Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u četvrtak južnu regiju Herson gdje su spasilački timovi radili na evakuaciji hiljada ljudi zarobljenih u katastrofalnim poplavama uzrokovanim pucanjem velike brane na rijeci Dnjepar. Situaciju je dodatno pogoršalo rusko granatiranje i plutajuće mine. Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice Saveza da ubrzaju humanitarnu pomoć Ukrajini nakon rušenja velike brane. Najnovije informacije pratite na blogu uživo.
- U napadu nožem na jugu Francuske 8. juna povrijeđeno je šest osoba, četvoro djece i dvoje odraslih, kako je rečeno na konferenciji za medije premijerke Élisabeth Borne i lokalnog tužilac u gradu Annecy. Najmlađa žrtva napada je stara svega 22 mjeseca. Različiti francuski mediji izvještavaju da se osumnjičeni muškarac policiji identifikovao kao Sirijac koji traži azil.
- Kao odgovor na masovne proteste u Srbiji, premijerka Ana Brnabić je 7. juna najavila da je njena ostavka "na stolu", dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio kako su prijevremeni parlamentarni izbori izvjesnost. No, među zahtjevima koji su upućeni vlastima sa protesta "Srbija protiv nasilja" nema vanrednih parlamentarnih izbora. Pročitajte šta su mogući scenariji nakon premijerkine izjave.
Tenzije na Kosovu
Srbi na Kosovu nastavljaju sa protestima u tri opštine na sjeveru zemlje: Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću. U Zvečanu se u četvrtak kod zgrade opštine okupio manji broj demonstranata. Stranka Srpska lista kaže da će nastaviti proteste do ispunjenja zahtjeva: povlačenje albanskih gradonačelnika ovih opština i specijalnih jedinica Policije Kosova sa sjevera. Pratite najnovije informacije na blogu uživo.
Dok lokalno srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova posljednje dvije sedmice svakodnevno protestuje, tenzije osjeća i albansko stanovništvo koje živi u tom dijelu zemlje.
Na sjednici Skupštine Kosova 8. juna, premijer Kosova Albin Kurti je rekao da može da proširi nacrt njegove vizije oko formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom, ali da najprije sve strane moraju da se slože oko toga. Kurti je u Briselu 2. maja predstavio ovu viziju a nakon što je odbio da prihvati statut koji je predstavio srpskim tim. U toj viziji se ne spominje Zajednica opština sa srpskom većinom, već pružanje određenog nivoa samomenadžiranja Srbima na Kosovu, kako je to predviđeno Sporazumom o normalizaciji odnosa na osnovu prijedloga EU.
U međuvremenu, premijer Albanije Edi Rama je saopštio da je 7. juna predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu proslijedio nacrt Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu. Dodao je da je dokument povjerljiv, te izrazio uvjerenje da je to "dokument najvišeg međunarodnog nivoa koji uzima u obzir sve razloge za stvaranje Zajednice", te da će ona biti dio Kosova.
Ambasador Velike Britanije na Kosovu Nicholas Abbott pozvao je Vladu Kosova da posluša savjete svojih međunarodnih prijatelja i partnera u vezi sa situacijom na sjeveru zemlje. Pitanje je da li Sjedinjene Američke Države mogu računati na kosovskog premijera Albina Kurtija kao partnera, izjavio je u intervjuu za Glas Amerike Christopher Hill, američki ambasador u Srbiji. Hill je kazao kako se "ne sjeća tako dubokih podjela između Prištine i Vašingtona".
Opozicionim strankama na Kosovu nisu upućeni neki eksplicitni zahtjevi od specijalnih izaslanika SAD i EU Gabriela Escobara i Miroslava Lajčaka. Zvaničnici tri opozicione stranke kažu da je na sastanku u Prištini, 6. juna razgovarano o aktuelnoj krizi na sjeveru Kosova i zahtjevima koji su upućeni Vladi Kosova za smirivanje tenzija. S druge strane, Arton Demhasaj iz nevladine organizacije Čohu ocjenjuje da su Eskobar i Lajčak sa opozicionim strankama razgovarali i o "alternativnim opcijama za izlazak iz krize" te da ne isključuje mogućnost da je bilo riječi o izglasavanju nepovjerenja Vladi Kosova.
RSE Intervju
Ako vlast u Srbiji ima bilo kakav osjećaj pripadnosti narodu, onda će zaustaviti govor mržnje koji sije već godinama, a posljednjih sedmica mnogo više, izjavio je glumac Branislav Trifunović. Glumica Gorica Popović poručila je da verbalni napadi na glumce "šalju najgoru moguću poruku građanima" i da je to "autogol vlasti". Trifunović i Popović dali su intervju za Radio Slobodna Evropa, povodom verbalnih kritika predstavnika vlasti na glumce koji su podržali proteste "Srbija protiv nasilja".
Balkan na RSE
Uoči vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna, uzrokovanih dugotrajnom političkom nestabilnošću u Crnoj Gori, kampanja je uglavnom mirna, bez tenzija i zapaljive retorike. Bolji život, veće plate i penzije, povoljna kupovina stanova i uvećana socijalna davanja su obećanja koja dominiraju u kampanjama većine crnogorskih partija za vanredne izbore. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ističe za RSE da je javnost preplavljena ponudama i nekom "takozvanom socijalnom aukcijom", ko nudi veće plate i penzije.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini korištenjem tzv. Bonskih ovlasti može smijeniti svakog imenovanog i izabranog zvaničnika ako procijeni da ugrožava Daytonski mirovni sporazum i vladavina prava. Te mogućnosti trenutno ima Christian Schmidt koji je 7. juna poručio da će oni koji se igraju sa secesijom Republike Srpske ''trpjeti posljedice međunarodne zajednice''. Schmidt nije kazao koje konkretne korake bi mogao poduzeti prema Miloradu Dodiku, predsjedniku ovog bh. entiteta koji najavljuje otcjepljenje RS. Pročitajte može li Schmidt Miloradu Dodiku zabraniti političko djelovanje.
U eksploziji granate na dječijem igralištu u Vitezu 10. juna 1993. poginulo je osmero djece u dobi od devet do 18 godina. Predmet koji se odnosi na ovaj slučaj u Vitezu 20 godina nalazi se u Tužilaštvu BiH, gdje je proslijeđen iz kantonalnog Tužilaštva u Travniku. Članovi porodica stradale djece nekoliko su puta davali iskaz pripadnicima Državne agencije za istrage i zaštitu. No, kažu kako imaju sve manje nade da će odgovorni biti procesuirani.
Bosanka, čiji je identitet poznat redakciji, od 2019. živi sa svojom djecom u kampu Al-Hol u Siriji. Jedna je od oko stotinu žena i djece, državljana BiH koji žele da se iz Sirije vrate kući. Međutim, to im još uvijek ne omogućavaju vlasti, uprkos tome što je Vijeće ministara BiH još u avgustu prošle godine usvojilo plan njihovog povratka. Sagovornica RSE priča da ona sa djecom živi u šatoru i u stalnom strahu. Njena djeca se, kaže, igraju putovanja u Bosnu.
Rat u Ukrajini
Ženevska konvencija i njeni protokoli izričito zabranjuju napade u vrijeme rata na "postrojenja koja sadržavaju opasne sile" u šta spadaju i brane zbog opasnosti po civile. Ova zabrana će vjerovatno doći u centar pažnje svjetske javnosti nakon uništenja ogromne ukrajinske brane Nova Kahovka na rijeci Dnjepar. Pročitajte šta kažu stručnjaci - kada napadi na civilnu infrastrukturu postaju ratni zločin?
Bježeći od poplava, Ukrajinci iz regija duž rijeke Dnjepar preduzimaju rizično putovanje čamcima do bezbjednih lokacija. “Voda nam je stigla do plafona”, kazao je stariji muškarac nakon što je 7. juna došao u Herson. Oblasti na istočnoj obali Dnjepra koje kontroliše Rusija su "deset puta" gore pogođene poplavama od onih koje kontroliše Ukrajina, izjavio je ukrajinski zvaničnik iz regije Herson.
Pogledajte i foto galeriju o spasavanju životinja koje su zarobljene u poplavama nakon rušenja brane Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine.
Iako je Ruska pravoslavna crkva otvoreno podržala agresiju Moskve na Ukrajinu i naredila sveštenicima da se mole za rusku pobjedu, neki sveštenici osjećaju obavezu da se suprotstave nasilju i onome što vide kao degradaciju ruskog društva.
Svijet
Sjevernoatlantska alijansa sljedeće sedmice organizuje najveće vježbe vazduhoplovnih snaga u svojoj istoriji pošto je dobila novi značaj kao odbrambeni savez nakon što je Rusija napadom na Ukrajinu izazvala najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. NATO će vježbama pokazati snagu Rusiji i demonstrirati koliko brzo može da odgovori na potencijalnu agresiju Moskve na neku od njegovih članica, pišu svjetski mediji.
Šta ima?
U podcastu Šta ima? ovog jutra poslušajte više o hitnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo o sigurnosti u saobraćaju, festivalu "Sloboda narodu" i kulturnoj manifestaciji Višegradske staze u čast Ivi Andriću.
Šta ima još...
- Za ratne zločine kod Bijeljine 12 godina zatvora
- Optužnica protiv troje bh. liječnika godinu i po nakon smrti djevojčice Džene Gadžun
- Lažna dojava o podmetnutim bombama u školama, sudovima i Skupštini Crne Gore
- Članica regulatornog tijela za medije u Srbiji Judita Popović podnijela ostavku
- Otvoren granični prelaz Ranče između Crne Gore i Srbije
- SAD i Velika Britanija dogovorile novi plan ekonomske saradnje
- Velika Britanija uvodi nove sankcije Bjelorusiji
- U Moskvi počelo suđenje aktivisti optuženom za diskreditiranje vojske
- Eksplozija u džamiji na sjeveru Afganistana, najmanje 19 ubijenih
- Desetine hiljada osoba na Povorci ponosa u Tel Avivu
Toliko za danas, pozdrav do ponedjeljka uz karikaturu Predraga Koraksića Coraxa.
Pišite nam i podijelite vaše priče s nama na slobodnaevropa@rferl.org
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!