Dostupni linkovi

Dodik kod Vučića, Čović kod Plenkovića, Izetbegović kod Erdogana


Milorad Dodik i Aleksandar Vučić u Beogradu, Dragan Čović i Andrej Plenković u Zagrebu, Bakir Izetbegović i Recep Tayyip Erdogan u Ankari, fotoarhiv

Lideri tri najveće stranke u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović zatražili su pomoć od Srbije, Hrvatske i Turske u borbi protiv pandemije korona virusa.

Dodik kod Vučića

Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 23. marta se u Beogradu susreo sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a tema sastanka je bila pomoć Republici Srpskoj u borbi protiv korona virusa.

"Srbija pomaže Republici Srpskoj u lekovima, zaštitnoj opremi i životno važnim kliničkim mašinama. Podršku u hrani, ali i svim drugim materijalima pružićemo i Bosni i Hercegovini u celini", objavljeno je na Vučićevom Instagram nalogu "Budućnost Srbije".

Dodik je uz sliku sa Vučićem na Instagramu objavio da je tema sastanka "pomoć Srbije Republici Srpskoj u materijalima i opremi za borbu protiv virusa korona".

Čović kod Plenkovića

Isti dan, 23. marta, u Zagreb je otišao Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH, kako bi se susreo sa predsjednicima Vlade i Sabora - Andrejom Plankovićem i Gordanom Jandrokovićem

Iz Čovićevog kabineta je saopšteno da su razgovarali o "zajedničkim naporima i uzajamnoj potpori u suzbijanju pandemije korona virusa, prekograničnoj saradnji, pomoći Evropske unije, kao i o dodatnim mjerama na području zdravstvenih prioriteta, te očuvanju ekonomske sigurnosti".

"Predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatskoga sabora naglasili su pozitivnu suradnju, te izrazili solidarnost i spremnost za iznalaženje potrebite pomoći za Bosnu i Hercegovinu koja se, kao i zemlje diljem svijeta, nalazi suočena s razvojem pandemije koronavirusa", navedeno je u saopštenju za javnost iz kabineta Dragana Čovića.

Izetbegović kod Erdogana

Tri dana ranije, 20.marta, Bakir Izetbegović, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije, je telefonom razgovarao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Kako je kazao Izetbegović, za novinsku agenciju Fena, turski predsjednik je obećao da će Turska Bosni i Hercegovini pomoć u medicinskoj opremi.

"Prošle sedmice je moj kabinet, na osnovu potreba koje imaju naši stručni medicinski timovi, sačinio specifikaciju i uputio Ministarstvu zdravstva Turske molbu za pomoć. Večeras me predsjednik Erdogan pozvao telefonom i saopštio mi da će ta pomoć biti odobrena Bosni i Hercegovini. Na tome sam zahvalio turskom narodu i njemu lično u ime svih građana naše zemlje", kazao je Izetbegović za Fenu, 20. marta.

Humanitarna kriza i politizacija

Profesor na sarajevskom Univerzitetu, Enver Kazaz, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je traženje pomoći na ovaj način, da svako ide kod svog političkog mentora, pokazatelj da političari i u ovakvoj situaciji ne zaboravljaju na samopromocije.

"Traže pomoć od svojih mentora što pokazuje da im je stalo do ideološkog sadržaja svoje politike i kroz fokus ideologije motre takvu pomoć. Tako je Milorad Dodik otišao kod Aleksandra Vučića da traži pomoć, Bakir Izetbegović od Recepa Tayyipa Erdogana, a Dragan Čović kod Andreja Plenkovića. Takva vrsta pomoći pri tome je minimalna, ali njima je puno važnije da kažu kako su oni svojim vezama dobili tu pomoć, a što se na taj način ukida elementarni humanizam, nije im važno", ističe Kazaz.

Analitičar Adnan Huskić ocjenjuje da nije nužno loše što političari u Bosni i Hercegovini traže pomoć u ovakvoj situaciji sa različitih strana, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina mala zemlja sa vrlo ograničenim kapacitetima da se sama bori sa ovako velikim problemom, kakav je pandemija korona virusa.

No, Huskić napominje da je bilo i političkih igara u nekoliko situacija i da se to ne bi smjelo više ponoviti.

"Nažalost, otvaranje ponovo nekih političkih pitanja, uslovljavanje ili bilo kakav potez koji ide u smjeru toga da se usporava operativni kapacitet ili da se onemogućava da sa ovom krizom hrve politikantstvom, u ovom momentu je nešto sa čim se zaista ne treba poigravati. Ovdje se radi o velikom broju ljudskih života koji su na kocki i ovo nije momenat za bilo kakva politička potkusurivanja", navodi Huskić.

Aplaudiramo drugima i sebi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:14:02 0:00

Prethodili zajednički koraci

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine uputilo je zajedničku izjavu građanima 25. marta u kojoj, između ostalog, pozivaju na poštivanje mjera izolacije kako bi borba sa korona virusom bila što bezbolnija.

"Svjesni da se svaka država suočava sa problemima izazvanim pandemijom, mi kao Predsjedništvo BiH, i svaki od nas pojedinačno, na međunarodnom planu poduzimamo sve što je potrebno da obezbijedimo pomoć ili kupovinu neophodne medicinske opreme kojom bi se ojačao naš zdravstveni sistem. Na tome rade i drugi nivoi vlasti i institucije", stoji, između ostalog, u zajedničkoj izjavi članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Ovo je prva usaglašena zajednička poruka tročlanog Predsjedništva BiH od kako su preuzeli te funkcije, u novembru 2018. godine.

Međutim, 'političari su, uprkos usaglašenim izjavama za javnost, postupcima pokazali da je stranačka i etnička pripadnost i dalje najvažnija', kaže analitičar Slavo Kukić, profesor na Mostarskom sveučilištu.

''Istina jeste da je njihov vokabular dijelom promijenjen i da on stvara dojam kod običnog čovjeka kako je došlo vrijeme i da se čitava politika promijeni. Nažalost, fenomen korona virusa pokazuje i drugo lice i političkih i inih moćnika. Ovih dana sam pisao direktorici Univerzitetsko kliničkog centra Sarajevo, gospođi Sebiji Izetbegović, kojoj zahtjev kolege iz Bihaća za pomoć ništa ne znači i to ispostavlja se samo iz jednog razloga, jer nije član Stranke demokratske akcije ( SDA), nego neke druge stranke. Prema tome, ako nisi iz SDA onda ne vrijede ni životi ljudi koji su pod tvojim patronatom“, kaže Kukić i nastavlja:

"Ili primjer lidera HDZ-a Dragana Čovića koji je uslovljavao usvajanje državnog budžeta dok se ne poništi Odluka o imenovanju novih članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Time je negirao sve što ovih dana govori, jer se zna da je budžet jedna od pretpostavki za borbu protiv korona virusa", ocjenjuje profesor Kukić.

Pomoć za BiH

U Bosni i Hercegovini prvi slučaj zaraženog korona virusom potvrđen je 5. marta. Iako su vlasti na svim nivoima poduzele restriktivne mjere, kako bi spriječile brzo širenje virusa, nedostatak testova, zaštitnih sredstava, respiratora, ali i epidemiologa, i dalje predstavlja ogroman problem u Bosni i Hercegovini.

Ambasador Evropske unije u BiH Johann Sattler i rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH Steliana Nedera 26. marta su potpisali paket finansijske pomoći u vrijednosti od dva miliona eura za hitne medicinske potrebe Bosne i Hercegovine u odgovoru na COVID-19.

Finansijski paket je namijenjen kupnji 80 respiratora, kompleta za testiranje i osobne zaštitne opreme, navodi se u saopštenju proslijeđenom iz Delegacije Evropske unije u BiH.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG