Počelo je negodovanjem i govorom mržnje na društvenim mrežama. Nastavilo se okupljanima ispred kuća u kojima borave i zahtevima da se isele.
Deo meštana Kragujevca protestuje protiv dolaska ljudi iz azijskih i afričkih zemalja koji u ovom gradu u centralnoj Srbiji rade u komunalnim preduzećima, fabrikama i na gradilištima privatnih kompanija.
Uz teorije zavere o "zameni stanovništva", tvrde da im radnici iz inostranstva ugrožavaju bezbednost i radna mesta.
"Uzemirujuće i strašno", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojana Vlajović Savić iz Šumadijskog centra za građanski aktivizam "Res Publika" komentarišući skup koji je 7. decembra održan u jednom od kragujevačkih naselja.
Tada su se protestu priključili i pripadnici utradesničarske grupe "Narodna patrola" iz Beograda.
Snimci na društvenim mrežama prikazuju muškarce sa srpskim zastavama kako, uz zvižduke i uvrede, nasrću na ogradu i lome tablu ispred kuće na čijem ulazu stoji jedan do radnika.
Najviše ih je iz Nepala i Maroka, a policija povodom zastrašivanja kojima su izloženi saopštava da "preduzima sve mere kako bi se obezbedila zaštita prava i bezbednosti svih".
Pomoćnik gradonačelnika Kragujevca Marko Janković za RSE demantuje tvrdnje o navodnom ugrožavanju lokalnog stanovništva i dodaje da su svi strani državljani angažovani u skladu sa zakonima Srbije.
RSE do objavljivanja ovog teksta nije uspeo da stupi u kontakt sa ljudima iz Nepala i drugih zemalja koji žive i rade u Kragujevcu.
Ko se i zašto okuplja ispred kuća?
Na protestne skupove, koji u više kragujevačkih naselja traju duže od mesec dana, pozivali su pojedini meštani.
Kao razloge navode "strah za ličnu i imovinsku bezbednost", i neadekvatne uslove u kojima boravi veliki broj stranaca.
Na tvrdnje o navodnim incidentima koje kruže kragujevačkim viber grupama, policija odgovara da "nije evidentirala nijedno krivično delo koje su učinili strani radnici kao i da nije bilo prijava građana da su doživeli bilo kakve neprijatnosti".
Policija je u saopštenju 11. decembra apelovala na medije i korisnike društvenih mreža da ne objavlјuju netačne i neproverene informacije jer tako ugrožavaju bezbednost stranih državlјana.
Meštani sa kojima je RSE stupio u kontakt nisu želeli da govore o protestima, a pristao je samo jedan pod uslovom anonimnosti (ime poznato redakciji).
U naselju Jabučar je 10. decembra sa dvadesetak komšija izašao na ulicu kada su se, kako kaže, u obližnju kuću uselili novi stanari.
"Preneli smo neko nezadovoljstvo i revolt zato što svako od nas ima decu koja se nimalo ne osećaju sigurno."
Na pitanje RSE zbog čega, odgovara da se "ništa nije dogodilo, ali da žele da preduprede bilo kakve neprijatnosti".
Na poziv vlasnika kuće došla je, kako dodaje, i policija, a incidenata nije bilo.
"Nisam za bilo kakav vid nasilja. Satima sam na ulici stajao sa klincima iz komšiluka koji su imali razne ideje i nisam im dozvoljavao da iskale svoj bes i revolt."
Na protestima ekstremni desničari
Incidenata je bilo na skupu koji je pod parolom "Stop zameni stanovništva" 7. decembra organizovan u kragujevačkom naselju Stanovo.
Tada su se meštanima pridružili i pripadnici ekstremno desničarske organizacije "Narodna patrola".
Na društvenoj mreži Telegram su, uz poruke "vodite ih dalje od Srbije", delili snimke marširanja više od stotinu muškaraca kroz kragujevačko naselje i zaustavljanje ispred kuće u kojoj borave strani državljani.
