Državna imovina Bosne i Hercegovine (BiH) pripada državi, a za njeno regulisanje potreban je zakon na državnom nivou. To nije stvar mišljenja; to je ustavna i pravna činjenica, saopšteno je 15. maja iz Ambasade SAD-a u BiH.
Saopštenje dolazi usred opetovanih pokušaja bh. entiteta Republika Srpska (RS) da provede neustavni zakon o imovini kojim jednostrano preuzima imovinu države BiH.
Vijeće za provođenje mira u BiH je još u septembru 2004. godine zatražilo od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine i da se napravi popis te imovine. Dok se to ne uradi, njeno korištenje je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Iz Ambasade SAD upozoravaju da "prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica, a u ovom slučaju, to je država Bosna i Hercegovina."
To je pitanje, dodali su, riješeno Dejtonskim ustavom, odnosno Ustavom države BiH koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, te citirali dio Ustava: "Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastaviće svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država".
Ključno je regulisati upravljanje
Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, konstatuju iz Američke ambasade, "Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine". Podsjećaju da su takvo ustavno uređenje prihvatila oba entiteta prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine.
"Ustavna nadležnost entiteta podređena je njihovoj obavezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine", naglasili su.
Takođe su naveli da su ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno regulisani zakonima BiH, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, koji je ratifikovao Parlament BiH.
Tim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, podsjećaju iz Ambasade SAD-a, precizirano je da su BiH i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti "pokretnu i nepokretnu državnu imovinu" SFRJ. To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.
"To, međutim, ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država BiH. Od vitalne je važnosti regulisati upravljanje, a u nekim slučajevima, i vlasništvo nad tom imovinom među različitim nivoima vlasti. Ustavni sud BiH bio je jasan – Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to", navode.
Pravni rizici preuzimanja
Adekvatno rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj BiH, ocjenjuju iz Ambasade SAD, "jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o upotrebi te imovine".
Istovremeno, nezakonit prenos vlasništva nad državnom imovinom od bilo kojeg subjekta, naglašavaju, izložio bi onog ko preuzme imovinu domaćem i, potencijalno, međunarodnom pravnom riziku.
Iz Ambasade SAD navode kako "lažne pravne tvrdnje vlasti Republike Srpske i odbijanje bh. parlamentaraca iz Republike Srpske da konstruktivno surađuju sa svojim kolegama na državnom nivou nepotrebno odgađaju rješavanje tog pitanja".
"Time se ujedno, kako navode, "onemogućuje puna provedba agende 5+2 koju je definisao Ured visokog predstavnika (OHR), što je preduslov za zatvaranje OHR-a", na čemu vlasti RS insistiraju.
Upravni odbor PIC-a je 2008. godine utvrdio zahtjeve koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Poznati i kao program "5+2", podrazumijevaju, među ostalim, rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti u BiH.
"Sjedinjene Države pružaju podršku naporima na usvajanju zakona na državnom nivou kojim bi se regulisalo pitanje državne imovine i kojim bi se konačno riješilo ovo pitanje, te apeluje na sve strane da se konstruktivno angažuju", navode u saopštenju iz Ambasade SAD-a u BiH.
Odluka Ustavnog suda i formiranje grupe eksperata
Ustavni sud BiH stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, a ranije ga je suspendirao Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima.
To je u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud i OHR ranije su presudili da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
OHR je u aprilu formirao radnu grupu eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini u BiH. Grupu čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci, a formirana je uz podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).
Zadatak joj je da sačini pravnu analizu različitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti. Kako je navedeno, cilj grupe je da prikupi niz stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini BiH pružila pomoć u rješavanju pitanja državne imovine.
Prva radna sjednica grupe, u okviru procesa tehničkih konsultacija, održana je 24. aprila u Sarajevu.
