Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Građansko društvo i 'građansko sazrijevanje' u Crnoj Gori


Sa protesta "Odupri se", Podgorica, juni 2019.

Smjena aktuelne crnogorske vlasti i održavanje novih poštenih parlamentarnih izbora, osnovni su zahtjevi obnovljenog građanskog protesta u organizaciji pokreta "Odupri se" koji je zakazan ispred sjedišta Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Novi protestni skup je, prema najavi iz ove organizacije, nastavak građanskih protesta koji su počeli u februaru ove godine, a okončali se krajem maja, bez i jednog ispunjenog zahtjeva.

Poziv "Odupri se" upućen je svim opozicionim poslanicima i svim nezadovoljnim građanima, da dođu na protest bez: "nacionalnih, ideoloških, vjerskih i partijskih obilježja, te bilo čega što skreće pažnju od korumpiranog režima koji je glavni protivnik građana".

Zahtjevi su slični kao i tokom četvoromjesečnih protesta koji su održavani od početka februara do kraja maja ove godine, kada su u potpunosti zamrli.

Tadašnje građanske proteste obilježilo je: vođstvo civilnih aktivista; da su protesti bili najmasovniji dok organizatori protesta nisu ušli u pregovore sa opozicionim političkim partijama o zajedničkom djelovanju; a da je masovnost protesta pala kada su pokret "Odupri se" i opozicione stranke formalizovali svoj savez i zajedničko djelovanje kroz "Sporazum o budućnosti" i to u trenutku kada je među opozicionim partijama vođen bespoštedni politički rat.

Ovo nisu bili prvi građanski protesti u Crnoj Gori. I prethodni građanski protesti usmjereni protiv korupcije, nepotizma, prelivanja društvene imovine u privatne džepove, bili su kratkotrajni i uglavnom bez rezultata.

Odgovarajući na pitanje šta je problem sa građanskim protestima u Crnoj Gori, politički analitičar Sergej Sekulović kaže da se radi o nedostatku građanske kulture i svijesti i izostanak iskustva u promjeni vlasti.

"Načelno posmatrajući, građanski protesti nisu davali željene efekte, barem iz ugla onih koji su na tim protestima učestvovali. Dublja analiza bi ipak mogla da otkrije da je određenih efekata bilo, ali oni nisu do kraja ispunjavali svoj cilj", navodi Sekulović.

"U tom smislu", dodaje analitičar Sekulović, "Crna Gora nesporno treba demokratski da sazrijeva".

"A građane treba ohrabrivati da se čuje njihov glas i kroz tu formu koja je apsolutno legitimna, demokratska i poželjna. Osnovni problem sa građanskim protestima u Crnoj Gori, ja bih tražio na nivou građanske kulture i svijesti, a opet uz činjenicu da Crna Gora nema iskustvo sa demokratskom smjenom vlasti i da nema generalno demokratsko iskustvo. Građanski protesti se često doživljavaju kao neprijateljski čin, a ne kao normalan dio demokratskog procesa", ističe Sergej Sekulović.

Odgovarajući na pitanje zašto su građanski protesti rijetka pojava u Crnoj Gori, direktor Građanske alijanse Boris Raonić kaže da Crna Gora nije na kvalitetnom nivou demokratskog razvoja, Crna Gora nije društvo u kome se njeguje kritičko mišljenje i nije solidarno društvo.

Najveći protesti i najveća okupljanja nisu bila vezana za demokratske procese.
- Boris Raonić

"U kombinaciji tih problema teško je očekivati bilo kakve ozbiljne građanske proteste u Crnoj Gori. Mi jesmo imali, imajući u vidu brojnost Crne Gore, velike građanske proteste u pojedinim situacijama. Ali, ono što mene brine je da su najveći protesti u Crnoj Gori i najveća okupljanja nisu bila vezana za demokratske procese. Sjetimo se nekadašnjih dočeka Žirinovskog, antibirokratske revolucije i drugo", navodi Raonić.

"Ovo što vidimo danas", riječi su Raonića, "je, nažalost, nedovoljno uspješno".

"Nisu se organizatori izborili da poguraju demokratske procese u Crnoj Gori, možda zato što nisu dobro razumjeli svoju ulogu. naravno i političke partije koje predstavljaju opoziciju u Crnoj Gori takođe mnogo više brinu o partikularnim interesima nego o opštim i demokratskim. I u kombinaciji svega toga, imamo situaciju kakvu imamo", ocjenjuje Raonić.

Građanski protesti pokreta "Odupri se" započeli su početkom februara zbog afere "Koverat", odnosno video snimka na kome je prikazano kako visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Slavoljub Stijepović prima blizu 100.000 eura keša od biznismena Duška Kneževića za finansiranje političke kampanje. Tadašnji glavni cilj protesta je bio smjena vlasti i ostavke čelnih ljudi u državi ali i najviših predstavnika crnogorskog tužilaštva.

Protest u Podgorici do Javnog servisa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Poslije četiri mjeseca niko od državnih funkcionera nije podnio ostavku, afera "Koverat" je još u početnoj istražnoj fazi tužilaštva.

U međuvremenu, Crnu Goru su potresle još najmanje dvije afere. Prva se odnosi na dodjelu bagatelnih stanova i kredita funkcionerima vlasti, čelnicima pravosuđa i drugih institucija.

Druga je afera u kojoj sekretar Vrhovnog državnog tužioca Nenad Vujošević u tajno snimljenim razgovorima, nepotvrđene autentičnosti, govori o navodnom potkupljivanju Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića.

Sve ovo prati pokušaj postizanja dogovora između vlasti i opozicije o novim pravilima za održavanje fer i slobodnih izbora, uz medijaciju Evropske unije.

U ovom trenutku je teško procijeniti kako će biti prihvaćena najava obnavljanja protesta prekinutih u maju ove godine. Stoga smo analitičara Sergeja Sekulovića pitali, šta treba da se dogodi da se protesti revitalizuju i obnove, a da to ne bude samo pokušaj reanimacije protesta?

"Protesti bi morali da imaju jasan i fokusiran cilj koji treba da bude u skladu sa političkom realnošću i da budu istrajni u njegovom ispunjavanju. Da bi sami protesti uspjeli, nije dovoljno da organizatori budu jasni, nego i da građani izađu u što većem broju i da im daju snagu za jednu takvu političku akciju. Treće, svi ti građanski protesti padaju u jedan komplikovan politički vrtlog kako između vlasti i opozicije, tako i unutar same opozicije, koji ih objektivno usporavaju i ne daju potreban zamah. Dakle, potrebna je opreznost prema drugim akterima, podrška građana i utemeljeni i jasni ciljevi", konstatuje Sergej Sekulović.

Ni jedna opoziciona stranka se nije negativno odredila prema obnavljanju protesta. Uz retoričku podršku protestima pokreta "Odupri se", dio opozicije je najavio da će pozvati svoje članstvo da se pridruži protestima, dok je drugi dio saopštio da će odluku o dolasku na protest prepustiti svom članstvu.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG