Hrvatska se i operativno priključila blokadi imovine osoba povezanih sa Putinovim režimom koja bi mogla pridonijeti finaciranju ruske agresije na Ukrajinu.
Za početak, za tri jahte smještene u marini Betina, ACI marini Skradin i u riječkoj luci "zbog osnovane sumnje u povezanost vlasnika jahte s osobama na sankcijskom popisu izdane su mjere privremene zabrane korištenja i isplovljenja", potvrđeno je za Radio Slobodna Europa (RSE) iz hrvatskog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Za dvije od njih nije poznato ime vlasnika, ali vlasnik treće, 200 milijuna dolara vrijedne jahte Royal Romance, je ukrajinski odvjetnik i biznismen Viktor Medvedčuk, osoba bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Ona je usidrena u riječkoj luci.
Kapetan jahte Bubica Šarić kazao je hrvatskim medijima da Medvedčuk više nije vlasnik, jer je ona prodana trećoj osobi prošlog proljeća, međutim specijalizirani portal Superyacht tvrdi da i dalje jest u njegovom vlasništvu.
Mediji najavljuju kako će se blokirati još tri jahte u vlasništvu osoba povezanih s Putinovim režimom, a koje se nalaze u Hrvatskoj.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u čijem sastavu se nalazi provedbeno tijelo za pripremu i provođenje zamrzavanja - Radna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja – nije odgovorilo na upit RSE o detaljima i dinamici daljih postupaka, međutim Ministarstvo financija izvijestilo je kako je našlo rješenje za nastavak rada tvrtki ruskih vlasnika sa europskog popisa u Hrvatskoj.
Kakav je cilj mjera?
Ministar financija Zdravko Marić najavio je u izjavi novinarima 17. ožujka kako je cilj mjera da se tvrtkama koje zapošljavaju hrvatske radnike, plaćaju porez u Hrvatskoj i posluju po hrvatskim zakonima omogući rad – bez obzira na podrijetlo vlasništva.
"Naša ideja na kojoj smo svih ovih dana radili, a taj se posao priveo kraju, da se aktom jasno razdvoji pitanje vlasništva od funkcioniranja tvrtke i taj će akt to sve precizirati. Dakle, zabranit će se bilo kakvo raspolaganje, otuđenje poslovnim udjelima fizičke osobe koja je na listi, odnosno s njim povezanih fizičkih i pravnih osoba, kao i bilo kakvo raspolaganje imovinom tipa nekretnine, odnosno bilo kakav prijenos sredstava", opisao je Marić.
Postignuta su oba cilja – i sankcije i očuvanje tvrtke, zaključuje Marić.
"Sankcije kao takve se provode, a sa druge strane takvim tvrtkama moramo svi skupa dati prostora da rade ono što najbolje znaju", zaključio je ministar financija.
Prema medijskim napisima, za sada se radi o sedam tvrtki kojima su vlasnici sa europskog popisa, međutim njih šest imaju ukupno desetak zaposlenih, pa je ova mjera u prvom redu usmjerena prema tvrtki "Đuro Đaković - Termoenergetska postrojenja (TEP)" iz Slavonskog Broda, samostalnog dijela nekadašnjeg slavonskobrodskog industrijskog giganta, čiji je vlasnik ruski oligarh Aleksej Mordašov, jedan od ljudi s europskog popisa na koje se sankcije odnose.
Tvrtka ima 872 zaposlena, kompletna proizvodnja ide u Europsku uniju, a prvi su po primanjima zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji, kažu u tamošnjem sindikatu.
Umirovljeni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za RSE slaže se s ocjenom kako se vrlo malo zna o procesu zamrzavanja imovine u Hrvatskoj u vlasništvu osoba povezanih sa Putinovim režimom i daje svoje viđenje - kako provesti sankcije.
"Pravne osobe u Hrvatskoj su hrvatske pravne osobe koje mogu biti u vlasništvu nekog stranca, u ovom slučaju Rusa. Te hrvatske pravne osobe zapošljavaju hrvatske radnike, imaju hrvatske dobavljače i kooperante, ali i druge.
Mislim da sankcije treba tumačiti na način da – neovisno o tome koja je pravna osoba u čijem vlasništvu – treba prekinuti poslovne odnose s Rusijom odnosno ne smije surađivati, odnosno davati potporu ruskoj ratnoj mašini.
Ako kompanija nastavi raditi i ostvaruje profit, ja bih do daljnjega zabranio iznošenje profita iz firme, tako da zarada ostaje u Hrvatskoj i na bilo koji način ne može podupirati i financirati ruski ratni stroj", ocjenjuje Jurčić.
Što sa nekretninama ruskih oligarha?
Otvoreno je i pitanje nekretnina ruskih oligarha u Hrvatskoj, u prvom redu raskošnih vila na Kvarneru i u Dubrovačkom primorju, ali vlasti o tome za sada ne govore ništa.
Rusi su bili vlasnici i hotelskog lanca na Lošinju, ali čini se da su ga prodali ili prepustili hrvatskim građanima, jer iz Radne skupine poručuju da nijedna tvrtka s Kvarnera neće biti pod ovim sankcijama.
Inače, prema podacima Radne skupine, između 70 do 80 Rusa sa europskog popisa ima imovinu u Hrvatskoj.
