Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, izjavio je da ne postoji državna imovina Bosne i Hercegovine na konferenciji za novinare u Banjaluci 2. februara.
Dodik, koji je i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, obratio se novinarima nakon proširene sjednice Izvršnog komiteta te stranke.
Za njega su sporne izjave pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Džejmsa O'Brajena (James O'Brien), koji je tokom današnje posjete Bosni i Hercegovini rekao da se o državnoj imovini treba razgovarati u "relevantnim institucijama, te da ona "pripada državi".
Lider RS je ocijenio da je O'Brajen iznosio neistine, "potvrđujući svoje podaništvo muslimanima u Bosni i Hercegovini".
"Potpuna je laž, odbacujemo potpuno kao neistinu, ono što je on rekao danas o imovini, ne postoji državna imovina, ni u Ustavu ni u Dejtonskom sporazumu, nigdje se ne pominje termin državna imovina, nigdje se ne pominje imovina BiH kao termin", kazao je Dodik.
Za američkog diplomatu je takođe rekao da "on nije tumač Dejtonskog sporazuma" te da je u BiH došao da bi mogao "centralizovati BiH do te mjere da će RS razvlastiti".
On takođe tvrdi da je O'Brajen u BiH želi da "otvori još jedno žarište" te da "unese nestabilnost" u trenutku kada su bh. lideri pokušali da se dogovore i da se dalje kreću prema Evropi.
Dodik, koji posljednjih mjeseci sve češće prijeti secesionističkim planovima, od ranije je na listi sankcija SAD i Velike Britanije zbog svog "antidejtonskog djelovanja".
Osim toga, predsjednik RS je među rijetkim evropskim zvaničnicima koji se od ruske invazije na Ukrajinu sastajao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom
O'Brajen je na predavanju na fakultetu u Sarajevu rekao da je 2001. godine BiH potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije SFR Jugoslavije, kojeg je ratifikovala Parlamentarna skupština BiH i državnu imovinu pripisala BiH, a ne entitetima.
Američka Ambasada u BiH je u maju prošle godine podsjetila da "prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica, a u ovom slučaju, to je država Bosna i Hercegovina."
Tada su istakli da je ovo pitanje riješeno Ustavom BiH – koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma – u kojem se navodi: "Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti 'Bosna i Hercegovina', nastaviće svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država".
Savjet za implementaciju mira je u septembru 2004. godine zatražio od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine, a raspologanje tom imovinom je zabranjeno zakonom koji je godinu kasnije nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).
Republika Srpska je ranije pokušavala da donese zakone kojima bi regulisala pitanje imovine na entitetskom nivou. Ta zakonska rješenja je oborio Ustavni sud BiH.
