Gojko Veselinović
Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima ali je očigledno kako se ekonomija sela zapostavlja. Zbog toga stanovništvo odlazi u gradove a seoska domaćinstva nestaju. O tome kako to spriječiti i kako stvoriti bolje uslove za životu ovih dana tokom posjete Banjaluci i nekim okolnim mjestima, razgovarale su predstavnice više ženskih udruženja.
Žene su sve češće nosioci egzistencije u mnogim seoskim domaćinstvima, ali njihove potrebe, prava i mogućnosti nisu dovoljno definisani i prepoznati u praksi. One se u ruralnim sredinama još uvijek bore sa tradicionalnim odnosima u porodici i društvu, te često nemaju pravo na imovinu, na plaćeni rad i socijalnu uključenost.
Ćamila Imamović iz udruženja žena Most iz Jablanice kaže da su problemi žena brojni ali dodaje da su i same djelom krive za težak položaj zbog pasivnosti u borbi za svoja prava.
„Nezaposlenost, ekonomska nemoć – i mi žene smo malo same krive za to. Ne bih samo da sredinu krivim, trebamo i mi izaći iz kuće, progovoriti, dati svoj glas protiv onoga što nam smeta i naravno, boriti se za bolji status. Početi iz kuće, pa u društvu, pa u zajednici“, ističe Imamović.
Marina Marošević iz Udruženja 'Izvorno vareško' iz Vareša kaže da ženama u ruralnim sredinama nedostaje podrške, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.
„Nema podrške, ni kroz općinske niti kroz državne institucije. Ima podrške, ali to može malo više“, kaže Marina Marošević.
Položaj žena iz ruralnih sredina u susjednim zemljama nije puno bolji u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Udruženje žena 'Ruta' sa Cresa iz Hrvatske, koje je osnovano prije dvanaest godina, bavi se unapređenjem položaja žena i kvaliteta života na Cresu, a kako kaže predsjednica udruženja, Vesna Jakić, potrebno je da se žene same pokrenu a ne da čekaju da to neko učini za njih.
„Žena, gdje god bila, na neki način mora se sama sa sobom dogovoriti i napraviti korak dalje. Ja uvijek zagovaram to da čovjek sam, žena sama, treba napraviti taj korak. Čim se počne formirati, dobija na neki način priliku podrške, dobija priliku za edukaciju. To je ta prilika da se ona stvarno makne s onog mjesta, s one pozicije gdje joj u takvim nekakvim okolnostima nije dobro.“ kaže Jakić.
Raditi sa novim generacijama
Jakićeva dodaje da problem patrijarhalnog odgoja gdje je muškarac nadređen i 'glava' kuće treba početi mijenjati od najmlađeg naraštaja:
„Uvijek imamo priliku nešto mijenjati, ako ništa drugo, raditi sa novim generacijama. Jučer se rodi djevojčica, ona je za par godina žena. Ne treba se čekati da ona dođe u neku takvu situaciju, nego kroz odgoj, kroz edukaciju raditi s mladim ljudima. Smatram da to nije samo pitanje žena nego i muškaraca, da se stvarno priča o tome i da svi mijenjaju svoje stavove.“
Predstavnica Džender centra Republike Srpske, Dijana Tepšić, kaže da je akcioni plan za unapređenje položaja žena na selu koji su pokrenuli 2010. godine dao rezultate na terenu, ali i pored toga Džender centar nastavlja kampanje koje treba da prije svega promijene svjest ljudi o ulozi žena na selu u današnje vrijeme.
„Sve ovo što se radi na terenu – da se obezbijedi put, električna energija, voda, nekakvi podsticaji, da se one bave nekakvim biznisom, dakle, sve to mora da prati i promjena svijesti“, kaže Dijana Tepšić.
Predstavnica Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj ACED Svjetlana Marković smatra da žene na selu nemaju mogućnost komunikacije i mobilnosti.
„Ono s čim se suočavaju žene na selu najčešće su problemi loših komunikacija u smislu da nemaju sredstva za komunikaciju da bi mogle bolje da razvijaju svoje poslovanje. Nedostaju im, naravno, i sredstva da bi realizovale svoje ideje. To nije samo deset ili pedeset kilometara asfaltnog puta. To je put do zdravstvene ustanove, to je put do obrazovanja, put do zajednice,“ navodi Marković.
Kvalitet života žena na selu je loš zbog neobrazovanosti, nedostupnosti informacija, loše infrastrukture, nedostatka slobodnog vremena, podređenog položaja u domaćinstvu, te patrijarhalnog načina vaspitanja. Da bi se to promjenilo potebna je široka društvena akcija i uključivanje svih institucija i civilnog društva u rješavanju ovih problema.
Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima ali je očigledno kako se ekonomija sela zapostavlja. Zbog toga stanovništvo odlazi u gradove a seoska domaćinstva nestaju. O tome kako to spriječiti i kako stvoriti bolje uslove za životu ovih dana tokom posjete Banjaluci i nekim okolnim mjestima, razgovarale su predstavnice više ženskih udruženja.
Žene su sve češće nosioci egzistencije u mnogim seoskim domaćinstvima, ali njihove potrebe, prava i mogućnosti nisu dovoljno definisani i prepoznati u praksi. One se u ruralnim sredinama još uvijek bore sa tradicionalnim odnosima u porodici i društvu, te često nemaju pravo na imovinu, na plaćeni rad i socijalnu uključenost.
Ćamila Imamović iz udruženja žena Most iz Jablanice kaže da su problemi žena brojni ali dodaje da su i same djelom krive za težak položaj zbog pasivnosti u borbi za svoja prava.
„Nezaposlenost, ekonomska nemoć – i mi žene smo malo same krive za to. Ne bih samo da sredinu krivim, trebamo i mi izaći iz kuće, progovoriti, dati svoj glas protiv onoga što nam smeta i naravno, boriti se za bolji status. Početi iz kuće, pa u društvu, pa u zajednici“, ističe Imamović.
Marina Marošević iz Udruženja 'Izvorno vareško' iz Vareša kaže da ženama u ruralnim sredinama nedostaje podrške, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.
„Nema podrške, ni kroz općinske niti kroz državne institucije. Ima podrške, ali to može malo više“, kaže Marina Marošević.
Položaj žena iz ruralnih sredina u susjednim zemljama nije puno bolji u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Udruženje žena 'Ruta' sa Cresa iz Hrvatske, koje je osnovano prije dvanaest godina, bavi se unapređenjem položaja žena i kvaliteta života na Cresu, a kako kaže predsjednica udruženja, Vesna Jakić, potrebno je da se žene same pokrenu a ne da čekaju da to neko učini za njih.
„Žena, gdje god bila, na neki način mora se sama sa sobom dogovoriti i napraviti korak dalje. Ja uvijek zagovaram to da čovjek sam, žena sama, treba napraviti taj korak. Čim se počne formirati, dobija na neki način priliku podrške, dobija priliku za edukaciju. To je ta prilika da se ona stvarno makne s onog mjesta, s one pozicije gdje joj u takvim nekakvim okolnostima nije dobro.“ kaže Jakić.
Raditi sa novim generacijama
Jakićeva dodaje da problem patrijarhalnog odgoja gdje je muškarac nadređen i 'glava' kuće treba početi mijenjati od najmlađeg naraštaja:
„Uvijek imamo priliku nešto mijenjati, ako ništa drugo, raditi sa novim generacijama. Jučer se rodi djevojčica, ona je za par godina žena. Ne treba se čekati da ona dođe u neku takvu situaciju, nego kroz odgoj, kroz edukaciju raditi s mladim ljudima. Smatram da to nije samo pitanje žena nego i muškaraca, da se stvarno priča o tome i da svi mijenjaju svoje stavove.“
Predstavnica Džender centra Republike Srpske, Dijana Tepšić, kaže da je akcioni plan za unapređenje položaja žena na selu koji su pokrenuli 2010. godine dao rezultate na terenu, ali i pored toga Džender centar nastavlja kampanje koje treba da prije svega promijene svjest ljudi o ulozi žena na selu u današnje vrijeme.
„Sve ovo što se radi na terenu – da se obezbijedi put, električna energija, voda, nekakvi podsticaji, da se one bave nekakvim biznisom, dakle, sve to mora da prati i promjena svijesti“, kaže Dijana Tepšić.
Predstavnica Agencije za saradnju, edukaciju i razvoj ACED Svjetlana Marković smatra da žene na selu nemaju mogućnost komunikacije i mobilnosti.
„Ono s čim se suočavaju žene na selu najčešće su problemi loših komunikacija u smislu da nemaju sredstva za komunikaciju da bi mogle bolje da razvijaju svoje poslovanje. Nedostaju im, naravno, i sredstva da bi realizovale svoje ideje. To nije samo deset ili pedeset kilometara asfaltnog puta. To je put do zdravstvene ustanove, to je put do obrazovanja, put do zajednice,“ navodi Marković.
Kvalitet života žena na selu je loš zbog neobrazovanosti, nedostupnosti informacija, loše infrastrukture, nedostatka slobodnog vremena, podređenog položaja u domaćinstvu, te patrijarhalnog načina vaspitanja. Da bi se to promjenilo potebna je široka društvena akcija i uključivanje svih institucija i civilnog društva u rješavanju ovih problema.