Pogrdne povike čoveku koji stoji ispred kuće, pratilo je i nasrtanje na ogradu.
Policija je u saopštenju 11. decembra navela da je reč o neprijavljenim skupovima.
Teorije o "zameni stanovništva" su teorije zavere koje tvrde da postoji organizovan plan da se stanovništvo neke zemlje "zameni" drugim etničkim ili verskim grupama.
Ove teorije, koje nisu zasnovane na bilo kakvim dokazima, tvrde da vlade ili "elite" navodno namerno podstiču migracije sa ciljem da "razblaže" ili "zamene" sadašnju populaciju kako bi dobile političku moć, uništile identitet, promenile kulturu.
Migracije stanovništva imaju ekonomske, političke i humanitarne uzroke. Reč je o predvidljivim demografskim pojavama, koje su i rezultat urbanizacije i slobodnog kretanja ljudi.
Mešanje kultura i etnički pluralizam postoji kroz celu istoriju, a ovakvi narativi podstiču rasizam, ksenofobiju i nasilje.
Neregistrovana organizacija "Narodna patrola" poznata je po antimigrantskim "akcijama" širom Srbije, a njihov lider Damnjan Knežević je više puta hapšen zbog krivičnog dela rasne i druge diskriminacije.
"Ono čemu svedočimo su protivzakonite pojave gde se poziva na proterivanje tih ljudi. Strašno je gledati da proživljavaju takvu vrstu linča nakon što ih je muka naterala da dođu ovde", kaže Bojana Vlajović Savić iz Šumadijskog centra za građanski aktivizam.
Dodaje da ne vidi u čemu je problem da žive i rade u Kragujevcu.
"Kao što i hiljade ljudi iz Srbije u ovom trenutku negde u inostranstvu živi i radi, pokušavajući da obezbedi egzistenciju za svoju porodicu."
Kako na proteste odgovara vlast?
Gradska vlast u Kragujevcu, koju predvodi Srpska napredna stranka, osudila je skupove i zahteve za iseljavanjem stranih državljana.
"Pišem kao čovek čije se dvorište graniči sa dvorištem druge kuće u kojoj su smešteni strani državljani na privremenom radu u Kragujevcu. I ovi kod mene su uplašeni. Vidim kako spuštenih glava u grupicama idu do pošte ili prodavnice. Osvestimo se. Nemojmo da padne krv na ulicama", napisao je 3. decembra na Facebook-u gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić.
Njegov pomoćnik Marko Janković za RSE navodi da svi strani radnici u Kragujevcu imaju uredne radne dozvole.
"To su ljudi koji su uredno prešli granicu Srbije, imaju legalna dokumenta o radu i potpisan ugovor sa agencijom koja je posredovala u njihovom angažovanju sa poslodavcem", rekao je Janković.
Gradonačelnik Nikola Dašić je za "širenje straha" optužio antivladine demonstrante i neformalna udruženja građana organizovana na poziv studenata koji od nesreće u Novom Sadu predvode proteste u Srbiji.
Plakati 'upozorenja'
U Kragujevcu su se poslednjih meseci pojavili plakati koji upozoravaju da "vlast menja svoje radnike strancima".
Potpisuju ih, pored ostalih, antivladini "Ujedinjeni zborovi Kragujevca", "Slobodni univerzitet Kragujevca" i neformalna grupa "IT Blokada".
Zborovi Kragujevca nisu odgovorili na pitanja RSE povodom ovakvih plakata.
Ni "Slobodni univerzitet Kragujevac" ne odgovara zašto se njihovo ime našlo na plakatu.
U saopštenju koje su prosledili RSE izražavaju zabrinutost zbog "sve češćih pojava ksenofobije u društvu i lokalnoj zajednici".
"Osuđujemo svaki pokušaj kriminalizacije i demonizacije stranih građana, kao i zloupotrebu socijalnih i ekonomskih strahova radi podsticanja netrpeljivosti", napisali su 9. decembra.
Proteste je osudio i opozicioni Pokret slobodnih građana, navodeći da je policija morala da zabrani skup 7. decembra koji je imao sve odlike krivičnog dela izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Šta rade strani radnici u Kragujevcu?
Pomoćnik gradonačelnika Marko Janković kaže da privredi nedostaje radna snaga, što je razlog zbog kojeg pojedine kompanije, poput fabrike automobila Stellantis (nekadašnji Fiat), kao i javna komunalna preduzeća angažuju radnike iz inostranstva.
"Najviše dolaze iz Nepala, Šri Lanke, Filipina, afričkih zemalja. Iz Turske dolaze građevinski radnici. Angažovani su preko posredničkih agencija koje angažuju poslodavci kako bi obezbedili određene kvalifikovane radnike", rekao je Janković.
On je odbacio navode da njihovo angažovanje ugrožava radna mesta lokalnog stanovništva.
"Posla ima dovoljno, ali domaćih radnika koji žele da rade u određenim sektorima – nema. Istovremeno, prosečna zarada u Kragujevcu i Srbiji nije ugrožena. Podaci pokazuju da prisustvo stranih radnika nije uticalo na plate domaćih zaposlenih", rekao je Janković.
Policija nije odgovorila na pitanja RSE koliko stranih državljana radi u Kragujevcu, niti iz kojih zemalja dolaze.
Bez odgovora o uslovima u kojima žive i rade
Za uslove u kojima rade odgovoran je poslodavac.
Ivan Ristić iz Samostalnog sindikata Stellantis-a kaže za RSE da je u ovoj fabrici automobila koja broji oko 3.000 zaposlenih angažovano oko 300 stranaca.
Među njima je oko 100 radnika iz Nepala i Bangladeša koji uglavnom rade u montaži, na fizički zahtevnim radnim mestima.
"Mi smo više puta rekli poslovodstvu da smo protiv bilo kakvog agencijskog zapošljavanja gde se dovode radnici iz dalekoistočnih zemalja jer su oni verovatno manje plaćeni i samim tim će uticati na naše plate i sve ostalo", rekao je Ristić.
Menadžment ove multinacionalne kompanije nije odgovorio na pitanja RSE o ovim navodima, niti uslovima pod kojima su angažovani radnici iz inostranstva.
U Srbiju dolaze uglavnom putem posredničkih agencija za zapošljavanje koje im obezbeđuju neophodna dokumenta i nude usluge pronalaska smeštaja.
Neki od meštana u čijem komšiluku borave, tvrde da su mnoge kuće neuslovne i da je veliki broj ljudi smešten u malo kvadrata.
Stanovnik kragujevačkog naselja Jabučar, koji govori pod uslovom anonimnosti, kaže da se u kuću u njegovom komšiluku uselilo oko 60 ljudi.
"Tu ne postoje nikakvi uslovi za život, od mokrog čvora do grejanja. Tražimo da neko dođe i uradi realnu procenu da li zaista u tolikom broju oni mogu ovde da žive. Da li to zadovoljava elementarne uslove za život, a stojim iza toga da ne zadovoljava", rekao je on.
Pomoćnik gradonačelnika Kragujevca Marko Janković odgovara da smeštaj obezbeđuje poslodavac, odnosno posrednička agencija.
"Po informaciji koju sam dobio, svi ljudi koji im izdaju kuću za smeštaj, uredno prijavljuju policiji njihov boravak. U slučaju da ima prijave da se dešavaju stvari koje ne treba da se dešavaju, policija svakako izlazi na teren", rekao je Janković.
Zakon o zapošljavanju stranaca propisuje načelo jednakog tretmana kojim se stranim državljanima garantuju ista prava i obaveze u pogledu rada i zapošljavanja kao i državljanima Srbije.
Ta prava, pored ostalog, obuhvataju pravo na odgovarajuću zaradu, zdravstvenu zaštitu, kao i druge oblike zaštite koje imaju građani Srbije.