Dostupni linkovi

Prekretnica u krizi korona virusa za Evropu?


Bio je to dan kada su čelnici dvije najveće države članice EU, Francuske i Njemačke, konačno djelovali zajedno

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Kada se historičari budu osvrtali na prilično žalosno stanje u kojem se Evropska unija našla tokom prvih mjeseci pandemije, sa klevetanjem između država članicama, zatvaranjem granica i vidljivim nedostatkom koordinacije čak i u solidarnosti u borbi protiv virusa, 18. maj će se istaći kao prekretnica.

Bio je to dan kada su čelnici dvije najveće države članice, Francuske i Njemačke, konačno djelovali zajedno u pokušaju da sačuvaju budućnost bloka, predlažući način kako se boriti protiv najveće ekonomske krize sa kojom se kontinent suočio nakon Drugog svjetskog rata.

Glavni prijedlog francusko-njemačke inicijative na pet stranica, koju je u Berlinu predstavila njemačka kancelarka Angela Merkel, kojoj se pridružio i francuski predsjednik Emmanuel Macron putem videolinka iz Pariza, jeste fond za oporavak u iznosu od 500 milijardi eura za raspodjelu beskamatnih bespovratnih sredstava, a ne zajmova, koji bi trebao ići najteže pogođenim regijama i sektorima Unije.

Sredstva bi trebala biti finansirana dugom EU i podržana od strane svih 27 članica Evropske komisije i postati dio budžeta. Evropska komisija sljedeće sedmice će predstaviti nacrt narednog sedmogodišnjeg budžeta, koji će sada vjerojatno biti veći od tri hiljade miliona eura.

Nakon višemjesečne ružne svađe, uglavnom južnih država članica koje su željele više finansijske solidarnosti i bogatijih sjevernih zemalja koje nisu bile za tu ideju, Gordijev čvor možda je presječen.

Francusko-njemački prijedog ne predstavlja baš toliko uveliko raspravljane "korona obveznice". To bi bio dugoročni mehanizam koji bi sve članice učinio odgovornim u slučaju nepodmirenja od strane neke od članica. Ali to je zajedničko izdavanje duga.

Pojedini posmatrači ovo su veoma brzo nazvali "evropskim Hamilton momentom", pozivajući se na Kompromis iz 1790. godine u kojem je američki ministar financija Alexander Hamilton uvjerio državnog sekretara Thomasa Jeffersona i člana doma Jamesa Madisona da dopusti novoj vladi Sjedinjenih Država da preuzme dug 13 pojedinačnih država u zamjenu za nacionalni kapital postavljen u Distriktu Columbia.

Takva velika pogodba između Berlina i Pariza nije se dogodila, ali jedno je jasno: Berlin je trepnuo.

Merkel će morati ideju prodati svom parlamentu, ali sama činjenica da je pandemija ta koja ugrožava EU, koja za razliku dužničke krize koja je prije desetak godina gotovo uništila eurozonu, nije uzrokovana lošim upravljanjem, olakšat će tu prodaju.

Vjerovatno će dobiti svjetlo i od njemačkog zloglasno teškog Ustavnog suda.

Sud u Karlsruheu šokirao je Brisel ranije ovog mjeseca kada je dovodio u pitanje je li Evropski sud pravde (ECJ) trebao presuditi da Evropska središnja banka može spasiti euro kupovinom duga.

Prema ugovorima Unije, Evropska komisija može posuđivati novac na financijskim tržištima, a to je ranije radila bez ikakvih pravnih problema.

Razlog zbog kojeg se Njemačka sada odlučila na promjenu pravca može se objasniti i drugim parametrima.

Antinjemački osjećaj ponovo raste u južnim državama članicama i moglo bi biti još neugodnije, za par mjeseci, baviti se populističkim talijanskim političarem poput Mattea Salvinija.

Njemačka je također imala veliku korist od Evropske unije, odričući se svojih inače strogih pravila o državnoj pomoći.

Od dvije hiljade milijardi koje su evropske vlade uložile u spas ekonomije prošli mjesec, Njemačka je pridonijela polovici tog iznosa.

A tu su i detalji predloženih 500 milijardi.

Ovo je jednokratno, novac bi trebao biti vraćen nakon završetka budžeta 2027. godine, a Merkel je predložila da bi zemlje mogle doprinositi u skladu sa svojim udjelom plaćanja u uobičajeni budžet. To znači da će Madrid i Rim također morati dati svoj dio.

Ipak bit će problema koji se trebaju savladati i svi u klubu trebaju biti uvjereni.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz na Twitteru je napisao da "smo spremni pomoći većini pogođenih zemalja kreditima", nagovještavajući svoje nezadovoljstvo idejom beskamatnih bespovratnih sredstava.

Ova izjava stigla je nakon konsultovanja sa kolegama iz Danske, Nizozemske i Švedske, koje zajedno sa Austrijom čine kvartet koji u pregovorima o budžetu zovu "štedljivom četvorkom".

Kao i bilo koji drugi pregovori o budžetu EU, i ovdje će biti preusmjeravanja, manevara i kontra ofanziva, često na sastancima koji traju danima.

Ali kao i bilo koji drugi put u historiji EU, jednom kad francusko-njemački motor krene da radi, potrebno je malo zaustavljanja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG