Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Čovićeva 'islamizacija' BiH


Dragan Čović sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović u Sarajevu

Uslijedile su krivične prijave i zahtjevi za izvinjenje nakon što je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio u utorak u Zagrebu da "građanska država znači klasičan unitarizam, u nekoj formi, teoretskom obliku, a to znači u osnovi islamsku državu".

"Oni koji žele građansku državu, ja ih poštujem, samo danas u Bosni i Hercegovini kazati građanska država to znači klasičan unitarizam, u nekoj formi, teoretskom obliku, a to vam znači u osnovi islamsku državu. Što je to neko pretvorio u kalifat ili dao neku drugačiju konotaciju čitavom tom mom izričaju. Na taj način mi razgovaramo i kad budemo u Briselu, ali tako ću razgovarati i kad budem sa gospodinom Erdoganom. Znači, nema tu nikakvih tajni ili nešto iza leđa", kazao je Čović.

Čovićeva izjava izazvala je brojne reakcije u Bosni i Hercegovini.

Udruženje logoraša Mostar podnijelo je protiv njega i Bože Ljubića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora, krivične prijave zbog, kako su naveli, "izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti".

Bošnjaci, bosanskohercegovački, su autohtoni evropski narod
Slavo Kukić

Istovremeno, Udruženje demokratskih pravnika BiH zatražilo je od Čovića izvinjenje, tvrdeći kako je njegova izjava uvrijedila "istinu o Bosni i Hercegovini".

"Izjava je duboko uvrijedila istinu o Bosni Hercegovini, jednoj od najstarijih južno-slovenskih država koja baštini demokratske tradicije i u kojoj je zabranjena diskriminacija kako po normativnim tako i po moranim principima", navelo je ovo udruženje.

Zbog toga, objasnili su, traže od gospodina Čovića "da se izvine državi Bosni i Hercegovini i njenim građanima, da to isto učini prema Parlamentu na kome je govorio neistinu".

"Ako to ne učini predlažemo da se pokrene građanska moralna odgovornost i da u tome učestvuju nevladine organizacije i Međureligijsko vijeće, te da nadležni organi razmotre mogućnost i krivičnog progona zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i iznošenja neistinitih podataka", stoji u reakciji Udruženja demokratskih pravnika BiH.

Izjava predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, kako ocjenjuju dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini, uopšte nije slučajna.

Kako naglašavaju, dolazi u trenutku kada Dragan Čović sve glasnije zagovara treći entitet, a istovremeno, odmah nakon što su se stišale izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako se "hiljade boraca IDIL-a vraća u BiH".

Opasne izjave: Slavo Kukić
Opasne izjave: Slavo Kukić

Prema riječima profesora na Sveučilištu u Mostaru Slave Kukića, Čović u izjavi u kojoj navodi da je građanska država u osnovi islamska država, 'gubi kontrolu i postaje opasan za socijalno i političko okruženje'.

"Ja prihvaćam da u Bosni i Hercegovini ima političkih radikala s pozicije islama, i to nije sporno, ali prišivati etiketu islamskog radikalizma tezom da građanska država znači isto što i islamska država, čitavom jednom narodu, u ovom slučaju bošnjačkom narodu, je izvan pameti. Bošnjaci, bosanskohercegovački, su autohtoni evropski narod. Njima prišivati etiketu islamske države je izvan pameti", kaže Kukić.

Čovićeva izjava bila je u danu kada Bosna i Hercegovina u "Strategiji za Zapadni Balkan" nije dobila datum za dobijanje kandidatskog statusa, u odnosu na svoje susjede.

"Svi procjenjuju da je političarima, poput Čovića, u interesu da se mi što više odmaknemo od Evrope, jer njegova sudbina u uređenoj državi, u državi sa vladavinom prava, je vrlo neizvjesna. Zbog toga mu treba da okvalifikuje državu da je nikakva, islamska, nacionalistička, to je država koja kao takva ne može u Evropu. To njemu odgovara", poručuje profesorica na sarajevskom univerzitetu Lamija Tanović.

Istovremeno, pojedini analitičari Čovićevu izjavu dovode u vezu i sa razgovorima koje on, svako malo, vodi sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Zbog toga, kako navodi analitičar Ibrahim Prohić, Čovićev istup nije slučajan, već je izraz kontinuirane strateške opredijeljenosti onih koji su direktno protiv Bosne i Hercegovine.

Dodik želi pokazati da je Bosna i Hercegovina nemoguća, a Čović želi pokazati da Federacija nije moguća, te da je nužno stvoriti treći entitet.
Ibrahim Prohić

"To je osovina Dodik-Čović, i sve što rade sračunato je za partikularne interese. Naravno, ni treća strana nije puno odmakla od toga kada je u pitanju globalna politička filozofija", komentariše Prohić.

"Isto tako", dodaje, "Hrvatska već dvije godine preko svojih zastupnika u Evropskom parlamentu radi na lažnom prikazivanju Bosne i Hercegovine kao mogućeg prostora na kome bi se širio tzv. islamski radikalizam".

"Postoji sprega između tih zastupnika, zvaničnog Zagreba i HDZ-a i Čovića. Zašto Čović to radi, ne treba posebno objašnjavati. Dodik i Čović ne samo da su jedina stabilna neproglašena koalicija, nego oni rade na potpuno istom projektu, samo na dva odvojena terena. Dodik želi pokazati da je Bosna i Hercegovina nemoguća, a Čović želi pokazati da Federacija nije moguća, te da je nužno stvoriti treći entitet. Prema tome, oni imaju potpuno identične političke ciljeve", tvrdi Prohić.

Naši sagovornici se slažu i sa ocjenom kako se ovakve izjave ne mogu dovoditi sa izbornom retorikom i stvaranjem pozicije za oktobarske izbore u BiH, već o projektima protiv Bosne i Hercegovine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG