Širenje ruskog malignog uticaja, ko je ruski a ko američki agent, je li spremano hapšenje političkih lidera Srba, ko određuje i tumači šta su nacionalni interesi, zbog čega je srpskim državljanima zabranjen ulazak u Crnu Goru...
To je dio tema o kojima su pred parlamentarnim Odborom za bezbjednost raspravljali predstavnici političkih partija, premijer Dritan Abazović i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera.
Kenteru je Abazović smijenio sa te funkcije 7. oktobra, nakon što je po nalogu ANB-a protjerano šest ruskih diplomata, a za 28 stranih državljana uvedena zabrana ulaska u Crnu Goru.
Skupština Crne Gore je 22. oktobra, na zahtjev Abazovića, razriješila i ministre odbrane Raška Konjevića i vanjskih poslova Ranka Krivokapića.
Njih dvojica su sa premijerom bili u gotovo otvorenom političkom konfliktu od kada je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Planirana hapšenja?
Predsjednik odbora Milan Knežević iz proruskog Demokratskog fronta (DF) optužio je Kenteru da je planirao hapšenje lidera DF-a, njega i Andrije Mandića, potom sveštenika SPC-a, ali i Abazovića.
Kentera je kazao da to nije tačno.
"Neko vas laže gospodine Kneževiću. Do skoro ste govorili da sam ja jedini direktor ANB-a koji vas nije optužio za špijunažu. Neko vam je napunio glavu sa tim. Dok vas gledam u oči, kažem vam da to nije istina", naveo je Kentera.
Knežević je najavio i krivične prijave protiv Kentere i bivših ministara odbrane Raška Konjevića i vanjskih poslova Ranka Krivokapića zbog, kako je rekao, njihovih lažnih tvrdnji da su Mandić i on agenti ruske i srpske obavještajne službe.
Iza svega stoje ljudi bliski DPS-u
Knežević je kazao da je "svakome jasno da je ANB mehanizam Demokratske partije socijalista (DPS) u obračunu sa DF-om, srpskim narodom i SPC-om".
Premijer Abazović je ustvrdio da su Đukanovićev DPS i smijenjeni ministar Konjević, uz pomoć ANB-a, pokušali da ga u javnosti diskredituju i kriminalizuju zbog njegovih akcija na otkrivanju šverca cigareta.
On je naveo imena nekoliko biznismena bliskih DPS-u, optužujući ih za šverc.
Abazović je dodao da mu je strani diplomata rekao da je "ovo što se sprema isti scenario koji se desio sa Đinđićem", odnosno da bi ukoliko bi mu se nešto desilo razlog bio njegova povezanost sa kriminalom, a ne borba protiv kriminala.
Ko je ruski, a ko agent CIA-e?
Knežević je optužio Kenteru da je agent američke Centralne obavještajne agencije (CIA), a Mandić poručio da je "važno da raščistimo sa stranom agenturom u Crnoj Gori".
" Agenti CIA-e ne mogu slobodno da djeluju ni u Njemačkoj, nego ga Nijemci prate, kao i ruske agente", kazao je Mandić.
Kentera je odbacio tvrdnje da je agent stranih službi, poručujući da je kao direktor ANB-a progonio samo one koji rade protiv interesa Crne Gore.
Abazović, Knežević i Mandić su pitali Kenteru zašto se nije bavio Milanom Roćenom, savjetnikom predsjednika Mila Đukanovića i bivšeg ambasadora Crne Gore u Moskvi, za koga tvrde da je glavni "ruski čovjek" u Crnoj Gori.
"Kad pokušavaju da govore o ruskom uticaju, DPS i njegovi partneri treba da se sjete Roćena", kazao je Abazović.
Studija o ruskom uticaju ili platforma za progon?
U prilog tvrdnji o Kenterinom "lovu" na Srbe i Ruse, Knežević je pokazao dokument pod nazivom "Uloga Rusije na Balkanu", koji je uporedio sa Hitlerovom knjigom Majn Kampf, koja je bila platforma za progon Jevreja u Drugom Svjetskom ratu.
U pitanju je javna studija Digitalnog forenzičkog centra, objavljena u septembru prošle godine, a koja se bavi ruskim uticajem u Crnoj Gori preko SPC-a, proruskih političkih subjekata, desničara, medija i drugih organizacija.
Studija je predstavljena na međunarodnoj konferenciji u Podgorici.
Ko su Srbi kojima je zabranjen ulazak u Crnu Goru
Milan Knežević je potvrdio da su se na spisku 28 stranih državljana, osumnjičenih da su "nosioci malignog uticaja za interese stranih službi", našli i bivši ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović, bivši rukometaši Vladimir Mandić i Dane Šijan, kao i biznismen Bratislav Stojiljković, koji je vlasnik televizije u Crnoj Gori.
Vladimir Božović je prije dvije godine proglašen nepoželjnim od strane Ministarstva vanjskih poslova zbog neprimjerenog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore.
Na tvrdnje Kneževića da je ovim licima zabranjen ulazak jer su Srbi, Kentera je odgovorio da im zabrana nije uvedena zbog nacionalne pripadnosti.
"Lica kojima je izrečena ta mjera su sa razlogom stavljena na tu listu i nema veze da li su Srbi, Crnogorci ili neki drugi, već ima veze da li su na bilo koji način povezani sa aktivnostima urušavanja ustavnog poretka ove države i širenja ruskog malignog uticaja", rekao je Kentera.
Nedavno je smijenjeni ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić odgovorio je na optužbe da im je zabranjen ulazak zato što su članovi Srpske napredne stranke (SNS).
"Zašto neko zabranjuje SNS-u da ulazi u državu? Zato što u Ustavu piše da je zabranjeno djelovanje političkim strukturama kojima je sjedništenje u drugim državama. Gdje je SNS-u sjedište?", upitao je Krivokapić.
Potom je dodao da su članovi SNS-a došli u Crnu Goru "da dijele pare".
Ko određuje nacionalne interese?
Reagujući na Kenterin više puta ponovljen stav da su za ANB u njegovo vrijeme bili meta svi koji rade protiv nacionalnih interesa Crne Gore, lider proruskog DF-a Andrija Mandić je pitao ko je taj ko procjenjuje što su nacionalni interesi.
On je optužio Kenteru da je stavljanjem na spisak ruskih i srpskih državljana, kao proamerički čovjek, tumačio nacionalne interese Crne Gore.
Na to mu je odgovorio Ranko Krivokapić, koji je rekao da se u Ustavu jasno navodi koji su crnogorski nacionalni interesi, a to su integracija u NATO i Evropsku uniju (EU).
Krivokapić je podsjetio da se u dokumentima EU navode načini sprovođenja ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori, kao i da je Evropski parlament označio SPC kao faktora političkog uticaja na podjele i tenzije u Crnoj Gori.
Andrija Mandić je rekao da su svjesni da je Crna Gora u NATO.
"Danas smo potpuno svjesni da je Crna Gora u NATO-u, da se neke odluke ne mogu promijeniti preko noći ", istakao je Mandić.
Sukob u bezbjednosnom sektoru
Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore tri decenije bila je pod kontrolom DPS-a Mila Đukanovića. Nakon promjene trodecenijske vlasti DPS-a u avgustu 2020. godine došlo je do smjene čelnika bezbjednosnih službi.
Novog direktora ANB-a Dejana Vukšića izabrala je bivša vlada premijera Zdravka Krivokapića, koju su formirali prosrpski i proruski DF, Demokrate i Građanski pokret URA, u decembru 2020. godine.
Tokom jedinoipogodišnjeg mandata Vukšić, blizak proruskom DF-u, često je bio kritikovan od opozicije i dijela javnosti zbog odavanja tajnih podataka jedne obavještajne agencije države članice NATO-a.
Međutim, smjenom Krivokapićeve Vlade na inicijativu Dritana Abazovića, rukovodstvo ANB-a dobilo je početkom maja novog čelnika, Sava Kenteru.
Ipak, nakon pet mjeseci i njega je Abazović, premijer u tehničkom mandatu, razriješio dužnosti, nenajavljeno i bez obrazloženja, uprkos tome što je za rad i rezultate dobio priznanja sa više zapadnih adresa.
Nakon smjene Kenetere, Abazović je za vršioca dužnosti direktora ANB-a izabrao Borisa Milića.
Facebook Forum