata, nisu se oglašavali niti komentarisali epilog upravo završenih izbora. Analitičari ocjenjuju da je Đukanovićev trijumf između ostalog prodizvod loše strategije, slabosti i podjeljenosti opozicionih partija.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) izvršni direktor Centra za monitoring i politički analitičar (CeMI) Zlatko Vujović konstatuje da od Đukanovića zavisi da li će biti spreman da ispunjava visoke kriterijume i zahtjeve Evropske unije (EU), posebno u oblasti vladavine prava, te da li će na unutrašnjem planu raditi na ublažavanju podjela.

Odgovarajući na pitanje o uticaju Đukanovićeve pobjede na spoljnopolitičke aspekte - odnos prema EU, NATO-u, Rusiji ili regionu Vujović kaže izbor Mila Đukanovića asocira na kontinuitet dosadašnje spoljne politike Crne Gore. On naglašava da će veliki izazov za Đukanovića biti njegov odnos prema evrointegracijama.

"Da li Đukanović ima namjeru da zaoštri odnos prema EU, u smislu fleksibilnosti i spremnosti ispunjavanja sve strožih zahtjeva EU, ili će igrati na kartu da se ti zahtjevi trebaju olabaviti, uslijed toga što je Crna Gora geostrateški važna za EU? Odnosno, da zbog pritiska Rusije na Crnu Goru koji je postojao, a koji je sada slabiji ali i dalje prisutan, EU treba da napravi ustupke kada je riječ o pridruživanju Crne Gore? Mislim da je to ključno pitanje koje će se otvoriti u narednom periodu kada govorimo o spoljnopolitičkim prioritetima", ocjenjuje Zlatko Vujović.

Rezultati izbora su, prema Vujovićevim riječima, pokazali da oni kandidati koji su otvoreno za NATO i bili promoteri takvog projekta, kao što su Đukanović i Draginja Vuksanović (SDP), imaju više nego jasnu većinu.

"Ne treba zaboraviti da je i Mladen Bojanić podržan od jedne partije koja se otvoreno zalaže za članstvo u NATO. Tako da što se tiče tog spoljnopolitičkog prioriteta, činjenica je da u ovom trenutku ne postoji ni jedan rizik", zaključuje Vujović.

Đukanović i njegove pristalice slave pobjedu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

U pobjedničkom govoru izabrani predsjednik Milo Đukanović je naveo tri cilja u narednom petogodišnjem periodu. To su ekonomski razvoj Crne Gore, priključenje Crne Gore u punopravno članstvo u EU i prevazilaženje postojećih političkih podjela.

Na pitanje koliko su ovi ciljevi realni, Vujović kaže da će ciljevi u bitnome zavisiti od samog Đukanovića i da će on nositi najveću odgovornost.

"Da li će Đukanović biti spreman da proces evropskih integracija pogura maksimalno naprijed i da ubrza taj proces, da učini veću spremnost u ispunjavanju onih zahtjeva koji se, prije svega, odnose na vladavinu prava i da li će biti spreman da ojača institucije u ovoj zemlji, zavisi od njega", kaže Vujović.

Ono što je bila praksa do sada, podsjeća Vujović, je "bukvalno brisanje bilo kakve autonomije i nezavisnosti nekih institucija koje bi prema svojoj definiciji to trebalo da jesu".

"Tako da Crna Gora u ovom trenutku nema ni jednu instituciju koja bi mogla da pokaže da ima integritet u odnosu na pritisak izvršne vlasti i to je jedno teško naslijeđe sa kojim Đukanović ulazi u finiš pregovora sa Evropskom unijom", tvrdi Vujović.

Vujović (na fotografiji): Ciljevi Đukanovića zavise isključivo od njega
Vujović (na fotografiji): Ciljevi Đukanovića zavise isključivo od njega

Cilj broj tri, a to je prevazilaženje podjela, ponovo će zavisiti od Đukanovića, ocjenjuje Vujović.

"Upravo u završetku kampanje nisu se čule takve poruke. Naprotiv, čuo se obračun sa neistomišljenicima koji je dolazio i od premijera (Duška Markovića, prim. aut.) i od Đukanovića. Finiš kampanje je bio posvećen dijelom i obračunu sa nevladinim organizacijama, a to nije nešto što se može čuti u nekim zemljama koje su članice ili žele da budu članice EU, ako izuzmemo Mađarsku i gospodina Orbana (Viktor, prim. aut.). Dakle, pitanje je da li će gospodin Đukanović ići ka stvarnom prevazilaženju podjela, izgradnji institucija, nedvosmislenom ispunjavanju zahtjeva Evropske komisije ali na jedan održiv način. Ili će da igra na geostratešku kartu i da nastavkom jedne kampanje, sličnom Orbanovom na unutrašnjem nivou, pokušati da ostvari ulazak Crne Gore u EU", kaže izvršni direktor Centra za monitoring i politički analitičar.

Zlatko Vujović lično vjeruje da u ovom trenutku ne postoji dovoljno prostora da jedan takav scenario, "na unutrašnjem nivou oštro prema svim neistomišljenicima a na spoljnopolitičkom fleksibilno", može dovesti do toga da Crna Gora uđe u EU.

"Pred Đukanovićem je jedna raskrsnica, da li će ublažiti podjele, da li će imati pristup koji je imao prije referenduma (o nezavisnosti, prim. aut.) a tada je DPS imao jednu politiku koja je bila inkluzivna nego sada. Od 2008. godine, možemo reći, politika DPS-a je zaoštravanje podjela i više obračuna sa neistomišljenicima posebno nakon 2012. godine", kaže Vujović, konstatujući da je politička moć u Crnoj Gori uvijek bila sa Đukanovićem, bez obzira gdje je bio.

"Bio on na mjestu predsjednika partije, Vlade i ovoga puta države, tako će i ovoga puta moć otići sa njim na poziciju predsjednika, iako su, realno gledano, ovlašćenja predsjednika minimalna, gotovo simbolična", zaključuje Zlatko Vujović.

Profesor Miloš Bešić. metodolog Centra za demokratiju i ljudska prava je u izjavi Televiziji Crne Gore ocjenio je da tek treba otkriti šta znači Đukanovićeva izjava da pruža ruku za saradnju opozicionim partijama.

„Da li pružena ruka znači 'ja vam pružam ruku da pređete na moju stranu', ili pružena ruka znači 'ja vam nudim partnerstvo da uvažimo različitosti'. To nisu iste pružene ruke“, rekao je profesor Bešić.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG