Dostupni linkovi

Crna Gora u NATO, Rusi bez crnogorskog vina


Prema podacima kompanije Plantaže, u Rusiji se godišnje proda dva miliona flaša vina i ostalih pića koja dolaze iz Crne Gore. Foto: Vinarija Šipčanik u Tuzima

Formalna zabrana uvoza crnogorskog vina u Rusiju, koju je donijela administracija Ruske Federacije, predstavlja posljednji pokušaj da se učini određena vrsta štete Crnoj Gori, čiji će parlament sutra donijeti odluku o pristupanju NATO-u. Zbog zabrane izvoza vina u Rusiju, Crna Gora će pretpjeti određenu ekonomsku štetu. Ali to nije bio jedini izazov koji je obilježio odnose sa Rusijom u periodu integracija Crne Gore u NATO.

Posljednje nedjelje i mjesece pred odluku Skupštine Crne Gore o pristupanju NATO alijansi, obilježila je propaganda ruskih zvaničnika i državnih medija koja je bila usmjerena, kako prema Crnoj Gori tako i prema investitorima i građanima Rusije koji su poslovno ili prvatno vezani za Crnu Goru. Cilj je bio ukazati crnogorskoj političkoj i ostaloj javnosti da je put prema NATO pogrešan, a istovremeno ruske državljane obeshrabriti u daljem očuvanju postojećih veza sa Crnom Gorom.

Posljednji diplomatski i medijski napadi iz Rusije na Crnu Goru su počeli nakon što je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov sredinom marta izjavio da "ulaskom u NATO Crna Gora žrtvuje svoje ekonomske odnose sa Rusijom". Ruski državni mediji su započeli sa kampanjom u kojoj su se isticale kvalifikacije o Crnoj Gori kao rizičnoj zemlji za Ruse, upozoravajući na "minska polja, otrovne zmije, infektivne bolesti"... a pri tom ignorišući zvanične podatke Turističke organizacije Rusije o povećanoj tražnji aranžmana za Crnu Goru.

Osim ruskih državnih medija i portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je optužila Crnu Goru da sprovodi antirusku histeriju i neprijateljski odnos prema Rusima u Crnoj Gori, potencirajući da ne isključuju provokacije i hapšenja ruskih državljana. Na to je odgovorilo Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, koje je konstatovalo da su kvalifikacije Zaharove manipulacija i nastavak specijalnog medijskog rata koji se iz Moskve vodi protiv Crne Gore, a čiji je motiv opstrukcija priključenja države Sjevernoatlantskoj alijansi.

Prije 2014. godine nije bilo oštrih tonova iz Rusije zbog puta Crne Gore u NATO. Naslvo u crnogorskoj štampi u februaru 2017.
Prije 2014. godine nije bilo oštrih tonova iz Rusije zbog puta Crne Gore u NATO. Naslvo u crnogorskoj štampi u februaru 2017.

Treba podsjetiti da su se odnosi Crne Gore i Rusije znatno pogoršali 2014. godine kada se Crna Gora pridružila sankcijama Evropske unije prema Rusiji zbog aneksije Krima. Već tada se govorilo da bi Rusija mogla uvesti zabranu uvoza vina iz Crne Gore kao kontramjeru crnogorskom pridruživanju spoljnopolitičkom kursu Evropske unije. Ali to se nije dogodilo. Prije 2014. godine nije bilo oštrih tonova iz Rusije zbog puta Crne Gore u NATO, ako izuzmemo izjavu ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Čepurina koji je rekao da su "NATO integracije Crne Gore majmunska posla".

Zvanična Rusija je oštro kritikovala crnogorske vlasti, kako zbog samog procesa integracija u NATO tako i zbog neodržavanja referenduma o članstvu u Alijansi. Crnogorski političari su na početku pomirljivo objašnjavali da su oštre reakcije iz Rusije proizvod pogoršanih odnosa Rusije i NATO-a.

Da li je Rusija imala ulogu u navodno nasilno rušenje crnogorske vlasti, putem pokušaja oružanog puča kako to tvrde crnogorske institucije, u vrijeme održavanja parlamentarnih izbora 16. oktobra prošle godine? Ili su u takozvani državni udar bile umiješane neformalne strukture iz Rusije? Zvanična Rusija tvrdi da nije.

To bi moglo biti rasvijetljeno na predstojećem sudskom procesu u Crnoj Gori, koji će početi 5. maja, kada će na optuženičku klupu sjesti optuženi zavjerenici koji potiču uglavnom iz Srbije i dvojica crnogorskih opozicionih političara Andrija Mandić i Milan Knežević, lideri Demokratskog fronta. Specijalno tužilaštvo tek treba da dokaže da je postojala namjera za sprovođenje nasilne smjene vlasti i jasna veza između - optuženog za finansiranje i organizaciju "državnog udara" ruskog obavještajnog oficira Eduarda Šišmakova i crnogorskih političara, kao i optuženih za pokušaj sprovođenja terorističkih akata.

Rusija do sada nije odgovarala na zahtjev crnogorskog Specijalnog tužilaštva da pomogne u istrazi, lociranju i saslušanju optuženih u bjekstvu Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova. Foto: Specijalno tužilaštvo Crne Gore
Rusija do sada nije odgovarala na zahtjev crnogorskog Specijalnog tužilaštva da pomogne u istrazi, lociranju i saslušanju optuženih u bjekstvu Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova. Foto: Specijalno tužilaštvo Crne Gore

Sudska istina o događajima u vrijeme parlamentarnih izbora, koji su proizveli jaku političku krizu u Crnoj Gori, važna je i za opozicione partije koje bojkotuju rad institucija. Opozicija smatra da parlamentarni izbori nisu mogli biti slobodni jer su održani u ambijentu državnog udara. Da li je bilo pokušaja državnog puča, nasilne smjene vlasti i pokušaja terorističkih aktivnosti sa političkim ciljem, ko je u tome učestvovao – pitanja su čiji odgovori interesuju kompletnu javnost u Crnoj Gori. Rusija do sada nije odgovarala na zahtjev crnogorskog Specijalnog tužilaštva da pomogne u istrazi, lociranju i saslušanju optuženih u bjekstvu Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova.

Opozicioni Demokratski front i jedan broj anti NATO organizacija u potpunosti podržava i slijedi negativne stavove Rusije prema priključenju Crne Gore Alijansi. Zato će tokom održavanja sjednice parlamenta, anti NATO političke organizacije održati protestni skup ispred Skupštine na Cetinju. Najavili su da neće poštovati odluku većine u Skupštini o članstvu Crne Gore u NATO, te da će oni "organizovati referendum o članstvu Crne Gore u NATO, kada se za to steknu politički uslovi".

Pogoršanje odnosa Rusije i Crne Gore nije rezultiralo konkretnom štetom, jer će, prema najavama, ruskih turista u Crnoj Gori biti više nego ranije, a ruski investitori u Crnoj Gori nisu podlegli propagandi protiv Crne Gore, dok je rasvjetljavanje političkog i pravnog aspekata navodnog "državnog udara" na crnogorske institucije.

Ako je tačna teza crnogorskog premijera Duška Markovića da je zabrana izvoza vina u Rusiju vrsta pritiska zbog ulaska Crne Gore u NATO, jedina žrtva pogoršanih rusko-crnogorskih odnosa je građanin Rusije kome je uskraćeno odlično vino iz Crne Gore. Prema podacima kompanije Plantaže, u Rusiji se godišnje proda dva miliona flaša vina i ostalih pića koja dolaze iz Crne Gore.

Mišljenja u Crnoj Gori i van nje su podjeljena u donosu na pitanje – da li će se odnosi Rusije i Crne Gore normalizovati nakon formalnog učlanjenja Crne Gore u NATO koje se očekuje u maju ili junu ove godine. Zvanična Crna Gora uglavnom vjeruje u pozitivan tok odnosa.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG