Na hitnom dvodnevnom samitu država članica Evropske unije (EU) u Francuskoj, u dvorcu Versaillesu, prvog dana 10. marta, 27 lidera priznalo je "tektonski pomak u evropskoj istoriji" uzrokovan invazijom Rusije na Ukrajinu i obećalo da će "ojačati svoju vojnu moć i veze i produbiti partnerstvo" s Kijevom.
Ali pozivi ukrajinskog predsjednika, koje su podržale Estonija, Mađarska, Latvija, Litvanija i Poljska, za poseban proces primanja u članstvo nisu uspjeli. Francuska, Njemačka, Španija ili Nizozemska, nisu ostale uvjerene, piše britanski The Guardian.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je rekao da želi da "u ovom trenutku pošalje snažan signal solidarnosti Ukrajini i Ukrajincima", ali "istovremeno moramo biti na oprezu", rekao je, dodajući da ne vjeruje da je moguće "otvoriti pristupni postupak sa zemljom u ratu”.
Latvija, Poljska i Litvanija su se zalagale za zabranu EU na uvoz energenata iz Rusije.
"Uvjeren sam da bismo trebali da donesemo odluku da zaustavimo uvoz energenata iz Rusije kako bismo (ruskog predsjednika Vladimira) Putina doveli za pregovarački sto, kako bismo zaustavili rat", rekao je latvijski premijer Krišjanis Karins.
Prema procjenama briselskog think tanka Bruegel, države EU trenutno troše oko 420 miliona dolara dnevno na ruski plin, a gotovo 400 miliona na naftu iz Rusije. Međutim, embargo će vjerovatno naići na otpor Njemačke, Austrije i Mađarske, koje pokrivaju značajan dio svojih energetskih potreba uvozom iz Rusije.
Cilj embarga bio bi da se ruska država liši glavnog izvora prihoda za finansiranje rata protiv Ukrajine.
Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak (7. mart) oštro se usprotivio toj ideji.
Čelnici EU takođe su razmatrali kako stvoriti uslove za prekid vatre u Ukrajini. Osvrćući se na jednosatni telefonski razgovor s Putinom i Scholzom ranije tokom dana, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da uslovi za prekid vatre koje je predložio lider Kremlja "nisu prihvatljivi" za bilo koga od uključenih.
Mark Rutte, nizozemski premijer, rekao je novinarima da nema izgleda za članstvo Ukrajine u EU u kratkom roku. "Sve zemlje u zapadnom dijelu Evrope s kojima razgovaram kažu da ne biste trebali pokušavati imati brzu proceduru ili ubrzani proces pristupanja", rekao je Rutte.
"Ono što je važno je da je Ukrajina zatražila da bude članica EU. Ne postoji brza procedura za članstvo u EU."
Zapadnoevropske vlade koje se protive požurivanju statusa kandidata za EU zabrinute su zbog raširene korupcije u Ukrajini, nedostatka stabilnosti u njenim institucijama i lošeg ekonomskog stanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više navrata je pozivao EU da ubrza kandidaturu Kijeva za članstvo u svjetlu ruske invazije na njegovu zemlju. Članstvo u bloku obično je dugotrajan, tehnički i politički naporan proces, tokomm kojeg se zemlje moraju uskladiti s pravilima i vrijednostima EU.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel ponovio je da će se lideri EU konsultovati o mjerama koje bi mogle da vode ka putu za prekid vatre.
"Mislim da smo iznenadili Rusiju jer smo bili čvrsti, bili smo jaki, bili smo ujedinjeni", rekao je. "Nije dovoljno – moramo zajedno identifikovati šta bi mogli da budu sljedeći koraci... kako bismo što prije postigli primirje."
Prvi dan dvodnevnog događaja u Versaillesu trebao se usredotočiti na jačanje bloka protiv ekonomskih posljedica rata u Ukrajini i na to kako da se EU odvikne od ruskog uvoza energenata, koji čini više od 40 posto njegove ukupne potrošnje. Objavljeni planovi Evropske komisije u utorak (8. mart) dao je okvir za odmak bloka od ruskog gasa prije 2030. Nedavne prijetnje Moskve obustavom opskrbe gasom potakle su hitnost rasprave.
Iz Kijeva nije bilo odmah odgovora na odbijanje hitnog postupka za članstvo. Države članice EU zatražile su od Evropske komisije da da ocjenu ukrajinske molbe za članstvo, za koju bi moglo biti potrebno do 18 mjeseci.
Izvor: The Guardian, dpa
