Dostupni linkovi

Smijenjeni direktori u Crnoj Gori tuže državu


Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić je smijenila oko 500 direktora i pomoćnika u školama i vrtićima, izabranih u vrijeme DPS vlasti.

Više od sto bivših rukovodilaca i preko 150 direktora škola tužilo je državu Crnu Goru nakon što ih je aktuelna vlast prošle godine smijenila sa funkcija, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i u Ministarstvu prosvjete.

Do smjena je došlo nakon avgustovskih izbora 2020. godine na kojima su većinu osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, a dotadašnja vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) je nakon tri decenije vlasti prešla u opoziciju.

Dok se čeka sudski epilog pravnici za RSE ističu da je nezahvalno prognozirati kolika će biti šteta po državni budžet zbog političkih smjena čelnika državnih institucija i škola.

“Ne mogu da se izjasnim o visini štete koja bi eventualno mogla nastupiti za Crnu Goru. Jer da bi se o tome govorilo moramo imati konačnu odluku suda o osnovanosti svakog tužbenog zahtjeva pojedinačno”, kaže za RSE Bojana Ćirović, Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Prva presuda u korist bivšeg rukovodioca

Da je već donijeta prva prvostepena presuda u korist podnosisoca tužbe, odnosno jednog rukovodioca potvrdio je za RSE advokat Mladen Tomović.

“To je lice bilo razriješeno zbog navodne zloupotrebe službene dužnosti. Sud je zauzeo stav da se bez adekvatnog i zakonitog postupka, sprovođenja i utvrđivanja eventualne odgovornosti, ne može zakonito razriješiti navedeno lice. Iako je ovo prvostepena presuda, očekujemo njeno potvrđivanje pred višim sudom”, kaže Tomović.

Iako su rukovodioci smjenjeni gotovo iz istih razloga zaštitnica Ćirović kaže da ne znači da će doći do poravnanja u ovim sporovima:

“Svaki predmet je poseban za sebe pa je zato sud tu da u svakom pojedinačno utvrdi na osnovu svih raspoloživih dokaza da li je tužba osnovana ili nije”.

Prosveta na udaru nove vlasti

Tokom prošle godine otkaze je dobio i rukovodeći kadar u školstvu. Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić je smijenila oko 500 direktora i pomoćnika u školama i vrtićima, izabranih u vrijeme DPS vlasti.

“Na dan 24. novembra 2021. broj tužbi bivših direktora škola je 157”, potvrdili su za RSE iz Ministarstva.

Da bi smjene direktora i pomoćnika bile legalizovane Skupština Crne Gore usvojila je krajem maja 2021. glasovima vladajuće većine izmjene Zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Tokom skupštinske rasprave o Zakonu Bratić je rekla da je dio direktora “zloupotrijebio obrazovne ustanove u političke svrhe”.

Advokat Tomović, koji pred sudovima zastupa i više smijenjenih direktora škola, vjeruje da su smjene bile nezakonite i da će direktori dobiti sudske sporove.

On smatra da je jasna analogija sa slučajem smijenjenog rukovodioca, koji čeka potvrdu prvostepene presude:

“U svim rješenjima o razriješenju direktora stoji, neizvršavanje službene dužnosti. Odnosno neformiranje školskog odbora, što bi bio pandan zloupotrebi funkcije. Možemo izvesti analogiju iako je ovo prvostepena presuda.”

S druge strane, Ministarstvo prosvete je ubijeđeno u uspjeh u sudskim sporovima sa bivšim direktorima.

“Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanja, svim direktorima škola je skraćen mandat. Oni su bili dužni da raspišu konkurse, radi izbora novih direktora. Međutim veliki broj njih nije preduzeo nijednu radnju u cilju raspisivanju konkursa”, piše u odgovoru dostavljenom RSE o sudbini pokrenutih sporova smijenjenih direktora protiv Ministarstva.

Kako dalje navode, to je bio razlog za njihovo razrešenje. Ministarstvo vjeruje da će uspjeti u sudskim postupcima, jer su, kako navode, pristupili profesionalno,.

“Naš tim čine pravnici sa iskustvom iz advokature i uspjeh u ovim sporovima nije doveden u pitanje”, piše u odgovoru RSE.

Partijski revanšizam u prosvjeti

I bivši ministar prosvjete Damir Šehović smatra da su smjene direktora škola bile nezakonite.

Ocjenjuje da je obrazovnom sistemu „načinjena“ ogromna šteta samim načinom smjene direktora i ubijeđen je sudski sporovi biti u njihovu korist.

„Sama činjenica da je nekome palo na pamet da se na tako brutalan način odnosi prema političkim neistomišljenicima je dovoljan razlog da konstatujemo da je riječ o klasičnom revanšizmu prema ljudima u čije rezultate rada niko nije ni ulazio. Jer su smijenjeni svi, bukvalno preko noći, nezavisno od toga kakve su učinke imali“, kaže Šehović za RSE

Upravo on je, tokom ministarskog mandata bio na meti opozicionih optužbi za sprovođenje partijskog zapošljavanja. Opozicija je tvrdila da je pripadnost tadašnjim partijama vlasti bila uslov za direktorsku poziciju u prosvjeti.

Iako su se prije dolaska na vlast zalagale za depolitizaciju institucija stranke parlamentarne većine su, shodno partijskim kvotama, raspodijelile gotovo sve čelne funkcije u državnim ustanovama, kompanijama, agencijama i drugim javnim institucijama.

Ove partije su godinama, dok su bile u opoziciji oštro kritikovale partijsko zapošljavanje, koje je sprovodila vlast na čelu sa DPS, ocjenjujući da je Crna Gora u raljama partitokratije.

Kolika će biti šteta po državu

Tomović kaže da je jedan dio smijenjenih direktora odustao od tužbi jer im je od novog menadžmenta ponuđen posao profesora u školama. Objašnjava šta na sudu traže smijenjeni direktori koji nijesu nastavili radni angažman u školama:

“Oni potražuju naknadu štete od trenutka smjene do isticanja mandata. U principu se traži iznos mjesečne zarade pomnožen sa brojem mjeseci do kraja isteka mandata. A ukoliko je lice nastavilo da radi u školi, sada kao nastavnik, potražuje razliku između nastavničke i direktorske zarade do isteka mandata”.

Tomović ističe da je nezahvalno procjenjivati koliku bi štetu mogla pretrpjeti Crna Gora zbog smjene direktora škola.

“Ako govorimo o situaciji kada je bivši direktor ostao da radi kao nastavnik radi se o potraživanju koja se kreću od 100 do 150 eura za mjesec. Dakle, nije neka velika razlika između te dvije zarade”, objašnjava.

U situaciji kada se potražuje cjelokupna zarada, to je od 600 do 800 eura pomnoženo sa brojem mjeseci do isteka mandata na koji je kao direktor bio imenovan, pojasnio je Tomović.

Šehović smatra da će državu, odnosno poreske obveznike skupo koštati smjena rukovodećeg kadra u prosvjeti:

„Smjene su urađene nezakonito, o čemu svjedoči preko 150 tužbi. Na bazi neformalnih konsultacija koje sam imao sa ljudima od struke procjene su da bi potencijalna šteta za državu, mogla da bude i milionska“.

Milionski iznosi su se prethodnih godina odlivali iz crnogorskog budžeta zbog izgubljenih radnih sporova u kojima je tužena država Crna Gora.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG