U okviru zahtjeva članova Demokratske stranke u američkom Kongresu, kojim traže od predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa (Trump) da strano ili rusko miješanje u izbore tretira kao nacionalnu krizu i uspostavi novu vrstu sankcija za kažnjavanje odgovornih, Crna Gora se navodi kao primjer zemlje u kojoj je "štetni uticaj Rusije intenziviran 2016. godine da bi se omeli napori zemlje da postane članica NATO-a". Zbog toga američke demokrate savjetuju Crnoj Gori da bude i dalje na oprezu.
"Slučaj Crne Gore pokazuje i koliko je daleko ruska vlada spremna da ide da bi zaustavila članstvo neke zemlje u Alijansi", ističe se, između ostalog, u zahtjevu demokrata američkom predsjedniku da pojača mjere protiv ruskog miješanja u izbore.
"Prijetnja silom došla je u vidu navodne zavjere za izvođenje državnog udara, skovane sredinom 2016. Pokušaj državnog udara nije bio poseban događaj, već je predstavljao kulminaciju istrajne propagande i kampanje miješanja da se crnogorski narod ubijedi da bude protiv članstva u NATO-u", takođe se navodi u zahtjevu.
U opširnom izvještaju demokrate savjetuju Crnu Goru da i dalje bude na oprezu s obzirom na to da bi "Moskva mogla da nastavi vršiti pritisak na sličan način kao u državama poput Bugarske".
- Senator Džonson: Nečuveno i opasno ponašanje Rusije
- Šta američki senator zna o 'državnom udaru' u Crnoj Gori?
Odgovarajući na pitanje koliko se izvještaj demokrata članova Kongresa može smatrati upozoravajućim, nekadašnji šef diplomatije Branko Lukovac kaže da Rusija smatra ovo područje istorijskim prostorom svog interesa kojeg se neće lako odreći. Čak i bez upozorenja iz Sjedinjenih Država, Crna Gora treba da bude oprezna riječi su Lukovca.
"Ta upozorenja demokrata samo potvrđuju nešto što Crna Gora, vodeći ozbiljnu politiku, treba da zna i da sa time računa. Mislim da to nije ništa novo. Sasvim je logično da se i od Amerike podsjeća na taj interes Rusije i pokušaje da se zaustavi put Crne Gore prema NATO-u. Ali Crna Gora o tome mora voditi računa čak i da nije tih upozorenja, što je ona i učinila posebno u ovom periodu nakon parlamentarnih izbora", ukazuje Lukovac.
Spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić podsjeća da su američke demokrate, ali i republikanci, prethodno upozoravali na rastući uticaj Rusije u regionu, te govori o činjenici da su Amerikanci odlučili da javno upozore da Rusi i dalje imaju velike ambicije na ovom području.
"Detektovano je u Vašingtonu da je taj uticaj rastući, da ti pritisci, očigledno, nisu prekinuti ni od kako je Crna Gora ušla u NATO, što su u Moskvi pokušavali na sve načine da spriječe, ali nisu odustali. Sve to, kada se sabere, jasno govori da su Amerikanci procijenili da je vrijeme da javno upozore sve države da Rusi i dalje imaju velike ambicije na Zapadnom Balkanu. Da su spremni, veoma agresivnom novom politikom, ali i koristeći i softpower, da te uticaje ostvare", kaže Jakšić.
[Glas Amerike/video, januar 2018.]
I republikanci i demokrate su uznemireni zbog prodora Rusa kroz finansiranje raznih desničarskih i populističkih grupa, ne samo na Zapadnom Balkanu, kaže Jakšić.
Tako se u izvještaju demokrata navodi da je "Demokratski front, za koji se vjeruje da je primio milione dolara ruske pomoći, prerastao iz marginalne snage u glavnu opozicionu stranku u Crnoj Gori".
[RSE/video, decembar 2017.]
Kada je riječ o Crnoj Gori, kaže Jakšić, pritisaka iz Rusije će biti i dalje bez obzira što je Crna Gora članica NATO-a.
"U slučaju Crne Gore postoji konstanta na šta ovaj izvještaj upozorava – nemojte se opustiti iako ste sada pod zaštitom člana 5. povelje NATO-a. Ovi pritisci se ostvaruju na druge načine. Prema tome, njih će i dalje biti, prije svega, korišćenjem raznih predizbornih atmosfera imajući u vidu oštre podjele koje u Crnoj Gori postoje po pitanju NATO-a. Bez obzira što je to pitanje formalizovano, otpori su veliki i na njih se Rusija naslanja i naslanjaće se", ocjenjuje Jakšić.
Potpredsjednik SAD-a Majk Pens (Mike Pence) je tokom prošlogodišnjeg boravka u Crnoj Gori poslao oštru poruku koja se odnosila na Rusiju.
On je konstatovao da "Rusija nastavlja da iscrtava nove granice silom na Zapadnom Balkanu pri čemu je nastojala da destabilizacijom napravi podjelu između Balkana i ostatka Evrope".
[RSE/video, avgust 2017.]
Kada je riječ o javnom mnijenju u Crnoj Gori, trendovi su, barem prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja koji je objavio CEDEM, da najveći oslonac u spoljnoj politici građani vide u Evropskoj uniji (34 odsto), a potom Sjedinjene Države (21 odsto), dok je Rusija kao oslonac na trećem mjestu (20 odsto).
U međuvremenu, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, rekao je da su "optužbe o navodnom miješanju upućene Rusiji apsolutno neosnovane".
U grupnom telefonskom razgovoru s novinarima, Peskov je rekao da "paranoidne brige o navodnom ruskom miješanju "ne samo da štete bilateralnim odnosima, već i samim Sjedinjenim Državama".
Facebook Forum