Dostupni linkovi

U Hrvatskoj turista iz BiH i Srbije preko 80 posto više nego lani


Prošle godine hrvatski turizam je cvao, sve dok sredinom kolovoza brojke zaraženih nisu eksplodirale i Jadran se u par dana ispraznio. Foto: Mošćenička draga, blizu Rijeke, srpanj 2020.

U Hrvatskoj su vrlo zadovoljni dosadašnjim tokom turističke sezone, koja je financijski na razini 84 posto do sada rekordne 2019. godine. Do sada je ostvareno preko 70 milijuna noćenja. Turisti iz BiH ostvarili su 1,7 milijuna noćenja što je rast od 83 posto u odnosu na lani, a turisti iz Srbije 855.000 noćenja, što je rast od 81 posto.

U Hrvatskoj je - prema podacima sustava e-visitor - u dosadašnjem dijelu 2021. godine (od 1. siječnja do 6. rujna) ostvareno 11,2 milijuna dolazaka i 71,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 60 posto u dolascima i 46 posto u noćenjima. U odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine, to je oko 76 posto rezultata u noćenjima. Najviše su noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, zatim domaći turisti, potom oni iz Slovenije, Poljske, Austrije i Češke.

Prema financijskim pokazateljima, vrijednost fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima u prvih osam mjeseci iznosila je gotovo 18 milijardi kuna (2,4 milijarde eura) što je oko 84 posto vrijednosti iz prvih osam mjeseci 2019. godine.

Po ocjeni glasnogovornika Hrvatske turističke zajednice Darija Trnke u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) više je uzroka ovako uspješne sezone, koja je – kaže – jedna od najboljih, ako ne i najbolja na Mediteranu, od brzog reagiranja sa promotivnim aktivnostima “Stay safe in Croatia” i “Believe me, I've been there” ovisno o razvoju situacije na svakom emitivnom tržištu, nadalje.

“I to se pokazalo vrlo uspješnim. Naravno da ovaj uspjeh treba promatrati u širem kontekstu, i u tom smislu je Hrvatskoj kao destinaciji definitivno pomogla naša geografska pozicija, jer smo doista blizu naših tradicionalno jakih tržišta – Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i drugih. To su sve tržišta iz kojih su nama gosti mogli doći cestovnim pravcima, što je u ovim okolnostima također bila velika prednost,” kaže predstavnik Hrvatske turističke zajednice.

Lekcije od prošle sezone

Prošle godine hrvatski turizam je cvao, sve dok sredinom kolovoza brojke zaraženih nisu eksplodirale i Jadran se u par dana ispraznio. “To nam je svima bila škola,” kaže Trnka.

“Sigurno je da su turistički subjekti i cijeli turistički sektor shvatili važnost protokola, sigurnosti i oznaka, svega onoga što može doprinijeti boljoj percepciji, onoga što jamči da gost može tu doći i osjećati se sigurnim. Podsjećam da smo uveli i testne centre i mogućnost cijepljenja za turiste – strane državljane, procijepljenost turističkih djelatnika je isto na visokoj razini, i to su sve stvari koje smo mi koristili u komunikaciji sa vanjskim tržištima, i što nam je sigurno uvelike pomoglo u privlačenju gostiju,” zaključuje Trnka.

Međutim, dio analitičara kaže kako nema mjesta pretjeranom optimizmu, “Privremeno smo malo popravili krvnu sliku, ali se ništa posebno nije dogodilo,” kaže za RSE predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, koji ove dobre brojke objašnjava efektom opruge – kriza uzrokovana koronom oprugu je stisla, a kada se epidemiološka situacija ove godine malo popravila, opruga se otpustila.

“Imali smo 2019. godine najbolju turističku sezonu u povijesti, ali i dalje smo imali relativno negativni trend i kretali se prema dnu EU. To što je nas gurnulo prema dnu EU, unatoč dobrim turističkim rezultatima iz 2019. godine i dalje je ostalo nepromijenjeno. Ovo je samo jedan prividni osjećaj da se nešto dobro kreće. Ovdje se ništa dobro ne kreće, nego je to prirodni efekt opruge – prestao je pritisak na oprugu, ona je odskočila, a mi smo ostali i dalje u trendu tonjenja na dno EU,” kaže Jurčić.

Što kažu konkretne brojke?

Najviše je noćenja ostvareno s ovih tržišta - Njemačka (17.336.406), Hrvatska (10.455.532), Slovenija (8.121.462), Poljska (5.986.374), Austrija (5.245.079), Češka (4.717.949), Mađarska (2.360.721), Slovačka (2.287.883), Italija (1.990.900) i Nizozemska (1.942.227).

Što se tiče drugih zemalja okruženja, iz Bosne i Hercegovine u dosadašnjem dijelu 2021. godine ostvareno je 1,7 milijuna noćenja, što je rast od 83 posto u odnosu na lani. Iz Crne Gore u dosadašnjem dijelu 2021. godine ostvareno je 35.000 noćenja što je rast od 54 posto u odnosu na lani.

Iz Srbije je u dosadašnjem dijelu 2021. godine ostvareno 955.000 noćenja što je rast od 81 posto u odnosu na lani. Iz Makedonije je do sada ostvareno 168.000 noćenja, što je rast od 57% u odnosu na lani. Sa Kosova je u dosadašnjem dijelu godine zabilježeno 43.000 noćenja, što je 27 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Iz Ministarstva turizma i sporta kažu kako se bilježe jako dobre najave bukinga za deveti i deseti mjesec.

XS
SM
MD
LG