Dostupni linkovi

Solidarnošću protiv politike zatvorenih vrata


Migranti suočeni sa bodljikavom žicom na Đevđeliji

Nezakonito i nasilno protjerivanje migranata preko granica ozbiljan je problem, ali nije jedini s kojim se suočavaju kako izbjeglice, tako i nevladin sektor i društva u državama jugoistočne i srednje Europe. Zatvorena vrata za izbjeglice dio su europskih politika koje zemlje na rubu Europske unije i zemlje kandidati slijede, i tome se valja oduprijeti solidarnošću, poručile su nevladine udruge iz Hrvatske, Srbije i Makedonije.

Suradnja i solidarnost nevladinih organizacija jugoistočne i srednje Europe u postupanju sa migrantima najbolji je odgovor na dobru suradnju nacionalnih policija u njihovom sprječavanju da se migranti domognu sigurnosti u nekoj od država Europske unije, poručeno je sa okruglog stola o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica preko granica tih zemalja.

Kako u nekima od zemalja uredi pučkog pravobranitelja, odnosno ombudsmana pružaju veliku pomoć nevladinim organizacijama u zaštiti ljudskih prava i pomoći izbjeglicama, svi bi trebali nastupiti zajedno.

„Mislim da je važno da se oblikuju zajednički apeli ombudsmana i nevladinih organizacija, odnosno civilnog društva i drugih organizacija za ljudska prava. Čini se da nezakonita vraćanja izbjeglica u Srbiju, Bosnu, Grčku, Makedoniju i td. neće tako brzo prestati. Očito se radi o europskim politikama koje države koje su članice EU ili joj pristupaju svakako slijede“, kaže Emina Bužinkić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

Jasmin Redžepi iz makedonske nevladine udruge Legis kazao je kako su nevladine udruge na početku izbjegličke krize imale potporu makedonskih vlasti u skrbi za izbjeglice. Međutim, kada se počelo izlaziti sa brojkama i statistikama koje pokazuju da i dalje ima ilegalnih migranata i nezakonitih i nasilnih protjerivanja iz Srbije u Makedoniju i iz Makedonije u Grčku, vlasti su krenule đonom na nevladin sektor, jer on brojkama ilustrira da je silan novac dobiven od Europe za osiguranje granica u stvari – potrošen uludo.

Uvijek postoji alternativa i način kako se sa tim ljudima ophoditi ljudski: Jasmin Redžepi
Uvijek postoji alternativa i način kako se sa tim ljudima ophoditi ljudski: Jasmin Redžepi

„To nisu duhovi! To su realni ljudi sa realnim potrebama i pravima i mi kao NGO sektor moramo da budemo prisutni na terenu, moramo raditi zajedno sa vlastima – kao što smo i do sada – da pomognemo tim ljudima. Oni imaju svoja prava, oni su prije svega ljudi kao što smo mi. Oni nisu 'ilegalni', već je njihov tranzit u tom momentu 'iregularan' , i uvijek postoji alternativa i način kako se sa tim ljudima ophoditi ljudski“, kaže Redžepi.

U Srbiji je aktualno između 7 i 8 tisuća izbjeglica. Koja je njihova perspektiva, pogotovo nakon što su srpske vlasti bagerima srušile objekte u kojima su ilegalni migranti našli provizorni smještaj, objašnjava Ana Trifunović iz Beogradskog centra za ljudska prava.

„Možda će se u međuvremenu određen broj njih čak i odlučivati da ostanu u Srbiji, što nije čudno. To se u poslednje vreme i dešavalo. Jer, mnogi od njih su shvatili da ne mogu dalje da pređu, da je to prosto nemoguće i da će čekati čak možda nekoliko godina da pređu preko Mađarske. Ili će se služiti uslugama krijumčara, jer legalno neće moći da prođu, ili će se ipak odlučivati da ostaju u Srbiji. Centri su puni, procena je da ih ima oko sedam do osam hiljada u Srbiji, tako da ćemo videti kako će biti“, kaže Trifunović.

Emina Bužinkić upozorila je da je akcija srpskih vlasti u kojoj su bagerima srušeni i objekti u središtu Beograda u kojima su bili smješteni migranti već rezultirala pojačanim pritiskom na granice Srbiji susjednih država, članica Europske unije.

„Rušenje baraka i magazina iza željezničke i autobusne stanice u Beogradu je svakako utjecalo na kretanja ljudi koji su se tamo nalazili. Po zadnjim procjenama tamo je bilo između 1.000 i 1.300 ljudi. Koliko znamo, pola njih je raspoređemo po izbjegličkim kampovima u Srbiji, ali pola je sigurno u kretanju prema Rumunjskoj i Hrvatskoj. Primjećuje se povećan broj dolazaka i pojačan broj zahtjeva za azil zadnjih tjedana u Hrvatskoj“, kaže Bužinkić.

Prema njenim informacijama, unazad dva tjedna stotinjak je izbjeglica ušlo u Hrvatsku i zatražilo azil, a nevladine organizacije očekuju da taj broj u sljedećim tjednima bude još i veći.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG