Dostupni linkovi

Sankcije nedovoljne za suzbijanje ruskog uticaja u BiH


Prizor sa skupa podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu koji je u Banjoj Luci organizovalo nekoliko desetina pripadnika proruskih organizacija, 12. mart 2022.

Američki State Department najavljuje podršku Bosni i Hercegovini (BIH) u trenutku kada Rusija ne učestvuje u radu Savjeta za provođenje mira (PIC) u BiH.

Američko Ministarstvo spoljnih poslova (State Department) podsjeća u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će u najnovijem paketu vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Ukrajini, vrijednom 713 miliona dolara, biti izdvojen novac za neke balkanske zemlje, uključujući BiH.

"Podrška BiH biće data u okviru Fonda za suzbijanje ruskog uticaja", navodi se u odgovoru, bez konkretne informacije o kom iznosu je riječ, te za šta će biti namijenjen novac.

Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) su potvrdili prije nekoliko dana kako Rusija ne učestvuje u radu PIC-a od februara, te da je najavila da neće finansirati ni OHR.

Rusija ne priznaje novog visokog predstavnika u BiH, ali podržava sve odluke koje je u proteklih nekoliko mjeseci donijela Narodna skupština Republike Srpske, a kojima se neustavno prenosi nadležnost sa države BiH na taj bh. entitet.

Za šta bi američki novac mogao biti namijenjen?

Zbog ruske podrške separatističkim tendencijama rukovodstva entiteta Republika Srpska (RS) i narušavanja državnih institucija, BiH bi dobro došla pomoć Sjedinjenih Država u jačanju odbrambenih kapaciteta njenih Oružanih snaga.

Ocjenjuje to za RSE Enver Halilović, bivši ambasador BiH u Rusiji, ističući da je ruska podrška antiustavnim aktivnostima u RS-u najvidljivija bila kroz ruske stavove u PIC-u.

Ruska Federacija nije podržala niti jedan zaključak Upravnog odbora PIC-a posljednjih pet godina u kojima se ističe da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, kojima se podržavaju odluke Ustavnog suda BiH i osuđuju odluke RS-a o vraćanju nadležnosti.

"Budući da se rat u BiH faktički može proširiti iz Ukrajine na istoj političkoj matrici, to znači da bi pomoć iz Sjedinjenih Država mogla da bude i obuka vojnika i starješina za odvraćanje od mogućeg rata u BiH, zatim podrška u jačanju i potencijala i kapaciteta koji se predviđaju planovima BiH za brži ulazak u NATO", ističe Halilović i dodaje da bi bilo dobro da SAD pomognu u jačanju industrijskih kapaciteta u BiH.

Halilović: Ruske investicije u BiH, u cjelini, faktički ne postoje (2011.)
Halilović: Ruske investicije u BiH, u cjelini, faktički ne postoje (2011.)

On smatra da Rusija nema veći ekonomski uticaj u BiH, ali podsjeća da BiH za Rusiju veže gasovod.

BiH je zavisna od ruskog gasa. Takođe se i rafinerija u Brodu, na sjeveru zemlje, jedina fabrika za preradu nafte u BiH, nalazi u vlasništvu ruske kompanije Njeftgazinkor, kćerki kompaniji ruskog državnog giganta Zarubežnjefta.

"Ruske investicije u BiH, u cjelini, faktički ne postoje, postoje neki dogovori između Rusije i Vlade RS-a o zajednička ulaganja u privredne kapacitete, prije svega u proizvodnju električne energije, na vodnim potencijalima BiH", kaže Halilović.

Zbog toga bi, prema njegovom mišljenju, bilo dobra podrška Sjedinjenih Država jačanju industrijske infrastrukturu BiH.

Dio podrške, kaže Halilović, trebao bi "zaštiti BiH od političkih i drugih uticaja iz Srbije i Hrvatske posebno, s obzirom na specijalne odnose i zloupotrebu specijalnih odnosa tih zemalja prema BiH".

Opstanak međunarodnih vojnih snaga u BiH kao ključ američke podrške

Dio analitičara mišljenja je i da bi najavljena američka pomoć BiH mogla biti i odgovor na mogući veto Rusije na produženje mandata mirovnoj misiji vojnih snaga Evropske unije (EU) u BiH, EUFOR Althea.

To dovode u vezu sa izjavom američkog državnog sekretara Anthonyja Blinkena, koji je 26. aprila, pred Komitetom za spoljne poslove američkog Senata, rekao da Zapad traži alternative za ostanak međunarodnih snaga u BiH – u slučaju da Rusija blokira nastavak misije EUFOR Althea.

Strahovanja su kakve posljedice bi bile nakon prestanka vojne misije, čiji je zadatak nadgledanje i očuvanja mira u BiH.

Misija EUFOR-a u BiH se obnavlja svake godine, odlukom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Tako je bilo i 3. novembra 2021, kada je to podržala i Rusija.

"Najave su da se razmatra više varijanti kako bi se to spriječilo, nadoknadilo, odnosno kako bi neke druge strane došle u BiH. Prema tome, odgovor postoji, nije jasno jedino da li će biti angažovane NATO snage ili opet neke međunarodne vojne snage", kaže za RSE Neven Kazazović, vojni i politički analitičar.

Kazazović: Nepoznato je da li će NATO snage opet angažovane (2009.)
Kazazović: Nepoznato je da li će NATO snage opet angažovane (2009.)

Milorad Dodik se u par navrata u posljednjih mjesec dana jasno se izjasnio protiv EUFOR-a i produženja mandata, a iz Ruske Federacije nisu do sada iznijeli jasan stav u vezi sa produženjem mandata EUFOR-a.

Nakon početka rata u Ukrajini, širom BiH povećano je kretanje snaga EUFOR-a, a početkom marta je raspoređeno dodatnih 500 vojnika koji su pristigli u okviru pojačanja snaga EUFOR Althea.

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je, bez pojačanja, oko 600 bilo raspoređeno u zemlji.

Rusija jače prisutna u BiH od rata u Ukrajini 2014.

Rusija je u BiH jače prisutna od 2014. godine, "pokušavajući da isposluje za sebe povoljniju poziciju zbog Ukrajine", kaže za RSE Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa, dodajući da Rusija koristi situaciju u BiH za sopstvene interese.

Od 2014. godine traju sukobi proruskih separatista u Donbasu u Ukrajini i snaga Ukrajine, a te godine, u martu, Rusija je nezakonito izvršila aneksiju Krima, dijela ukrajinske teritorije.

Rat u Ukrajini

Priče, analize, video/audio zapisi, fotogalerije i infografike o ratu u Ukrajini. Sve na jednom mjestu.

"Kada je već izvršena vojna intervencija u Ukrajini, onda nije ista jednačina u pitanju. Vršio se pritisak da se jednostavno NATO udalji iz Ukrajine, a sada se to drugim sredstvima radi. Postoji uvijek mogućnost da se pomoću BiH kao poluge vrši pritisak prema NATO-u i Rusija sasvim sigurno to radi. Ja ne vidim tu Rusiju kao izvorni problem, već vidim Rusiju koja se tu koristi situacijom za vlastite interese“, navodi Hadžidedić.

Ističe i da bi se američka podrška suzbijanju ruskog uticaja mogla odnositi i na suzbijanje medijskog uticaja, obavještajnog i vojnog, ali da je u ovom momentu, bez više informacija teško reći šta ona može predstavljati.

Hadžidedić: Postoji uvijek mogućnost da se pomoću BiH kao poluge vrši pritisak prema NATO-u i Rusija sasvim sigurno to radi (februar 2022.)
Hadžidedić: Postoji uvijek mogućnost da se pomoću BiH kao poluge vrši pritisak prema NATO-u i Rusija sasvim sigurno to radi (februar 2022.)

"Iskreno rečeno, ne vidim da su to neke ozbiljne opcije. Obično se to ne imenuje putem fonda nego se jednostavno djeluje. Neko ko želi direktno djeluje i za to se obično ne zna. Efikasno djelovanje i na vojnom i na obavještajnom planu se obično ne daje u medije i ne objašnjava se tako pomoću javnih fondova. Bojim se da je i tu u pitanju određena retorika da se nešto, eto, nastoji uraditi, a ja lično ne vidim da iza toga stoji neka ozbiljna aktivnost", kaže Hadžidedić.

Rusija bez novca ostvaruje uticaj

Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven stav o ratu u Ukrajini i sankcijama prema Rusiji, jer član Predsjedništva BiH Milorad Dodik insistira na neutralnosti.

Dodik, koji je i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najjače stranke u RS-u, održava kontinuirane kontakte sa predstavnicima Ruske Federacije.

Sa Igorom Kalabuhovom, ruskim ambasadorom, Dodik je razgovarao 27. aprila o, kako je saopšteno, situaciji u BiH, te o ukrajinskoj krizi.

Dodik je jedan od rijetkih državnika koji je, četiri dana nakon početka rata u Ukrajini, 28. februara, razgovarao i sa Sergejom Lavrovom, ruskim šefom diplomatije.

Iz Ambasade Rusije u BiH tada je saopšteno da je razgovarano o situaciji u Ukrajini, te da su "razlozi odluka koje je donijelo rukovodstvo Rusije primljeni sa razumijevanjem".

Istaknuto je i kako su razmijenjena "mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine".

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić do sada su u više navrata jasno osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Dok je Dodik na vlasti u državi BiH i entitetu RS, Rusi nemaju potrebu da plaćaju svoj uticaj u BiH, ocijenio je za magazin RSE TV Liberty socijalni psiholog Srđan Puhalo.

On podsjeća da je Rusija, u ovom trenutku, jedna od rijetkih zemalja gdje Dodik, i drugi predstavnici vlasti RS-a, zbog sankcija Sjedinjenih Država i Velike Britanije, mogu da otputuju bez problema.

Puhalo: U RS-u imamo nekritički odnos prema Rusiji (2017.)
Puhalo: U RS-u imamo nekritički odnos prema Rusiji (2017.)

"Sjetimo se da pred svake izbore Putin, prvi čovjek Rusije, primi Milorada Dodika na pet, deset ili dvadeset minuta i to je velika podrška vlastima u RS-u. I to je taj, u stvari, ruski uticaj. Oni nemaju potrebe da bilo šta drugo čine, da bi zadržali pozitivnu sliku o sebi, da troše neki novac zarad neke 'meke' moći, dok god na vlasti imaju čovjeka koji je, da kažem, otvoreno na strani Rusije, a pri tome se nalazi na crnim listama Zapada“, navodi Puhalo.

Puhalo opisuje i kako je u RS-u uspostavljena potpuno proruska atmosfera.

U RS-u imamo nekritički odnos prema Rusiji.
- Srđan Puhalo

"Ne postoji u RS-u ni politička partija, ni politički lider, pa čak možda i mediji koji otvoreno kritikuju bilo šta što radi Rusija, i to je jedan od razloga zašto imamo takav, da kažem, nekritički odnos prema Rusiji", zaključuje Puhalo.

Ruski uticaj i na sjednicama Parlamenta BiH

Ruski uticaj bio je vidljiv i na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH 27. aprila, kada nije usvojen Prijedlog rezolucije o osudi ruske agresije na Ukrajinu, koju je predložila Stranka demokratske akcije.

Protiv su bili svi poslanici iz RS-a, a i dio poslanika iz stranaka sa hrvatskim predznakom bio je suzdržan.

Na isti način, nije usvojen ni prijedlog zaključka da se uputi zahtjev svim zemljama i organizacijama, članicama Savjeta za provođenje mira u BiH da se suspenduje Rusija.

Članovi Kolegijuma Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, Nikola Špirić i Dragan Čović na sjednici, 27. april 2022.
Članovi Kolegijuma Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, Nikola Špirić i Dragan Čović na sjednici, 27. april 2022.

U obrazloženju Zaključka, koji je predložila Edipa Đapo, poslanica Saveza za bolju budućnost, ističe se da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu i kao takva ne može promovisati i provoditi mir u Bosni i Hercegovini.

Bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović mišljenja je da bi Sjedinjene Države, kroz svoj Fond za suzbijanje ruskog uticaja, morale da pomognu u jačanju "demokratskih političkih procesa u BiH, jačanjem medijskih i drugih, prije svega političkih sloboda".

Možda najbitnija karika u svemu je, zaključuje Halilović, suzbijanje korupcije i kriminala, konkretnom podrškom institucijama BiH.

Šta je Fond za suzbijanje ruskog uticaja?

Fond za suzbijanje ruskog uticaja u Evropi i na Balkanu osnovan je u skladu sa američkim Zakonom o borbi protiv ruske i iranske agresije iz 2017. godine.

Članom 254. Zakona vlastima Sjedinjenih Država tada su date ovlasti da u narednoj budžetskoj godini za taj fond izdvoje 250 miliona dolara.

Taj novac bi, kako stoji u Zakonu, bio usmjeren u evropske države i države bivšeg Sovjetskog Saveza kao "antiteža sve snažnijem političkom, finansijskom i ekonomskom uticaju Moskve".

Među državama koje su tada navedene da trebaju biti korisnice fonda su i BiH, Srbija, Kosovo i Makedonija (danas Sjeverna Makedonija), kao države koje su dio evroatlantskih integracija.

Predlagači Zakona isticali su da Rusija želi ostvariti uticaj u Evropi i Evroaziji, tako što pomaže političke stranke, nevladine organizacije, društvene grupe koje šire "nepovjerenje u demokratske institucije i faktore, promovišu u ksenofobiju, zatvorenost i na druge načine podrivaju evropsko jedinstvo".

Zakon pojašnjava da je formiranje fonda za borbu protiv ruskog utjecaja, a putem kojeg bi pomagali državama koje su izložene, neophodno, jer države nemaju dovoljno resursa da se same izbore, "ruskoj agresiji", te očekuju američku pomoć.

Na stranici Ambasade Sjedinjenih Država u BiH navedeno je da su tekući programi američke vlade usmjereni na podršku reformskim procesima u zemlji, podsticanje ekonomskog razvoja, poboljšanje sigurnosti i osnaživanje civilnog sektora, uključujući i nezavisne medije.

Na stranici Ambasade nalazi se i procjena da su Sjedinjene Države do sada uložile gotovo dvije milijarde dolara u rekonstrukciju i izgradnju demokratskih institucija u BiH.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG