Dostupni linkovi

Holandija odlučuje o odšteti za žrtve genocida u Srebrenici


U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana

Munira Subašić je izgubila sina i muža u srebreničkom genocidu. Obojica su bili u Fabrici akumulatora u Potočarima kod Srebrenice, na istoku Bosne i Hercegovine, nakon što je Vojska Republike Srpske 11. jula 1995. ušla u tada zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN).

Kako kaže Munira, njen sin Nermin se nalazio u bazi UN-a koja je bila pod nadzorom holandskog bataljona.

"Istjerali su ga holandski vojnici i predali. Našla sam njegove dvije kosti I ukopala. Imam nišan na kojem je zabilježeno da sam ga rodila u Srebrenici I da je ubijen u Srebrenici. Mnoge majke nikada neće naći nijednu kost, niti će biti obilježeno. Svi koji su ubijeni, bez obzira kako se zvali i kome pripadali, imaju pravo da imaju obilježje, jer ako ga nemaju, onda nisu ni postojali”, kaže Subašić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Srebrenički memento
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:45 0:00

Vlada Holandije je formirala ekspertsku komisiju koja će odrediti odštetu za preživjele članove porodica srebreničkog genocida, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Semir Guzin, advokat koji je jedan od članova tima koji zastupa Udruženje "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".

Komisija je formirana nakon je Vrhovni sud Holandije 19. jula 2019. godine presudio da je Holandija imala "vrlo ograničenu" odgovornost za genocid koji su srpske snage počinile 1995. godine u Srebrenici.

“Parlament Holandije je donio odluku da se formira stručna komisija od tri člana koja treba da u određenom vremenskom roku sačini prijedlog vansudske nagodbe, odnosno kompenzacije i naknade štete preživjelima genocida u Srebrenici. Komisija se sastoji od tri člana od kojih su dva stručnjaci iz prava i treći je čovjek koji je bio ambasador Holandije u Francuskoj, a sada je ambasador u Kini”, ističe Guzin.

Prema njegovim riječima, zadatak komisije će biti da pripremi prijedlog nagodbe, kao pravila po kojima će postupati. Imenovani su, dodaje Guzin, na period od dvije i po godine.

“Ono što je bitno je da će Komisija ostvarivati blisku saradnju sa našim timovima. Mi smo već u ime porodica žrtava dostavili zahtjev za isplatu naknade štete bez definisanja visine. Radi se o otprilike 1.000 ljudi koji po toj presudi imaju pravo na kompenzaciju štete. Cilj našeg tima je da toj komisiji pojasnimo o kojim vidovima štete se radi i da ostvarimo što je moguće veći iznos koji bi tim ljudima pripadao”, navodi Guzin.

Porodice žrtava u Udruženju "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" podnijele su tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv države Holandije.

Tužba je podnesena 20. januara 2019. godine. Radi se zapravo o žalbi na presudu Vrhovnog Suda Holandije koji je 19. jula 2019. godine presudio da je Holandija imala "vrlo ograničenu" odgovornost za genocid koji su srpske snage počinile 1995. godine u Srebrenici.

Vrhovni sud Kraljevine Holandije potvrdio je time raniju presudu kojom je odgovornost holandskog bataljona pri Ujedinjenim nacijama (UN) u julu 1995. godine u Srebrenici ograničena na smrt 350 osoba.

Sud je odlučio da vjerovatnoća u okviru koje bi likvidirani muškarci mogli preživjeti da ih je holandski bataljon zaštitio nakon pada Srebrenice iznosi deset posto.

U okviru prve presude i apelacije 2014. i 2017. godine mišljenje suda je bilo kako odgovornost iznosi 30 posto, jednako koliko i procijenjena vjerovatnoća da bi zarobljeni muškarci preživjeli namjeru Vojske Republike Srpske da su ostali u bazi UN-a.

Riječ je o osobama koje su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine zatražile spas u krugu baze UN-a. Pripadnici holandskog bataljona u tada zaštićenoj zoni građane Srebrenice su istjerali iz baze, nakon čega je počelo razdvajanje muškaraca od žena i djece. Muškarci su likvidirani u sklopu masovnog ubijanja s ciljem eliminisanja bošnjačkog naroda iz tog područja BiH.

Šta se traži od Evropskog suda?

Advokatski tim u apelaciji, koja je upućena Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, zatražio je da se utvrdi veća odgovornost Holandije za genocid u Srebrenici počinjen jula 1995. godine.

"Mi smatramo da se presuda Vrhovnog suda Holandije trebala odnositi na sve porodice žrtava. Presuda je glasila da je to samo deset posto i to samo za one porodice žrtava koji su bili unutar bivše fabrike akumulatora koja je bila UN baza u Potočarima. Mi 21 godinu vodimo pravnu bitku pokušavajući utvrditi da je država Holandija odgovorna i to prema svima u Srebrenici za ono što se desilo.

Mi zastupamo oko 7.000 ljudi. Bez obzira na presudu, mora nam biti jasno da je ovo prvi put u istoriji svjetskog pravosuđa da je jedna država utvrđena odgovornom za propuste njenih vojnika unutar misije UN-a", ističe Guzin.

Hotić: Nijednoj porodici se ne može novcem nadoknaditi gubitak

Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja ‘Majke enklave Srebrenica i Žepa’ kaže za RSE da je u srebreničkom genocidu izgubila sina, muža, braću i još 56 najužih članova porodice.

“Nijednoj porodici se ne može nadoknaditi nikakvim novcem njen gubitak, ali odgovornost države Holandije, Vlade i vojske, dokazuje učešće u tom zločinu. Svi kažu da je presedan da jedna zemlja prizna da je kriva u drugoj zemlji, u ovom slučaju u Bosni i Hercegovini”, kaže Hotić.

U slučaju Nuhanović Holandija odgovorna u potpunosti

Vrhovni sud Holandije je 2013. godine po tužbi Srebreničanina Hasana Nuhanovića ranije donio odluku prema kojoj je Holandija u potpunosti odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.

Holandski vojnici su 13. jula 1995. godine, predali Rizu Mustafića, te brata i oca Hasana Nuhanovića snagama Vojske republike Srpske (VRS) koji su ih kasnije ubili. Podnosioci tužbe smatrali su da su Holanđani trebali znati da će njihove porodice biti ubijene.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu, osudio je 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, za genocid nad oko osam hiljada muškaraca i dječaka počinjen u zaštićenoj zoni u i oko Srebrenice u julu 1995. godine.

Na najveće kazne, doživotni zatvor, osuđeni su Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, te Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske. Konačna presuda Mladiću trebala bi biti izrečena do kraja 2020. godine.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG