Dostupni linkovi

Dodik i Putin razgovarali u Moskvi o BiH


Milorad Dodik i Vladimir Putin u Beogradu, Srbija, 17. januara 2019.

Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarali su u Moskvi, javila je Radio Televizija Republike Srpske (RTRS).

"Sa predsjednikom Putinom razgovarao sam o aktuelnoj situaciji u regionu. Upoznao sam Putina sa našim viđenjem situacije u Bosni i Hercegovini. Mogu da kažem da je on veoma upoznat sa detaljima i interesovalo ga je gotovo svako od pitanja mogućeg razvoja političke situacije", izjavio je Dodik za RTRS.

Dodik je za televiziju ATV izjavio da je “čast što Republika Srpska na ovom nivou ima pažnju u Ruskoj Federaciji i da se na iskren način može razgovarati o ekonomskim, političkim i svim drugim pitanjima vezanim za Republiku Srpsku”.

"Putin je veoma informisan o detaljima u BiH, tako da je bilo moguće veoma konkretno razgovarati o svim pitanjima. Podrška koju smo imali u pogledu pandemije i ono što smo dobijali od Rusije svakako je bilo predmet moje zahvalnosti", rekao je Dodik.

Iz kabineta ruskog predsjednika Vladimira Putina nije saopšteno ništa o susretu s Dodikom.

RTRS navodi kako je jedna od tema bila i izgradnja plinovoda od Rače, na granici između Bosne i Hercegovine i Srbije na sjeveroistoku zemlje, prema Banjaluci.

Prema najavama, Dodik će u petak, 3. decembra razgovarati i sa čelnim ljudima ruske energetske kompanije Gazprom.

“Mi sa njima imamo već ugovor koji smo postigli još u vrijeme zagovaranja 'Južnog toka' koji je prekinut i prebačen na 'Tursko – Balkanski tok' koji je prošao kroz Srbiju. Sada se stvaraju uslovi da idemo dalje. Potpisali smo nekoliko važnih memoranduma u kojima smo se dogovorili da se gradi gasovod u kome će Gazprom biti vlasnik 60 odsto, a mi 40 odsto”, rekao je Dodik za RTRS uoči puta za Moskvu.

On je dodao da će “Gazprom biti garant za sredstva koja će se angaživati preko banaka da se izgradi taj gasovod plus dvije gasne elektrane na prostoru Republike Srpske”, jednog od dva entiteta u BiH u kojem vlast drži Savez nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Dodik.

BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Plinovod "Turski tok" dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.


Polovina od toga, 15,75 milijardi, rezervirana je za potrebe Turske, dok će druga polovina ići dalje ka južnoj i centralnoj Evropi, između ostalog kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

Ruski plin, BiH je do tada dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Zbog promjene rute, Uprava kompanije “BH-Gas”, javne kompanije zadužene za proizvodnju i transport plina, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, podnijela je 5. aprila krivične prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u kompaniji “Energoinvest”.

Kao jedno od strateških opredjeljenja Vlade Federacije BiH, kako bi se smanjila zavisnost od ruskog plina, prije više od godinu dana najavila projekat “Južna interkonekcija“, vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura).

On bi trebao povezati trenutni transportni plinovod BiH sa hrvatskim sistemom plinovda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar.

Istodobno su vlasti Republike Srpske krenule u projekt plinovoda od Banjaluke prema Bijeljini i Rači, odnosno prema Srbiji, što je i projekat o kome će Dodik razgovarati s Putinom.

BiH nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Na ovo su upozorili i iz Energetske zajednice koja je 17. januara uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.

Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) formalno su imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika 27. maja. Rusija nije saglasna s imenovanjem Schmidta. Ruski stav je da u BiH ne postoji visoki predstavnik jer, prema njima, nije ispoštovana procedura imenovanja Schmidta .

Rusija se, uz Kinu, zalaže za oduzimanje ovlasti međunarodnom visokom predstavniku (OHR) u Bosni i Hercegovini odmah, te da se ova pozicija u potpunosti ukine u roku od dvije godine. To su ove dvije zemlje zatražile i u rezoluciji u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Ovlasti visokog predstavnika su na meti kritika predstavnika Srba u BiH, koji su usko povezani s Rusijom, jer ne postoji mogućnost žalbe na njegove odluke, koje na snagu stupaju čim ih donese.

Ured visokog predstavnika otpuštao je službenike, uključujući sudije, državne službenike i članove parlamenta u svojim ranijim godinama postojanja.

XS
SM
MD
LG