Bosna i Hercegovina ne krije nezadovoljstvo formaliziranjem odluke da se na lokaciji bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom - ako sve studije daju pozitivne rezultate - izgradilo skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada.
Ministar zaštite okoliša i energetike u hrvatskoj Vladi Tomislav Ćorić -povodom najave bh. strane da bi mogla zbog Trgovske gore tražiti međunarodnu arbitražu - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da za tim nema potrebe i da će Bosna i Hercegovina tijekom izrade potrebnih studija imati prostora i vremena iznijeti svoje argumente.
On je naveo i da razgovori Hrvatske sa Slovenijom na temu izgradnje zajedničkog skladišta – još nisu propali.
RSE: Bosanskohercegovački ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je u razgovoru za RSE najavio kako će BiH "koristiti sve raspoložive međunarodne kapacitete i diplomatske kapacitete da hrvatsku stranu ubijedi snagom argumenata, činjenica, kredibilnih profesionalnih procjena, da je to neprihvatljivo sa aspekta zdravlja građana u Bosni i Hercegovini, životne okoline i sliva rijeke Une." Koji je Vaš komentar?
"Bosna i Hercegovina će imati priliku reagirati i kroz svoje komentare i primjedbe definirati svoju poziciju vis-a-vis a) utjecaja na okoliš i b) sigurnosti jednog ovakvog objekta"
Ćorić: Kolega Košarac i ja imali smo telefonski razgovor prošlog tjedna i on me telefonski obavijestioo nezadovoljstvu bosanskohercegovačke strane. Sa druge strane, ja sam u tom razgovoru gospodinu Košarcu dao do znanja da će Republika Hrvatska u kontekstu zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada poštovati sve europske standarde i u tom kontekstu sam ga upoznao i sa trenutnom pozicijom Republike Hrvatske.
Ono što je vrlo važno i što želim istaknuti je činjenica da u kontekstu realizacije izgradnje skladišta, ako do toga dođe, samoj izgradnji treba prethoditi čitav niz postupaka – prije svega procjena utjecaja na okoliš jednog takvog objekta i procjena sigurnosti za takav objekt. Oba ova postupka nose izvođaču – Republici Hrvatskoj – obvezu da u njih uključi i susjedne zemlje, dakle i Bosnu i Hercegovinu. To će biti faza u kojoj će Bosna i Hercegovina imati priliku reagirati i kroz svoje komentare i primjedbe definirati svoju poziciju vis-a-vis a) utjecaja na okoliš i b) sigurnosti jednog ovakvog objekta.
Plan B
RSE: Možemo li najokvirnije reći kada bi se moglo krenuti sa izradom tih dviju studija?
"Nismo u potpunosti zatvorili razgovore sa slovenskom stranom po pitanju zajedničkog zbrinjavanja radioaktivnog otpada"
Ćorić: Idemo u smjeru u kojem ćemo odraditi čitav niz dokumenata na razini Fonda za financiranjerazgradnje Nuklearne elektrane Krško (Fonda NEK). Nakon toga ide se u studijsku dokumentaciju. Ja sam rekao gospodinu Košarcu, a i vama ću ovdje ponoviti, da mi nismo u potpunosti zatvorili razgovore sa slovenskom stranom po pitanju zajedničkog zbrinjavanja radioaktivnog otpada, međutim ti razgovori na žalost u zadnjoj fazi kada smo o tome razgovaralinisu završili uspješno. Dakle, tu još jedna mogućnost postoji, ali mi se pripremamo i za plan B.
Obveze Hrvatske
RSE: Ministar Košarac najavio je da će - ako ne uspiju na druge načine onemogućiti izgradnju skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori - Bosna i Hercegovina tražiti i međunarodnu arbitražu. Treba li se Hrvatska bojati arbitraže?
Ćorić: Hrvatska se ne treba bojati jer se nema zašto bojati. Još jednom naglašavam činjenicu da će naše aktivnosti biti u potpunosti usklađene sa međunarodnim standardima propisanim od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju. Mi apsolutno tijekom cijelog procesa namjeravamo ispuniti sve naše obveze, dakle i uključiti svu zainteresiranu međunarodnu javnost, pa i bosansko-hercegovačku. I u tom kontekstu ja ne vidim nikakve potrebe za međunarodnom arbitražom. Nama je potpuno jasno da je ova tema na razini Bosne i Hercegovine uzburkala političke duhove. Mi smo toga svjesni i ja sam to gospodinu Košarcu tijekom našeg razgovora i rekao.
Međutim, sa druge strane, Hrvatska kao i sve druge članice Europske unije mora ispunjavati svoje obveze, a one se tiču i rješavanja problema srednje i nisko radioaktivnog otpada. Hrvatska i Bosna i Hercegovina u ovom trenutku po tom pitanju ne stoje n istoj strani, međutim – još jednom – treba imati na umu činjenicu da će Bosna i Hercegovina, odnosno njene nadležne institucije moći reagirati tijekom procesa, iznijeti objektivne argumente i jasno dati do znanja što misle po pitanju jednog takvog objekta.