Dvanaestero djece koja su 19. decembra 2019. godine deportirana u Bosnu i Hercegovinu iz sirijskog kampa Al-Hol i Roj još uvijek nemaju nikakve dokumente, odnosno nisu upisani u matične knjige rođenih, čime bi u potpunosti bila ostvarena njihova prava na socijalnu i zdravstvenu njegu, te obrazovanje.
Djeca su uglavnom rođena u Siriji, na teritoriji koju je nekad kontrolirala militantna organizacija tzv. Islamske država te nemaju nikakve dokumente i podatke o rođenju.
Bez obzira na prepreke, kako kažu iz interresorne radne grupe Vlade FBiH za izradu i provođenje Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji BiH, s jedanaest mališana uzrasta od jedne do pet godine i dječakom od osam godina već se radi na inkluziji.
"Vlada Federacije je donijela jednu odluku koja je bila na tragu tome. Rade se određene aktivnosti kako bi ta djeca uživala u određenim pravima bez obzira na to što nije reguliran njihov status i što nisu upisana u matične knjige. Osiguravamo im i zdravstvenu zaštitu i druge vidove pomoći kroz obitelji", kazao je pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez i član pomenute interresorne grupe.
Posebno naglašava da se od trenutka dolaska u BiH obiteljima pruža psihosocijalna podrška, ali da pitanje vidljivosti djece, odnosno ostvarivanje prava na rodne listove, i dalje nije riješeno.
Prema Zakonu o državljanstvu, koji propisuje da dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH ako je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja pod uvjetom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu, djeca rođena u Siriji imaju pravo na državljanstvo.
"Jedan dio akcionog plana će sigurno biti i to jer je to jedan od prioriteta, da pokušamo to riješiti. Ovo je nova situacija za sve nas, a državni mehanizam je ponekad trom. Sigurno je da će ovo biti jedan od prioriteta", pojasnio je Čerkez.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH, koje je rukovodilo procesom deportacije bh. državljana, za Radio Slobodna Evropa (RSE) su kazali da se prije samog povratka osoba utvrdilo da su bh. državljani i urađene su sve provjere identiteta. I iz ovog ministarstva ali i Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo kao prioritet vide upis djece u matične knjige rođenih.
"Ništa se ne može raditi ako djecu ne učinimo vidljivim. Majke su u procesu dobivanja identifikacijskih dokumenata. Mala zapreka jeste upis djece, ali optimista sam da su nadležne institucije uključene u proces, da svaka sa svoje pozicije utječe koliko može da se ovo što prije desi", kazala je za RSE Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad.
Potrebno više strukture i koordinacije
Interresorna grupa Vlade Federacije Bosne i Hercegovine prvi put je 5. marta održala radni sastanak nakon imenovanja ove grupe 20. februara 2020. godine.
Prevencija nasilnog ekstremizma i terorizma sve više je društveno pitanje, navode iz interresorne grupe, pri čemu važnu ulogu imaju socijalni, zdravstveni i obrazovni aspekti, posebno u trenutku kad se u BiH vratila prva grupa, a očekuje se povratak i ostalih bh. državljana sa stranih ratišta iz Sirije i Iraka.
Udovice, pritvorenici i zatvorenici: Ostaci IDIL-a u sirijskom limbu
Prema podacima do kojih je RSE došao, u Siriji je u zatvorima kampovima ostalo 82 bh. državljana, od čega najveći broj djece.
"Ova grupa vrlo brzo će izaći s akcionim planom u kojem bismo naveli niz aktivnosti koje bismo proveli u pogledu prijema ljudi sa stranih ratišta, njihovoj socijalnoj inkluziji, gdje bismo radili u važnom segmentu također i podizanja kvaliteta i zatvorskog sistema", rekao je pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez.
Policijske strukture ovim planom bile bi uključene u aktivnosti, ne samo u oblasti represije, već sve više u oblasti prevencije, naveli su iz radne grupe.
"Federalna uprava policije aktivno je sudjelovala u izradi strategije protiv terorizma na državnom nivou. Mi smo jedina institucija koja je sačinila akcioni plan po kojem smo postupali i ostvarili smo rezultate, međutim primijetili smo i nedostatke, u prvom redu u koordinaciji s drugim institucijama. Zato će ova grupa i neposredna suradnja omogućiti dalji rad propisan zakonima", kazao je Nermin Sijamhodžić iz Federalne uprave policije.
BiH – primjer kako treba?
Dio aktivnosti svih sudionika vezanih za povratak bh. građana iz Sirije u decembru, kad je vraćeno 25 osoba, priznat je i prepoznat u regiji kao primjer kako treba, smatra stručnjak za sigurnosti i član radne grupe Vlado Azinović.
"To je model koji bi se mogao koristiti u drugim zemljama u regiji. Tu vrstu iskustava već dijelimo s kolegama u regiji. Očekujemo relativno uskoro, ne znamo kada, da bi se te deportacije mogle nastaviti", kazao je Azinović.
Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma na državnom nivou usvojena 2015. ističe do kraja 2020. godine. Akcioni plan federalne interresorne grupe dio je zapravo strateškog planiranja na državnom nivou te će se uskladiti s državnom strategijom.
"Osim što akcioni plan jeste naslonjen na planiranje državne strategije, velikim segmentom je naslonjen i na realnu situaciju na terenu. Ovo je prvi put da se primjer jedne dobre prakse koja funkcionira pravi jedan nacrt aktivnosti kojima bi se sve to potpuno vezalo za zvanične organe i potpuno vezalo za nosioce aktivnosti na lokalnom nivou", kazao je Elmedin Muratbegović, član radne grupe i profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.
Suradnja na cijelom procesu prijema i reintegracije osoba sa stranih ratišta od početka funkcionira u suradnji s državnim institucijama, kao i s kantonalnim i lokalnim zajednicama. Goran Čerkez kaže da je ovo bio jedan dobar primjer intersektorske suradnje i subordinacije.
Jedan od zadataka akcionog plana ostaje prevencija, u čemu kao partnere vide, osim sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih institucija, svakako i Islamsku zajednicu.
"Naše vjerske zajednice su otvorene za svaki vid podrške. Kad je riječ o povratnicima sa sirijskog ratišta, u ovom trenutku mi vodimo psihosocijalnu podršku, ali i svaku drugu ako to osobe zatraže. Ova država je građanima otvorila vrata i spremna je da im pruži sve ono na što imaju pravo. Islamska zajednica je naš partner i bit će dio procesa, ali ne u smislu da bi se nekom nešto nametalo", ocijenio je Čerkez.
- Bh. državljani vraćeni u Sarajevo iz Sirije
- Ko su 'posljednji militanti IDIL-a' iz BiH?
- Deportirane žene iz Sirije s djecom u prihvatnom centru
Prva grupa bh. državljana iz Sirije vraćena je u BiH 19. decembra. Ukupno 25 osoba na sarajevski aerodrom stiglo je uz pomoć Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Sedam muškaraca po dolasku je uhapšeno jer su osumnjičeni da su sudjelovali u borbama u Siriji i Iraku. U pritvoru čekaju na podizanje optužnica.
Žene s djecom najprije su bile smještene u dijelu azilantskog centra u Delijašu u blizini Sarajeva gdje im je pružena medicinska i psihološka pomoć, nakon čega su smještene u obitelji.
Među djecom je i petogodišnje siroče koje su po povratku preuzeli nana i djed. Prema informacijama RSE, povratnice su iskazale spremnost da surađuju sa socijalnim radnicima i drugim ekspertima, a o njihovom pravnom statusu i eventualnom krivičnom odgovaranju još uvijek se ništa ne zna.
Nepoznati su i detalji o tome hoće li, kad i kako biti vraćeni preostali bh. državljani iz Sirije.