Narodna skupština Republike Srpske (RS) nije u ponedjeljak, 20. juna, podržala veto Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) na odluku bh. Predsjedništva koja se odnosi na trgovinski sporazum sa Velikom Britanijom.
Dodik je zatražio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS zbog te odluke koju je Predsjedništvo BiH usvojilo 8.juna bez konsenzusa, smatrajući je štetnom po vitalne interese Republike Srpske.
Da bi odluka o pokretanju vitalnog entitetskog interesa dobila podršku, potrebno je da za nju glasa 56 od 83 poslanika Narodne skupštine RS, odnosno dvije trećine poslanika.
Za Dodikov veto u ponedjeljak je glasao 51 poslanik.
Obraćajući se poslanicima, Dodik je u ponedjeljak kazao da je, tokom konsultacija sa predstavnicima nekoliko resornih entitetskih ministarstava, utvrđeno da se ovom odlukom "ne uvažava status Republike Srpske".
"Nijedno od konsultovanih ministarstava nije se pozitivno izjasnilo o ovoj odluci. Sva su imala primjedbe da Republika Srspka nije adekvatno uključena u skladu sa Ustavom i njenim nadležnostima", kazao je Dodik.
Naveo je, također, da u delagaciju za vođenje pregovora za zaključivanje sporazuma nisu uključeni predstavnici nadležnih organa iz tog bh. entiteta.
"Ovakvom vrstom trgovinskog sporazuma dozvoljava se bescarinski uvoz odeređenih proizvoda. To nanosi negativne posljedice obimu primarne poljoprivredne proizvodnje u Republci Srpskoj", dodao je.
Dodik: Sporazum sa Britanijom uvod u prizanje Kosova
Za Dodika je u Sporazumu sa Velikom Britaniju sporan i dio u kome se spominje Kosovo, tvrdeći da se BiH pokušava uvući u priznanje Kosova.
"U sporazumu je navedena i Republika Kosovo bez upućivanja na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o statusu Kosova. I ovo je bio razlog zašto sam smatrao i tražio da se ovo precizira kako je to ustaljeno u međunarodnoj praksi. Ostala dva člana Predsjedništva BiH nisu htjela o tome razgovarati tako da je i ovo bilo neprihvatljivo i na neki način uvlačenje našeg priznanja Kosova i smatrao sam da ne trebam oklijevati da pokrenem vitalni interes”", rekao je Dodik.
Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova.
Osvrnuo se i na odnos Velike Britanije prema, kako je kazao, srpskom narodu, ističući da je ta zemlja bila "dio tima koji je aktivno zagovarao bombardovanje srpskih položaja" tokom rata devedesetih godina prošlog stoljeća.
Naglasio je, također, da je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, "smjenjivao i kažnjavao izabrane predstavnike srpskog naroda" te nametao štetne odluke.
"Da li je dobro da im otvorimo tržište, ugrozimo našu poljoprivrednu prozivdnju i još jednom budemo u vazalskom odnosu", naveo je, među ostalim, Dodik, koji je i lider vodeće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Bratić: BiH ima izvozni suficit sa Velikom Britanijom
Poslanik Koalicije Zajedno za BiH u Skupštini RS Senad Bratić podsjetio je da nakon Brexita, BiH nema sporazumom uređene trgovinske odnose sa zvaničnim Londonom.
Istaknuo je da zvanična statistika pokazuje da je BiH u 2021. godini izvezla u Veliku Britaniju prozivode u vrijednosti od 91 milion maraka, dok je uvoz iznosio 72 miliona maraka.
„To znači da BiH ima suficit od 19 miliona. Imam osjećaj da se ovdje sporazum predstavlja štetnim iz nekog emtivnog odnosa prema Velikoj Britaniji, a trgovinski odnosi se ne potpisuju na bazi emocija nego interesa“, istaknuo je Bratić.
Riječ je o sporazumu koji su potpisale već četiri zemlje Zapadnog Balkana.
Poslanici opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) obrazložili su da ne podržavaju Dodikov veto, jer ne vide da je sporazum sporan za RS, s obzirom da je i Srbija potpisala sličan sporazum sa Britanijom.
"Da li mi negiramo ono što Srbija uradi i da li sada ne podržavamo ono što Srbija uradi? Suštinski se ništa ne mijenja ovim ugovorom u odnosu na ono vrijeme kada se desio Brexit (izlazak Britanije iz EU). Ako ga (sporazum) ne prihvatamo, smanjujemo mogućnost da budemo u sistemu određenih donacija, investicija jedne od najrazvijenijih svjetskih država", rekao je Miladin Stanić, šef poslaničkog kluba SDS-a.
Velika Britanija objavila je 11. aprila da je sankcionisala Dodika i predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović zbog, kako je navela, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
Dodik se od januara nalazi i na proširenoj listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država za djela korupcije.
Sankcije su uslijedile nakon nastojanja da se neustavno prenesu nadležnosti sa BiH na entitet RS u oblasti indirektnog oporezivanja, odbrane, te biranja sudija i tužilaca.
Šta je vitalni entitetski interes?
Ustavom BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom.
Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju. Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran.
Ustav BiH predviđa da takva odluka bude upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije te bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član Predsjedništva BiH.
Odluka će biti upućena hrvatskim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ukoliko je tu izjavu dao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka, navedeno je u Ustavu BiH.
