Dostupni linkovi

Šta ostaje iza Haškog suda?


Preživjeli Bošnjaci nose baner sa fotografijama žrtava rata u BiH, ispred Tribunala u Hagu na dan izricanja presude Radovanu Karadžiću, mart 2016.

Mada je Haški tribunal u svojim procesima utvrđivao odgovornost za neke od najstrašnijih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, izostala je odgovornost za njihovo prihvatanje i istinsko suočavanje.

Potvrdilo se ovo i tokom rasprave u Vijeću sigurnosti UN o radu Tribunala, kada je konstatovano da su ratni zločinci za neke heroji, te upozoreno da odsustvo rata ne znači mir. Naprotiv, posljednji su primjeri s presudama Ratku Mladiću, te Prliću i drugima pokazali da političko rukovodstvo u regiji nema istinsku volju za pomirenje.

Osuđeni ratni zločinci posmatraju se kao heroji, dok su žrtve i preživjeli ignorisani i odbačeni. Tribunal nije uspio donijeti pomirenje, činjenica je s kojom se složio i glavni tužilac Haškog Tribunala Serž Bramerc. Govoreći pred Vijećem sigurnosti UN o radu Tribunala pojasnio je i zašto:

"Realnost je takva da ne postoji istinska volja u regiji da se prihvate stvari koje su rađene u prošlosti i krene naprijed, prvenstveno političko rukovodstvo. Na nesreću većina sluša ratne zločince koji se kriju iza tvrdnji o kolektivnoj odgovornosti. Oni tvrde da se ne sudi njima, već njihovom narodu."

Bramerc se složio sa činjenicom da Tribunal nije uspio donijeti pomirenje
Bramerc se složio sa činjenicom da Tribunal nije uspio donijeti pomirenje

Presude Ratku Mladiću, te čelnicima tzv. "Herceg-Bosne" pokazale su iz ugla predsjednika Tribunala Carmela Agiusa i opasnu tendenciju.

"Porast revizionizma i nacionalizma u regiji ne može se ignorisati. Ne varajte se, odsustvo rata ne znači mir, naročito u BiH gdje se politički konflikt i nemiri nastavljaju. Pozivam međunarodnu zajednicu da osigura da sve nacije u regiji ne budu napuštene nakon što se Tribunal zatvori i da održe to obećanje", rekao je Agius.

Iako je Tribunal nesumnjivo utvrdio činjenice, kontekst, ali i odgovornost za ono što se desilo u BiH, ostali su problemi naslijeđeni tokom rata koji se ne smiju ignorisati, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

"Ne radi se samo o stotinama hiljada mrtvih, ne radi se samo o monstruoznim i zastrašujućim zločinima koji su upravo bili tako monstruozni da bi proces oporavka i reintegracije i pomirenja u Bosni i Hercegovini išao sporo, nego se radi o tome da su politike, ideologije koje su vodile rat u Bosni i Hercegovini, nažalost, u najvećoj mjeri ostale potpuno očuvane, ja bih rekao čak nagrađene nakon rata i normalno je da su one, samo različitim sredstvima, željele da očuvaju, i da ostvare ciljeve koje nisu ostvarile u ratu, a istovremeno da očuvaju onu ideologiju koja je i dovela do rata u Bosni i Hercegovini. Dakle, radi se o ekstremnom nacionalizmu, šovinizmu, radi se o nečemu iza čega stoje zaista zastrašujući zločini", kaže Todoroović.

Odnosi susjednih zemalja prema presudama pokazuju nepomirljive razlike koje se reflektiraju i na stanje u BiH, ali i dvostruke standarde.

Tako je stav Hrvatske da je Tribunal ispunio očekivanja, ali da je za rat u Hrvatskoj odgovoran Slobodan Milošević i njegov režim, što je podcrtala predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Istovremeno je rekla:

Za rat u Hrvatskoj odgovoran Slobodan Milošević i njegov režim: Kolinda Grabar Kitarović
Za rat u Hrvatskoj odgovoran Slobodan Milošević i njegov režim: Kolinda Grabar Kitarović

"Odbijamo tumačenja nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlića i drugih da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima pred MKSJ. MKSJ se bavio pojedinačnim optuženicima koji su pred tim Sudom bili strane u postupku. Svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njena vodstva navodi na krivi trag i pogrešno je."

Stav Srbije je da je Tribunal često bio vođen vanpravnim motivima i propustio da suštinski doprinese bilo pomirenju u regionu, bilo ostvarenju načela pravičnosti i jednakosti, kako je to ocijenila ministrica pravde te zemlje Nela Kuburović.

"Nakon više od dvije decenije svog rada Tribunal nije uočio dve bitne činjenice: na proslavi prve godišnjice nezavisnosti Hrvatske, 1992. godine, na trgu u Zagrebu, pred više od 100.000 ljudi, tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je javno priznao da je rat mogao biti izbegnut, ali da on to nije želeo. Druga činjenica: 1992. godine - Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik BiH, povukao je potpis sa Kutiljerevog plana, koji su prvobitno potpisale sve tri strane u BiH. Time je propuštena prilika da se uspostavi mir i izbjegnu žrtve građanskog rata", navela je.

Tribunal često bio vođen vanpravnim motivima i propustio da suštinski doprinese bilo pomirenju: Nela Kuburović
Tribunal često bio vođen vanpravnim motivima i propustio da suštinski doprinese bilo pomirenju: Nela Kuburović

Politike Beograda i Zagreba, upozorava Todorović, nikada se nisu ni pokajale ni prihvatile svoju odgovornost, te će, stoga, BiH još dugo biti taoc razračunavanja i tuđih interesa.

"Niko u Bosni i Hercegovini ne treba da ima iluziju da u ovom trenutku zvanični Beograd i Zagreb imaju jedan otvoreni, prijateljski, susjedski, komšijski stav, kakav bi trebalo očekivati. Ne. Oni imaju svoje interese, oni preko Banjaluke i preko Mostara vrlo često destabilizuju Bosnu i Hercegovinu i zaista je poražavajuće da mi imamo političke lidere koji su spremni reći otvoreno da više vode računa o interesima zvaničnog Beograda ili Zagreba, nego o Bosni i Hercegovini. To je zaista neprihvatljivo, zaista poražavajuće. To, prije svega, ja bih rekao, i Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini treba da zabrine, jer smo bili svjedoci nekada, ne tako davno, kako se završilo 'dušebrižništvo' Beograda nad Srbima u Hrvatskoj - veoma tragično. Prema tome, niko u Bosni i Hercegovini ne treba da bude naivan", ističe Todorović.

Iz poruka upućenih iz Vijeća sigurnosti UN veličanje zločinaca je civilizacijska sramota s kojom će se region ipak jednom morati suočiti.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG