Dostupni linkovi

Zašto prašume Amazonije emituju više CO2 nego što apsorbuju?


Krčenje šume požarima u Amazonji, Rio Pardo, Rondonia, Brazil, septembar 2019.

Amazonska prašuma sada emituje više ugljen-dioksida (CO2) nego što je u stanju da apsorbuju, kako su prvi put potvrdili naučnici. Prema nedavno objavljenoj studiji, emisije CO2 iznose milijardu tona ugljen-dioksida godišnje.

Divovska šuma Amazonije prije je bila prostor u kojem je nestajao ugljenik, jer je upijala emisije pokretača klimatske krize, ali sada uzrokuje ubrzanje klimatskih promjena, rekli su istraživači. Zašto?

Istraživanje objavljeno u srijedu 14. jula u naučnom časopisu Nature navodi da je ključna uloga Amazonije kao "usisivača" emisija karbona - koje je apsorbovalo ogromne količine CO2 iz atmosfere pomažući hlađenju planete Zemlje – sada ugrožena.

"Čini se da ovaj usisivač ugljenika propada", navodi se u studiji. "Tokom posljednjih 40 godina istočna Amazonija je bila izložena većem krčenju šuma, zagrijavanju i stresu od vlage iz zapadnog dijela, posebno tokom sušne sezone."

Požari glavni razlog povećanim emisijama CO2

Devet godina istraživači su pod vođstvom brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja izveli blizu 600 letova na četiri glavna mjesta u brazilskoj Amazoniji za mjerenje razine CO2 do 4.500 metara iznad šume, pokazujući kako se cijela Amazona mijenja.

Prikupljajući podatke o količini ugljien-dioksida i ugljen-monoksida u atmosferi otkrili su da četiri lokacije u Amazoniji zajedno emituju 410 miliona metričkih tona ugljien-dioksida godišnje.

Glavni razlog za to su veliki požari koje često izazivaju ljudi. Te emisije djelimično se nadoknađuju istim regijama koje apsorbuju oko 120 miliona metričkih tona ugljenika godišnje, ali to je još uvijek 290 miliona metričkih tona neto emisija - otprilike jednako koliko ih godišnje proizvede cijela, na primjer, država Tajland.

Većinu emisija uzrokuju požari, a mnogi su namjerno postavljeni zbog krčenja zemlje za proizvodnju govedine i soje. Ali, čak i bez požara, vruće temperature i suše znače da je jugoistočna Amazonija postala izvor CO2, a ne usisivač, piše britanski The Guardian.

Drveće i biljke zauzimaju oko četvrtinu svih emisija fosilnih goriva od 1960. godine, pri čemu je Amazonija igrala glavnu ulogu kao najveća tropska šuma. Gubitak moći Amazonije da apsorbuje CO2 alarmantno je upozorenje da je smanjenje emisija iz fosilnih goriva pitanje hitnije nego ikad, rekli su naučnici.

Prethodne studije koje su ukazivale na to da Amazonija postaje izvor CO2 temeljile su se na satelitskim podacima, ali ovakva metoda može biti otežana pokrivanjem oblaka ili mjerenjima površine sa drvećem, koje mogu pokriti samo mali dio velike regije.

Emitovanje CO2 i bez šumskih požara

Naučnici su posebno zabrinuti zbog otkrića da dio Amazonije emituje karbon čak i bez požara. Rekli su da je to najvjerovatnije rezultat krčenja šuma i posljedica požara koji okolne šume čine osjetljivijim.

Drveće proizvodi veći dio kiše u regiji, pa manje drveća znači ozbiljniju sušu i vrućinu te više sušenja i požara na drveću u okolnim ekosistemima.

Faktori koji štete ekosistemu Amazonije, deforestacija, spaljivanje zemljišta i efekti klimatskih promjena "mogu imati dugorične, negativne posljedice i za balans emisija karbona u reigiji, ali i za oslabljivanje njenih ekosistema", upozorava studija objavljena u naučnom časopisu Nature.

Amazonija je najveća prašuma na planeti. Njen okoliš je zamršeno povezan s ravnotežom ekosistema i dom bezbrojnih vrsta flore i faune.

Kad je prašuma zdrava, njeno drveće i biljke svake godine izvlače milijarde tona CO2 koji zarobljava toplinu, oslobađajući kiseonik natrag u vazduh. Ogromne krošnje drveća služe kao "klima uređaj" za planetu Zemlju, kažu naučnici, koji utiče na globalnu temperaturu i padavine. To je jedna od najboljih odbrana planete protiv klimatskih promjena.

Ali samo u posljednjih 40 do 50 godina, prašuma je pretrpjela ogromne promjene zbog uticaja ljudi koji su je poremetili. Amazonija je izgubila 17 posto šume, od koje je većina pretvorena u poljoprivredno zemljište za ratarstvo i stočarstvo. Ovaj gubitak šume uzrokovao je porast temperatura i smanjenje isparavanja vode, što znači manje kiše.

Ovi faktori, zajedno sa klimatskim promjenama utiču na kontinuirani porast temperature, a kako navodi studija, "čini se da se ove promjene ubrzavaju".

Amazon gori na granici Bolivije, Brazila i Paragvaja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00

Ugrožene ključne tačke klimatskog sistema

Stručnjaci kažu da je regija Amazonije rijetko bila suvlja nego što je sada i da se strahuje da se ponovno nazire razorna sezona požara.

"Klimatske promjene ne poštuju političke i geografske granice", rekao je u junu Paulo Brando, docent i naučnik sa univerzitetu California-Irvine. "Ono što se dogodi u Amazoniji uticaće na čitavu planetu", prenio je CNN Brandovu izjavu.

Temperature u Amazoniji su, tokom najtoplijih mjeseci, porasle tri puta više od globalnog prosjeka.

Nancy Harris iz Svjetskog instituta za resurse (WRI), koja je koautorica prethodnih istraživanja o Amazonij, kako prenosi BBC, je rekla: "Na kraju dana, rasprava o tome je li regija već izvor ili ide ka tome da postane izvor CO2 - promašuje poentu“.

"Nauka je sada jasno pokazala da je Amazonija u problemima. Visoke emisije uzrokovane krčenjem šuma muče regiju decenijama, a uticaj klimatskih promjena na šume poput suše, požara i odumiranja uzrokovanih vrućinom postaće sve češći u budućnosti."

Amazonska prašuma jedna je od desetak takozvanih ključnih tačaka u klimatskom sistemu.

Ledeni pokrivači na Grenlanda i zapadnog Antarktika, sibirski permafrost prepuni CO2 i metana, monsunske kiše u Južnoj Aziji, ekosistemi koralnih grebena, mlazne struje vjetrova iznad atmosfere i stratosfere – ugroženi su do tačke bez povratka nakon koje bi svijet kakav poznajemo bio radikalno promijenjen, navode naučnici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG