Dostupni linkovi

Eksperti i pravnici iz BiH u borbi protiv radioaktivnog odlagališta u Hrvatskoj


Mapa na kojoj se vidi koliko je nuklearni otpad udaljen od naseljenih mjesta

Iz Bosne i Hercegovine najavljuju ozbiljan ekspertski i pravni odgovor na prvi korak Hrvatske ka izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada (RAO) na Trgovskoj gori, u blizni granice sa BiH.

U ponedjeljak (15. juna) otvorene su ponude za odabir izvođača za izradu dokumentacije i potrebna istraživanja za dobijanje dozvole za izgradnju Centra. Zakonski rok za odabir najboljeg ponuđača je 90 dana.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje odlagališta u bivšoj kasarni Čerkezovac je 19,26 miliona kuna (2,57 milijuna eura).

Hrvatska prvo, kako je najavljeno, želi utvrditi postojeći nivo radijacije na toj lokaciji i na području opštine Dvor na Uni, te izraditi projektnu dokumentaciju, sigurnosne analize i studije uticaja na okolinu.

Načelnici bh. opština protiv

Trgovska gora udaljena je sedam kilometara zračne linije od opštine Novi Grad u Bosni i Hercegovini.

Načelnik Opštine Novi Grad Miroslav Drljača kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je otvaranjem ponuda jasno da Hrvatska nema namjeru da odustane od Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

"Ja ne vidim neko rješenje osim tužbe. Čak, mislim da tužba treba što prije da bude, s obzirom da hrvatska strana izbjegava bilo kakvu obavezu koja proizlaze iz ESPOO Konvencija o prekograničnom uticaju na životnu sredinu da provede", kaže Drljača.

Drljača smatra da Hrvatska ne uvažava ni mišljenje Bosne i Hercegovine, ali ni svojih građana iz Dvora na Uni i Petrinje u Hrvatskoj, koji se takođe protive izgradnji ovog Centra na Trgovskoj gori.

Za Hrvatsku, Čerkezovac idealna lokacija

Hrvoje Prpić, direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnoga goriva (ING) Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK) za RSE kaže da je Čerkezovac izabran zbog svojih karakteristika koje se trebaju potvrditi studijama.

"I na razini seizmologije i tektonike i geološke, hidrogeološke, geodetske i svih tih komponenata, idemo potvrditi pretpostavke koje su napravljene na temelju određenih studija da lokacija zadovoljava sve te kriterije. Dakle, ovo je provedba svih aktivnosti da bismo mi to potvrdili", kaže Prpić.

On naglašava da je postupak precizno definisan međunarodnim konvencijama.

"Ono što mi moramo po međunarodnim konvencijama je – provesti istraživanja, napraviti sve analize, napraviti laboratorijske izvještaje, kompletirati sigurnosnu analizu, i onda moramo provesti studiju utjecaja na okoliš u kojoj će biti sve to sažeto. Taj materijal onda trebamo isporučiti državama s kojima Republika Hrvatska graniči", navodi Prpić.

Hrvatska ima dužnost polovinu svog otpada iz nuklearke Krško preuzeti najkasnije 2023. godine. U Fondu NEK planiraju da sa izgradnjom Centra započnu 2023. godine, a da ga dovrše 2024. godine.

Vlasti BiH: Ugroženo 250.000 ljudi

Vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) na svim nivoima protive se otvaranju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje oko 250.000 ljudi koji žive u 13 opština u slivu rijeke Une.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da Bosna i Hercegovina neće odustati od stava da je za nju neprihvatljivo pravljenje odlagališta RAO na ovom mjestu.

Staša Košarac
Staša Košarac

Naglašava da je na osnovu jedinstvenog političkog stava svih u BiH Savjetu ministara BiH dostavio na usvajanje Odluku o strukturi ekspertskog tima od 21 osobe i očekuje da će narednih dana Odluka biti odobrena.

Sastav ekspertskog tima je utvrđen na sjednici Koordinacionog tijela Bosne i Hercegovine (BiH) za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, 3. juna u Banjaluci.

On dodaje i da su u toku završne konsultacije kada je u pitanju formiranje i pravnog tima koji će se baviti ovim problemom.

"Očekujem da na osnovu svih konsultacija koje ćemo imati, uskoro sačinimo strukturu pravnog tima i da ćemo do kraja ove sedmice dostaviti Odluku o sastavu prema Savjetu ministara na usvajanje", navodi Košarac.

Ministar kaže kako će ekspertski i pravni tim sinhronizovano raditi na očuvanju bh. interesa i "time onemogućiti snagom argumenata i činjenica da Hrvatska krene u izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na toj potencijalnoj lokaciji˝.

Predsjednik Zelenog kluba (neformalne poslaničke grupe koju čine poslanici Parlamenta BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske i lokalnih skupština) Saša Magazinović ocjenjuje da će nakon formiranja ekspertskog i pravnog tima, Bosna i Hercegovina uskoro dobiti mapu narednih koraka.

"Stav svih institucija BiH je da Hrvatska ne poštuje međunarodne konvencije i svoje obaveze koje iz njih proističu. To daje pravnu podlogu BiH da ide prema međunarodnim institucijama, između ostalog, i prema Međunarodnom sudu pravde. Da li to vodi arbitraži ili da se rješava na drugi način, to će nam reći pravnici", ističe Magazinović.

Protiv ekološki aktivisti iz obje države

Toni Vidan, aktivista ekološke udruge građana Zelena akcija iz Hrvatske, koja se od početka protivi ovom projektu, kaže da je započela formalna procedura u kojoj će biti obavezna javna rasprava.

"Vrlo smo radoznali vidjeti što i kako će tu biti, i vrlo smo voljni sudjelovati u raspravi i proceduri. Fond NEK planira angažirati PR agenciju za podizanje svijesti stanovništva o važnosti tog objekta, pa ćemo kao Zelena akcija razmisliti da se možda prijavimo na taj natječaj. Mislim da je rijetko tko kompetentniji od nas da građanima diže svijest na tu temu", kaže Vidan.

Mario Crnković, aktivista ekološke organizacije Green team iz Novog Grada, kaže da ni po jednom parametru lokacija Trgovske gore nije adekvatna lokacija za skladištenje nuklearnog otpada.

"Po geološkoj strukturi Trgovske gore je krečnjačkog tipa i samim tim je vodopropusna. To znači da nije stabilno tlo, već je trusno područje na kojem imamo i veliki broj klizišta, pa samim tim ne može biti lokacija za objekte tog tipa. Dalje, možemo pričati o hidrološkim karakteristikama kompletnog područja na kojem imamo ogroman broj podzemnih voda, a da ne pričamo da je planirana lokacija udaljena svega 800 metara od rijeke Une koja je i izvor pitke vode za mnoge okolne opštine u njenom slivu", ističe Crnković.

On dodaje i da je vrlo bitno razjasniti termine skladište i odlagalište koji se često koriste sa hrvatske strane kao sinonimi, iako se radi o dva različita pojma. Prvi je, kaže on, kratkoročnog karaktera, gdje se otpad zbrinjava privremeno, dok se u drugom radi o zbrinjavanju otpada na neodređeno vrijeme.

NE nuklearnom otpadu Hrvatske
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:00 0:00


"Kada pričamo o samom skladištu, riječ je o objektu za radioaktivne otpade, iskorištene izvore i iskorišteno nuklearno gorivo u kojem se to čuva na kraći vremenski period, od 10-100 godina. Međutim, kada pričamo o odlagalištu, pričamo o objektu koji se gradi na takav način gdje se svi pomenuti otpadi čuvaju na duži vremenski period, a radi se o više vijekova, minimum 300 godina. Tu se radi o lokacijama koje moraju ispunjavati maksimalne sigurnosne kriterije i samog objekta i njegove lokacije, a to i jeste sporno u svoj ovoj priči", pojašnjava Crnković.

U srijedu (17. juna) u opštini Novi Grad svi načelnici i gradonačelnici ugroženih opština na rijeci Uni u BiH sastaće se kako bi razgovarali o narednim koracima.

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja RAO, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela potkraj 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Krškog, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.

*****Saradnja na tekstu Enis Zebić

XS
SM
MD
LG