Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske (RS) podnijeće Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH) u srijedu, 12. oktobra dva zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Prvi se odnosi na Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama u dijelu koji tretira pitanje državne imovine. Drugi zahtjev se tiče Zakona o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u dijelu koji tretira Svetosavske nagrade.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Faruk Đozić, predstavnik Kluba Bošnjaka RS u Vijeću naroda RS.
Šta predviđa Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama?
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u novembru 2019. godine Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Zakonom se propisuju uslovi i postupak u vezi imovinsko-pravnih odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta koje je do 6. aprila 1941. godine bilo državna svojina.
Pod dobrovoljačkim kompetencijama smatra se zemljište koje je iz državne svojine dato u svojinu dobrovoljcima ratova od 1912. do 1918. godine.
Predstavnici bošnjačkog naroda u RS smatraju kako je prije donošenja ovog zakona prethodno trebalo riješiti pitanje državne imovine na nivou BiH.
"Ovaj novi zakon predviđa da se sva državna imovina prepisuje kao vlasništvo entiteta Republika Srpska", navodi Đozić za RSE.
Prethodno su iz Kluba bošnjačkog naroda navodili da bi stupanjem na snagu ovog zakona bila onemogućena restitucija zemljišta koje je bespravno oduzeto u periodu do 6. aprila 1941. godine i onom oduzetom do 31. decembra 1955. godine.
To je bio razlog zbog kojeg su sa predstavnicima hrvatskog naroda pokrenuli pitanje zaštite vitalnog interesa.
Vijeće Ustavnog suda Republike Srpske za zaštitu vitalnog interesa utvrdilo je polovinom januara 2020. godine kako Zakonom nisu povrijeđeni vitalni nacionalni interesi bošnjačkog i hrvatskog naroda.
Na šta se odnosi dio zakona o dodjeli Svetosavskih nagrada?
Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske u junu 2020. godine stavio je veto na izmjene i dopune Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju. Ovaj Klub se nije slagao sa nazivom "Svetosavska nagrada" za najbolje nastavnike i profesore.
U obrazloženju su naveli "da se Bošnjaci ne mogu identifikovati sa Svetosavskom nagradom, jer je ona dio kulture srpskog naroda".
Ovaj zakon Skupština RS je usvojila polovinom juna iste godine.
"Kada je riječ o svetosavskim nagradama, tu se baziramo na ranije odluke Ustvanog suda BiH koji su tretirali pitanje praznika u entitetu Republika Srpska, pa ukoliko ne može Sveti Sava kao praznik biti prihvatljiv za sve građane, konstitutivne narode i ostale, tako ne može biti ni Svetosavska nagrada kao simbol uspjeća za svakog nastavnika bez obzira iz koje nacionalnosti dolazi", navodi Đozić.
Prema saznanjima sa kojima raspolaže, navodi Đozić, do sada nijedan nastavnik bošnjačke nacionalnosti nije dobio ovu nagradu.
Ustavni sud BiH utvrdio je 2015. godine da Zakon o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Naložio je Skupštini Republike Srpske da u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke usaglasi zakon sa Ustavom BiH.
Član Zakona o praznicima RS-a govori o Danu RS-a, za kojeg je istom odlukom utvrđeno da je neustavan.
Ustavni sud BiH nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni dan Republike Srpske, ali je utvrdio da "Dan RS-a" ne može biti 9. januar.
Tog datuma 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a sa ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.
Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.
U donošenju te deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.
Republika Srpska nije provela odluku Ustavnog suda BiH.
Šta je vitalni nacionalni interes?
Odredbe Ustava entiteta Federacije BiH (FBiH) i Ustava Republike Srpske (RS) daju mogućnost konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima) da u okviru Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS svako pitanje proglase vitalnim nacionalnim interesom.
Ovaj mehanizam, zamišljen kod potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine kojim je zaustavljen rat, trebao bi osigurati da se nijedna odluka "od vitalnog nacionalnog interesa" ne donese protivno interesima bilo kojeg od tri konstitutivnog naroda u BiH.
U entitetskim ustavima se navodi da su vitalni nacionalni interesi "ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, jednakost u donošenju odluka, identitet jednog konstitutivnog naroda, da su to pitanja obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, kulture, tradicije, sistema javnog informisanja".
