Dostupni linkovi

I Crnogorska pravoslavna crkva traži potpisivanje ugovora sa Vladom Crne Gore


U pismu premijeru Crne Gore poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitrpolit Mihailo (u sredini) je pozvao Vladu Crne Gore da sa tom crkvom zaključi Ugovor u uređenju međusobnih odnosa

Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) pozvala je državu da potpišu Ugovor o međusobnim odnosima. Zahtjev dolazi u trenutku finalizacije Temeljnog ugovora države sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, koja ne priznaje Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

Radne grupe Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) su, naime, načelno uskladile radnu verziju Temeljnog ugovora, saopšteno je iz kabineta premijera Crne Gore Dritana Abazovića 28. juna.

Prethodno je premijer Abazović 27. juna u Skupštini rekao da će pitanje Temeljnog ugovora sa SPC biti uskoro riješeno u skladu sa Ustavom i zakonom najavljujući isti tretman i za druge vjerske zajednice:

"Koje budu iskazale želju, a iskazala je da budem iskren i Crnogorska pravoslavna crkva. Primio sam poziv napismeno. Tretman države je identičan. Svi imaju jednaka prava i obaveze, bez tenzija. Ja ne vidim nikakav problem u tome."

Crnogorska pravoslavna crkva, koja je ukinuta je odlukom srpskih vlasti 1920. godine, obnovljena je na Cetinju 1993. a kao vjerska zajednica registrovana je sedam godina kasnije.

Iako je Crna Gora obnovila nezavisnost 2006., CPC je još uvijek kanonski nepriznata od gotovo svih pravoslavnih crkava, a vjerske službe obavlja u nekoliko crkava, jer su ostale u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. Od osnivanja CPC se spori sa SPC oko crkvene imovine i statusa.

Pravoslavno stanovništvo u Crnoj Gori većinski podržava SPC.

CPC, ima podršku dijela crnogorske političke elite, uglavnom manjih procrnogorskih stranaka, Socijaldemokratske, Liberalne, Socijaldemokrata i dijela Demokratske partije socijalista crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Tajming zahtjeva Crnogorske crkve

U pismu premijeru poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitrpolit Mihailo je pozvao Vladu Crne Gore da sa tom crkvom zaključi Ugovor u uređenju međusobnih odnosa.

Kako je naveo cilj ugovora je da "obezbijedi neometano djelovanje CPC i njenog sveštenstva", ali i očuvanja tradicije, kulturne baštine i istorijskog nasljeđa te Crkve.

Advokat za crkveno pravo Nikola Belada za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je pravi trenutak da CPC potpiše ugovor sa državom:

"Stekli su se zakonski uslovi za potpisivanje, mada je slijedom događaja Crnogorska pravoslavna crkva i ranije mogla da traži zaključenje tog Ugovora. A u ovom trenutku postoji čisti zakonski osnov za to, na koji niko ne može da prigovori ili da to dovede u pitanje".

Iako su ove dvije crkve u višedecenijskom sporu, u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kažu da ih zahtjev Crnogorske crkve ne ugrožava.

Član pravnog tima Mitropolije crnogorsko primorske SPC u Crnoj Gori Dalibor Kavarić za RSE kaže da je pravni tim SPC prvenstveno usmjeren na potpisivanje svog ugovora.

"U tom smislu, SPC ne osjeća ugroženost, niti je zainteresovana za pitanja na koji način će druge vjerske zajednice uređivati svoje odnose sa državom”.

On ističe da se SPC u Crnoj Gori ne osjeća ugroženom jer je njena imovina zaštićena:

"Imovina SPC, i drugih vjerskih zajednica, ne stiče se niti može otuđiti ovakvim ugovorima, već se samo dodatno jemči ono sto je već garantovano Ustavom i Zakonima. Imovina SPC u Crnoj Gori neće biti ugrožena, iako CPC potpiše ugovor jer je SPC vlasnik i držalac hramova, manastira, zemljišta…".

Kavarić zaključuje da ukoliko crnogorska crkva bude pretendovala na imovinu SPC, ona će to "morati pokušati putem Suda, a to nikako ne može uraditi eventualnim ugovorom sa državom".

Od osnivanja CPC se spori sa SPC oko crkvene imovine, kojom gazduje Srpska crkva a na koju Crnogorska smatra da ima pravo, kao nasljednica crkve ukinute 1920. godine.

Vlada Crne Gore nije preduzela nikakve korake da riješi sporove dvije pravoslavne crkve u vezi sa vlasništvom nad 750 crkvenih objekata koje drži SPC, ukazuje se u izvještaju američkog Stejt departmenta o stanju vjerskih sloboda u svijetu za 2021. godinu.

Osim oko imovine Crnogorska crkva predala je tužbu Upravnom sudu kojim traži poništenje uvjerenja Ministarstva pravde, da je SPC osnovana 1220. godine.

Po njima taj Vladin akt Srpskoj crkvi daje pravo za tvrdnju da je najstarija institucija u Crnoj Gori, nastala prije same države, i uz to, da upišu preostali dio crkvene imovine na sebe.

Ukidanje Crnogorske pravoslavne crkve

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine piše da je "Crnogorska crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom."

No, nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1918. godine nezavisna Crna Gora, nakon što je prisajedinjena Srbiji, ušla je u novoformiranu Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija).

Dvije gdine kasnije, 1920. srpski regent Aleksandar Karađorđević donosi dekret o ujedinjenju svih pravoslavnih crkvenih oblasti u Kraljevine SHS čime se faktički ukida Crnogorska crkva.

Priznanje Ohridske arhiepiskopije otvorilo temu crkvenog pitanja u Crnoj Gori

Nakon što je Vaseljenska patrijaršija u maju priznala Makedonsku pravoslavnu crkvu za kanonsku Orhidsku arhiepiskopiju, oglasila se Crnogorska pravoslavna crkva navodeći da je tim činom van snage stavljen akt Karađorđevića iz 1920. godine.

"Dakle, derogiran je akt kralja Aleksandra kojim je priznata aneksija Crnogorske Srpskoj crkvi, ali i eparhija Vaseljenske crkve u današnjoj Sjevernoj Makedoniji", naveo je Mihailo.

O refleksijama makedonskog slučaja ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić je u Berlinu, 15. maja razgovarao sa šefom diplomatije Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem.

"U zajedničkoj želji za skorom obnovom pravoslavne crkve Crne Gore, Krivokapić je iskazao posebno priznanje za istrajnost koja je trajala od uspostavljanja Republike Sjeverne Makedonije u sastavu SFRJ".

O crkvenim pitanjima Krivokapić je razgovarao i sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, koji je Crnoj Gori poželio da u što skorije vrijeme obnovi svoju autokefalnost, kao što je to Ukrajina uradila, smatrajući to "temeljnim pitanjem odbrane nezavisnosti države".

Upitan od poslanika opozicije odakle mu pravo da se bavi crkvenim pitanjima Krivokapić je u parlamentu 27. juna objasnio ga na to obavezuje obnova nezavisnosti Crne Gore:

"Dio te nezavisnosti je bila i Crnogorska pravoslavna crkva. Pošto nema pravoslavne zemlje sa većinskim pravoslavnim življem da nema svoju autokefalnu crkvu… Ukrajinska crkva je vratila svoju autokefaliju poslije više vjekova. U našem slučaju će to biti vijek, ne mnogo više od toga".

No, za razliku od Ukrajine Srpska pravoslavna crkva ima dominantno povjerenje pravoslavnog stanovništva Crne Gore.

Prema podacima nevladine organizacije Centar za demokratiju i ljudska prava za 2021. godinu, u SPC povjerenje ima 47 odsto građana Crne Gore a u crnogorsku 10 odsto.

Crnogorske vlasti decenijama podržavale SPC

Početkom '90-tih na vlast dolazi Milo Đukanović, istovremeno kad i (pokojni) mitropolit Amfilohije na čelo mitropolije SPC u Crnoj Gori. Harmonični odnosi koji su vladali godinama poljuljani su 2008. godine kada je Vlada Crne Gore priznala nezavisnost Kosova.

Velika kriza u odnosima izazvana je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, decembra 2019. godine, koji je SPC doživjela kao pokušaj oduzimanja njene imovine.

U to vrijeme predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je, na partijskom Kongresu, najavio obnovu "istorijski neupitne Crnogorske pravoslavne crkve".

No, masovni protesti u organizaciji SPC, zbog spornog zakona, koji su trajali sve do izbora avgusta 2020. rezultirali su gubitkom vlasti Đukanovićeve DPS. Nova vlast bliska SPC povukla je taj zakon šest mjeseci kasnije.

XS
SM
MD
LG