Dostupni linkovi

Psihološkinja Anđa Backović: Emocije mogu i da parališu


Anđa Backović: Ova kriza je test lične, građanske zrelosti i etičnosti

Psihološkinja Anđa Backović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o tome kako krize poput ove izazvane pandemijom korona virusa utiču na ponašanje i postupke ljudi, na porodične odnose i odnose u zajednici.

Backović poručuje da je ključno kakav će sistem vrijednosti usvojiti društvo u vremenima krize, jer od toga, kako ocjenjuje, zavisi da li će razmišljati i djelovati destruktivno ili će pokazati solidarnost, empatiju i spremnost da se pomogne onima kojima je pomoć potrebna.

RSE: Kako ovakve situacije u kojima dominira straha i u kojima ljudi moraju da se odreknu dotadašnjih navika, rutina i obrazaca u ponašanju, utiču na njihov odnos prema drugima? Kako se mijenja dinamika ljudskog ponašanja?

Backović: Ima jedna stara istina o tome da je svaka ljudska reakcija u nenormalnim situacijama relativno normalna, što znači da ono što nam se sada dešava jeste naš odgovor na promijenjene životne okolnosti, na jedan drastičan prekid naših rutinskih navika, ritmova života.

Tako da je normalno da možemo doživjeti širok spektar emocija. Ne samo straha, nego i povećane strepnje, anksioznosti, osjećanja bespomoćnosti i gubitka nade i kontrole nad životom. Sa druge strane, moguće su i one drugačije emocije, poput euforije ili jednog negirajućeg ponašanja.

U svakom slučaju, to je normalno i često ovako snažne emocije prate i tjelesni simptomi. Mogu se poremetiti naše navike u hranjenju, spavanju, naše raspoloženje, možemo osjetiti neke nelagode u tijelu kao i simptome nekih psihosomatskih bolesti. Kada nijesu suviše jake ove emocije, mogu da se kontrolišu ili nas mogu čak podstaći na akciju i pomoći da povratimo osjećaj kontrole i želje za životom. One mogu da imaju toliko jak intenzitet da parališu akciju.

Strah u nekoj normalnoj dozi i u normalnom intenzitetu može da podstakne pojedinca da preduzme željenu akciju, a u drugoj situaciji da ga parališe.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:13:05 0:00
Direktan link

RSE: Da li je situacija u kojoj je porodica izolovana i “sama sa sobom” provokativna u smislu da potiskivani problemi izađu na površinu, možda i u pojačanom intenzitetu, poput porodičnog nasilja, bračnih svađa?

Backović: Naravno da može, to je poznato iskustvo da u vanrednim situacijama ili u toku prirodnih katastrofa raste nasilje svakog oblika. Sa druge strane, neki drugi oblici nasilnog, agresivnog ili kriminalnog ponašanja se smanjuju, čemu svjedočimo trenutno u Crnoj Gori.

U svakom slučaju, koliko god da je samoizolacija sa jedne strane spasonosna mjera protiv širenja epidemije, sa druge strane može da ima neželjeni, prateći efekat a to je da indukuje ili povećava sve oblike porodičnog nasilja i konflikata u porodici.

Ono što je jako teško je to što dok su u izolaciji oni članovi porodice koji trpe nasilje zapravo su odsječeni od okoline koja je pružala podršku i na koju su mogli da se oslone, odsječeni su od posla i mogućnosti da se udalje od kuće i zatraže pomoć, što sve povećava njihovu izloženost nasilju. Dobro je što se već jasno čuju glasovi organizacija i pojedinaca koji imaju odgovor na ove otežane uslove života u porodicama.

RSE: Zašto se to dešava u ovom trenutku kada su ljudi izolovani?

Backović: Jedan od snažnih okidača jesu otežana ekonomska i socijalna situacija, nedostatak posla i novca, nezadovoljenje osnovnih potreba, što frustrira i to posebno one osobe poput nasilnika, koje slabo kontrolišu svoje impulse i jednostavno ne mogu da izdrže nezadovoljenost nekih potreba.

Onda se ta agresija i frustriranost usmjeravaju prema žrtvama. Sa druge strane, svjedočimo i tome da kod nekih porodica samoizolacija povećava bliskost, osjećaj pripadanja, solidarnosti u porodici.


RSE: Od kada je počela ova kriza uočavaju se dva naizgled suprotstavljena obrasca ponašanja: od solidarnosti, sa jedne, do egoizma, sa druge strane. Naime, tu su ljudi koji dobrovoljno pomažu slabijima, ali i oni koji dominantno štite lični interes, kupovinom velikih količina hrane, na primjer, ne misleći o potrebama drugih. Da li krize izvlače iz ljudi i ono najbolje, ali i ono manje dobro?

Backović: Ova kriza je svakodnevni test za svakog pojedinca, ali i za svako društvo u kojem se dešava pandemija. To je prosto test jedne lične, građanske zrelosti i etičnosti. Korona je kao što vidimo, prije svega, urbani fenomen, ona je pogodila grad i jedan moj kolega je, osvrćući se na reakcije ljudi u cijeloj ovoj situaciji, rekao u jednoj emisiji da je ovo najbolja Crna Gora koju on poznaje. Dodala bih da smo u ovome pokazali kakvi bismo mogli da budemo kada bi dali najbolje od sebe. Dakle, možemo ili mogli bismo kada bi htjeli.

'Ova kriza je test lične, građanske zrelosti i etičnosti.'

Paradoksalno je i dosta cinično da korona virus iskazuje neku vrstu demokratičnosti u smislu da jednako pogađa sve nas, jednako nam pripada i nikoga ne diskriminiše, gdje god da živimo i ko god da smo mi smo svi pogođeni na jedan ili drugi način. Iako neki od nas mogu biti boljeg zdravlja ili imati manje godina, virus je nepristrasan i svi smo onako u istoj čorbi, što god da će se desiti do kraja.

Podgorica: Zabrana kretanja poslije 19 sati
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

Sa druge strane, kriza nam jasno stavlja do znanja da moramo usvojiti jednu novu filozofiju života, jedno uvjerenje da smo mi svi članovi jedne zajednice, na nivou svijeta i da se sa ovom krizom niko neće uspješno suočiti kao pojedinac, izolovano ili u nekom društvenom vakuumu.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Dakle, sve ono što na dnevnom nivou radimo ja ili vi, ili svako od nas, radimo istovremeno za druge, i za našu porodicu, komšije, grad i društvo. Što prije to shvatimo to ćemo i prije početi da djelujemo na način koji je koristan svima nama tako što ćemo ispoljavati solidarnost i empatiju i toleranciju , dosta samokontrole i dosta zahvalnosti prema onima koji nam pomažu.

Naravno, sve ovo je nemoguće ako nemamo dobre uzore i podršku u liderima, a meni se čini da svjedočimo takvim slučajevima. Koliko god da nam se čini da smo satjerani u mišju rupu, zapravo to nije tačna perspektiva jer dio kontrole ipak jeste u našim rukama. Možemo da smanjimo rizik za sebe i druge, a drugi nas sada trebaju više nego ranije.

RSE: Uz ovu krizu neminovno će uslijediti socijalno-ekonomski teška vremena zbog pada ekonomije, gubitka posla velikog broja ljudi. Može li se u tim okolnostima očekivati još napetiji odnosi u zajednici?

Backović: Jasno je da će neke posljedice ove krize biti neravnomjerno raspodijeljene, odnosno da će neki trpiti više nego drugi. Sa druge strane, istorija nam svjedoči da krizne situacije imaju ogroman potencijal da unaprijede društveni poredak i pouka korone je da moramo sebe da vidimo kao dio zajednice, ne kao samodovoljne, egocentrične i egoistične pojedince i da se naša etičnost može iskazati u našem odnosu prema drugima i postupcima prema njima.

Ova situacija se neće brzo završiti jer ćemo se očigledno još dugo sa virusom igrati mačke i miša, ali to sve opet može da porodi dobre akcije. Treba nam mnogo više saradnje, povjerenja i mnogo više društvene kohezije i empatije.

Neke promjene će biti trajne, a neke će biti kratke i u svemu tome vjerujem da će nas sve spasiti ono što sada reguliše situaciju - a to su kompetentni ljudi, autoritet znanja i autoritet obrazovanja.

U Crnoj Gori to vidim kao jedan nevjerovatan dobitak iz ove situacije. Takođe, oni koji su pokazali najbolje od sebe u ovoj situaciji su mladi ljudi koji su se pokazali kao sjajni volonteri. Kada se njima objasnilo šta se dešava, kada im je postalo jasno kome i zašto je potrebna pomoć i ukazalo im se povjerenje da učestvuju u rješavanju ove situacije, oni su imali jedan izvanredan odgovor i održali lekciju svima onima koji su panično kupovali zalihe i mislili najviše na sebe.

Ne propustite da pročitate:

RSE: Kako u ovako kriznim situacijama stimulisati onu bolju stranu u čovjeku (humanizam, solidarnost, toleranciju)?

Backović: Jako je važno da ljude ohrabrimo i da im damo podršku za one afirmativne, dobre postupke. Šta mi znamo o tome ko najbolje podnosi krizu. Nauka kaže da sa manje ozljeda i manje štete ovakvu krizu prevazilaze oni ljudi koji je brzo razumiju, a u tome im pomažu dobre i relevantne informacije koje pročitaju i usmjere se na rješavanje problema za sebe i druge.

Krizu mnogo lakše prevazilaze oni ljudi koji umiju da vladaju snažnim osjećanjima, koji znaju da se strpe, da sačekaju, da tolerišu. Krizu takođe lakše podnose ljudi koji mogu da se nose sa neizvjesnošću, da sačekaju na neke odgovore , da istrpe nešto što ne znaju a što će strpljenjem saznati.

TV nastava u Crnoj Gori: 'Uči doma'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:34 0:00

Ono što je jako važno u vanrednim situacijama jeste sistem vrijednosti. On može biti ili spasonosan ili destruktivan. To je ono što nas usidrava i vodi kroz život.

Kada su nam materijalne vrijednosti važnije, onda u kriznim vremenima sa pravom osjećamo da ćemo izgubiti više, a kada nam je bitan smisao života i kada nijesmo vezani za materijalno, onda nam taj smisao nijedna kriza ne može oduzeti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG