Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zaštita entiteta ili etniciteta?


Foto: Midhat Poturović
Polemika oko načina glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH, a naročito mehanizma koji omogućava blokadu dizanjem ruku samo poslanika iz jednog entiteta, traje već godinama.

Dok političari iz Federacije BiH, uglavnom bošnjački lideri, insistiraju na ukidanju entitetskog načina glasanja, iz RS odlučno odbijaju bilo kakve razgovore o tome. Polemika se nastavlja - da li entitetsko glasanje predstavlja zaštitu entiteta ili etniciteta?

Prema Ustavu sve odluke u oba doma Parlamentarne skupštine BiH donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Međutim, da bi neka odluka ili zakon bili usvojeni za njih mora glasati najmanje jedna trećina poslanika sa teritorije svakog entiteta. To je u praksi poznato kao entitetsko glasanje, oko kojeg već godinama traju neslaganja političara iz RS i Federacije BiH. Dok jedni insistiraju na ovakvoj zaštiti entitetskih interesa, drugi vjeruju kako se na ovaj način štite samo etnički interesi i to samo jednog naroda - Srba.

Ukidanje entitetskog glasanja s tim da se etnički interesi naroda zaštite pravom veta u Domu naroda jedan je od načina koji bi se, prema mišljenju profesora Nurke Pobrića, odblokirao državni Paralement, a omogućio zaštitu etničkih prava i interesa:

„Dovoljan je taj mehanizam zaštite, uz eventualno ili malo drugačije tumačenje Ustava ili promjenu Ustava u tom smislu kao što je predviđeno bilo u onim aprilskim amandmanima – da u takvoj situaciji Ustavni sud odlučuje u meritumu, dakle ne odlučuje samo o proceduri, da li ona isprvana ili nije, nego da li je povrijeđen vitalni interes konstitutivnih naroda ili nije, kao što je to slučaj sa rješenjima u ustavima entiteta kada ustavni sudovi entiteta u meritumu odlučuju o tom pitanju,“ kaže Pobrić.

Funkcionalnost, odnosno efikasnost državnih institucija doći će do izražaja samo tamo gdje postoji politička volja
O ovakvim prijedlozima predstavnici iz RS odbijaju da razgovaraju i naglašavaju da ukidanje entitetskog glasanja vodi preglasavanju u Parlamentu BiH. Profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Petar Kunić negira da je entitetsko glasanje sistem zaštite etničkih interesa Srba i ponavlja da se radi o zaštiti interesa entiteta:

„To su dva doma koja imaju sve faktički federalne države u svijetu, dakle gdje se izražavaju ti interesi političko-teritorijalnih federalnih jedinica, odnosno entiteta, i vijeće naroda gdje se izražavaju uglavnom nacionalni ili neki drugi interesi. Dakle, to je svojstveno, to je imanentan princip svim federalnim državama, i oni koji nastoje da umanje poziciju vijeća naroda su u krivom, oni ruše federalnu državu. Prema tome, to je suštinsko, takođe, pitanje. Mislim da su to pitanja o kojima se ne može razgovarati u ovakvoj državi kao što je BiH. A funkcionalnost, odnosno efikasnost državnih institucija doći će do izražaja samo tamo gdje postoji politička volja,“
smatra Kunić.

PROBLEM NEPOVJERENJA

Nakon što je propao aprilski prijedlog ustavnih promjena koji se djelimično bavio problemom entitetskog glasanja u Parlamentu BiH, velika očekivanja javnost u BiH imala je od prijedloga koji je ponuđen bh. političarima u Butmiru. Međutim, predstavnici EU i SAD-a, u dokumentu o kojem bi se bh. političari trebali dogovoriti do 18. novembra, nisu, koliko je u javnosti poznato, predlagali promjene u načinu glasanja u državnom Parlamentu.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže kako je sastanak u Butmiru još jedna propuštena prilika jer se mogla početi, ako ne završiti, rasprava o entitetskom glasanju.

Mogli smo ukloniti zloupotrebu entitetskog glasanja, blokade koje se neosnovane, koje nemaju veze s entitetskim interesom, iza čega stoje neki materijalni, grupni ili kriminalni interesi. Međutim, nije postojala volja.
„Mogli smo ukloniti zloupotrebu entitetskog glasanja, blokade koje se neosnovane, koje nemaju veze s entitetskim interesom, iza čega stoje neki materijalni, grupni ili kriminalni interesi. Međutim, nije postojala volja. Mi nismo mogli natjerati ove iz RS da se ukine entitetsko glasanje, ali možda smo mogli uz pomoć međunarodne zajednice ugraditi instrumente deblokade, onemogućiti zloupotrebe entitetskog glasanje. Međutim, opet s druge strane, odavdje, određene političke stranke su bile isključive u tome - i propao je cijeli proces. Jedni smatraju da će nekada neko iz inozemstva donijeti idealno rješenje po njihovoj mjeri, što neće biti, neće nikada donijeti. Ovima drugima, iz RS-a, odgovara postojeće stanje jer su Dejtonom dobili državu u državi,“
kaže Tihić.

Ipak, upravljanje i vođenje zemlje nije ispunjavanje zamišljenih želja nego politika kompromisa i dogovoranja. Toga, čini se, u BiH najviše nedostaje, a ključni problem u zemlji je neodostatak povjerenja, ističe poslanik u bh. Parlamentu Branko Dokić:

„Problem nepovjerenja između nas. Sve što je u BiH je i bosanskohercegovačko. Postoje određene političke strukture u BiH koje državnim smatraju samo ono što je pod kontrolom institucija BiH, što je sasvim pogrešan pristup. To kvari naše odnose, to stvara nepovjerenje među nama. Ne postavlja se pitanje da li je nešto funkcionalnije ili nije ako je na državnom nivou. Bitno je da je na državnom nivou, s jedne strane. A s druge strane je i nepovjerenje u same sebe. Da nije tako, BiH bi bila suverena država kao i druge države, a ne da BiH sama svoj suverenitet dijeli sa nekim drugim,“
rekao Dokić.

Iako zvanično nije saopšteno, nezvanično se moglo čuti da su predstavnici SAD i EU u Butmiru ipak u odvojenim razgovorima sa liderima političkih partija iz RS razgovarali o mogućim varijantama i promjenama u entitetskom načinu glasanja.
XS
SM
MD
LG