Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Humveeji obasjali kontroverznu odluku o Vojsci Kosova


Vozila Humveeji Kosovskih bezbednosnih snaga

Pišu: Alan Crosby i Krenare Cubolli

Kosovo je ove sedmice od Sjedinjenih Američkih Država dobilo 24 oklopna, visokopokretna i višenamjenska vozila, zvana Humveeji. Može ih se smatrati ranim božićnim poklonom za Prištinu prije parlamentarnog glasanja o uspostavljanju Vojske koje će se desiti 14. decembra.

Također ih se može smatrati posljednjim znakom da se tenzije na Balkanu još jednom podižu.

Kosovski parlamentarci će održati finalno glasanje o transformaciji slabo naoružane kosovske Vojske od 2.500 članova, koju je trenirao NATO, u državnu vojsku od 5.000 vojnika za koju vlada kaže da je potrebna kako bi se država učinila sigurnijom i odvikla od međunarodne sigurnosne podrške.

Da li Kosovo dobija svoju vojsku?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Ovaj je potez naljutio Srbiju, a desio se nakon što je Kosovo desetostruko povećalo carine na robu iz Srbije dok zvanični Beograd ne prizna ovu zemlju, te nakon izvještaja koji sugeriraju da je Srbija pomogla da se osujete pokušaji njegove bivše federacije da se pridruži Interpolu.

Srbija, koja tvrdi da se radi o "kontinuiranoj provokaciji", smatra da će potezi iz Prištine ugroziti regionalnu stabilnost i da im neće ostaviti drugi izbor nego da zaštite Srbe na Kosovu koji su u manjini.

Iako balkanska regija više nije bure baruta koje je nekad bila, još uvijek je zona krize sa vrlo kratkim fitiljem.

"Vrijeme je da jedni drugima prestanemo slati upozorenja, i da se saberemo na svih stranama – da ne budemo reaktivni, pasivni ili pasivno-agresivni, nego proaktivni, kreativni i konstruktivni", upozorio je Vedran Džihić, direktor Centra za napredne studije o Jugoistočnoj Evropi.

Kosovo je bivša pokrajina Srbije koja je 2008. godine proglasila nezavisnost – skoro deset godina nakon rata iz 1998. i 1999. godine koji je završio NATO-ovim bombardovanjem Srbije, i koje je Beograd natjeralo da povuče svoje trupe sa Kosova i okonča sukobe tokom kojih je poginulo oko 13.000 ljudi.

Stanovništvo Kosova, koje broji 1.8. miliona ljudi, čini više od 90 posto etničkih Albanaca i oko pet posto Srba, a društvo ostaje duboko podijeljeno.

Dubina te podijeljenosti bila je očita u januaru kada je u Mitrovici na sjeveru Kosova ubijen političar koji se smatrao umjerenim, a pokazuju je i reakcije, među kojima je bila i izjava kosovskog premijera Ramuša Haradinaja koji je sugerirao umiješanost "institucija van Kosova".

Mitrovica je podijeljen grad, i prva linija dugogodišnjeg sukoba između Beograda i Prištine. U Mitrovici rijetko prođe mjesec dana bez nekog incidenta, uprkos prisustvu EU i NATO snaga.

Ideja kosovske Vojske, za koju je planirano da ima i oko 3.000 rezervista, je očekivano izazvala upozorenje srpskog vodstva.

"Neodgovorno ponašanje Prištine bi moglo dovesti do katastrofe, jer Srbija ne može mirno stajati i gledati uništavanje srpskog naroda", rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić u vezi ove situacije.

Uoči glasanja, Vučić je obećao da će Srbija "dati sve od sebe da sačuva mir i stabilnost", ali je nazvao moguće stvaranje kosovske Vojske "protuzakonitim".

Diplomatske reakcije na predstojeće glasanje su također uznemirile i međunarodnu zajednicu.

Šef NATO-a Jens Stoltenbreg rekao je da bi, iako NATO neće napustiti zemlju, uspostavljanje zvanične Vojske Kosova moglo dovesti do "preispitivanja nivoa NATO-ovog angažmana na Kosovu".

Srbija traži podršku tradicionalne pravoslavne Rusije, kao i Kine, sa čijim su ambasadorima održani sastanci u Beogradu.

S druge strane, američki ambasador Philip S. Kosnett je u intervjuu sa kosovskom javnom televizijom RTK od 6. decembra izjavio da je razvoj bezbjednosnih snaga u vojne snage "pozitivan korak i da je prirodno za Kosovo, kao suverenu i nezavisnu zemlju, da ima vlastite odbrambene mogućnosti".

"Dodatna eskalacija mora biti hitno spriječena", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass tokom govora u Parizu 11. decembra, na sastanku o sprečavanju širenja ručnog oružja na Balkanu.

"Uspjesi dijaloga o normalizaciji moraju biti sačuvani", dodao je.

Ministar sigurnosti na Kosovu, Rrustem Berisha, rekao je da novi zakoni, ako budu odobreni, što se očekuje, predviđaju "postupnu transformaciju" snaga u profesionalnu vojsku koja je u stanju zaštititi "suverenost i teritorijalni integritet Kosova".

Dok bi ovaj proces mogao potrajati i do deset godina, kako tvrde vladini zvaničnici, stanovnici Kosova su se brzo "zagrijali" za ideju.

Mnogi ovu tranziciju vide kao prirodan korak u razvoju zemlje koja je prepoznata od strane 107 država svijeta.

I dok su Humveeji podsjetnik na Sjedinjene Američke Države koje su među glavnim podržavaocima Kosova, mnoštvo američkih zastava koje vise sa prozora u Prištini su u posljednjim danima znak pojačanog prijateljstva.

Govori se da su zastave istaknute kako bi odale počast američkoj agenciji za novčanu pomoć Millennium Challenge Corporation zbog prikupljanja sredstava za Kosovo.

Ali na ulicama prijestolnice, mnogi ih vide kao tvrdnju sa širim značenjem.

"Šta reći nego da će Kosovo biti još jedna država SAD-a", rekao je Valdrin Ismaili. "Bez njihove podrške, ne bismo mogli stvoriti vlastitu vojsku."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG