Hrvatski sabor po hitnom postupku raspravlja o izmjenama Zakona o obnovi nakon potresa koji su pogodili šire područje Zagreba i šire područje Petrinje.
Dok vladajući kažu da će se izmjenama zakona ubrzati obnova, opozicija pita tko je odgovoran za postojeći zakon koji je blokirao obnovu, i upozorava da će se dizanjem praga za javnu nabavu omogućiti pljačka velikih razmjera. Glasanje o zakonu previđeno je za sljedeći tjedan.
Država preuzima kompletan trošak konstrukcijske obnove nakon potresa, neće trebati unaprijed dokazivati imovinsko-pravne odnose na građevini koju se obnavlja, o državnom trošku obnavljat će se i ilegalno izgrađene objekte, osim onih koje se ne može legalizirati.
Takođe, ukida se zabrana prodaje nekretnine nakon obnove – to su neke od izmjena koje donosi dugo očekivani prijedlog izmjena Zakona o obnovi potresom pogođenih područja - šireg područja Zagreba pogođenog u snažnom potresu 22. ožujka 2020. godine i šireg područja Petrinje pogođenog u snažnom potresu 28. prosinca 2020. godine.
Potresima je na području grada Zagreba i četiri županije – Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske nanesena šteta od oko 17 milijardi eura, od čega 11,5 milijardi eura nakon “zagrebačkog” potresa i 5,5 milijardi eura od “petrinjskog” potresa.
Ministar graditeljstva Darko Horvat priznao je da je od pristiglih zahtjeva za obnovu nešto preko 10.000 objekata oštećenih u ovim potresima riješeno njih 961, dakle manje od 10 posto, ali najavljuje da će izmjene zakona osjetno ubrzati proces.
“Više neće biti potrebno dokazivati složene imovinsko-pravne odnose, a oni su u dosadašnjoj provedbi zakona znatno usporavali postupak. To ne znači da će se imovinsko-pravni odnosi zanemarivati, nego samo znači da obnovu više neće zaustavljati nesređena dokumentacija, koja će biti sređivana tijekom ili nakon obnove,” predstavio je Horvat neke od izmjena zakona.
“Nema nama pomoći,” kazala je u ime oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS) Anka Mrak Taritaš, podsjetila da je ministar Horvat sam priznao da je po postojećem zakonu riješeno tek manje od 10 posto zahtjeva i upitala – a tko je za to odgovoran?
“Ključno pitanje je – tko vam je pisao zakon? Tko vam je podmetnuo da nakon više od godinu dana priznajete da imate zakon koji nije provediv? Jedino pošteno bilo bi izići van i reći – ljudi, nismo odradili posao kako treba,” poručila je Mrak Taritaš, inače bivša ministrica graditeljstva u čijem mandatu je uspješno provedena obnova nakon katastrofalne poplave u Gunji 2014. godine.
U ime oporbenog kleropopulističkog Mosta Marija Selak Raspudić najavila je da njena stranka neće podržati izmjene zakona, a najviše je kritika uputila na prijedlog da se prag javne nabave za koji nije potreban zakon, već će ga ministarstvo riješiti podzakonskim aktom podigne na čak 5,3 milijuna eura.
“Je li cilj ovih izmjena srušiti sve pravne barikade za nečije građevinske private interese,” zapitala se Selak Raspudić.
Predsjednik oporbenih socijaldemokrata Peđa Grbin je u ime kluba svoje stranke izrazio nevjericu da će ovako izmijenjen zakon funkcionirati, jer se ne mijenja glavni razlog zbog kojeg ne funkcionira aktualni zakon – svakodnevno prepucavanje između resornog ministarstva i posebno za ovu prigodu formiranog Fonda za obnovu.
U ime oporbenih suverenista Miroslav Škoro nije se složio sa prijedlogom da se državnim novcem obnavlja i imovina koja nije legalizirana.
“Ima jedan dobar film koji se zove “Tko je ovdje lud?” Zar su ludi svi oni ljudi koji vremena i živaca potrošili na ishođenje svojih građevinskih dozvola? Ja sam jedan od tih budala. Zvao sam komisije, čekao rješenja, pekao im odojka, plaćao komunalnu i vodnu naknadu, i to ne malu, a mi ćemo sada nekome nepriliku pretvoriti u – priliku,” upozorio je Škoro.
Na područjima pogođenim potresom pregledano je ukupno 49.667 objekata, od kojih je 32.911 označeno zelenom bojom (podobno za stanovanje) , 10.600 žutom (hitno potrebne popravke), a 5.305 objekata crvenom oznakom (opasno po život).
Do 20. rujna građani su podnijeli ukupno 12.346 zahtjeva za 10.281 zgradu, a ministarstvo je dosad donijelo ukupno 967 akata obnove, naveo je ministar.
Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, od čega 11,5 milijardi eura u Zagrebu i okolici, a 5,5 milijardi eura na petrinjskom području.
Iz Fonda solidarnosti Europske unije je ukupno osigurano 683,7 milijuna eura, a očekuje se dodatnih 320 milijuna eura, 4,4 milijarde kuna osigurano je u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, zajmom Svjetske banke 183,9 milijuna eura, a 1,1 milijarda kuna iz proračuna.
