Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH traži više slobode u raspodjeli novca za migrante


Migranti u kampu Vučjak, juni 2019.

Delegacija Bosne i Hercegovine, predvođena ministrom sigurnosti Draganom Mektićem sutra će (17. juli) u Briselu sa predstavnicima Evropske unije (EU) razgovarati o migrantskoj krizi u BiH.

Jedno od pitanja biće i gdje je utrošen novac dodijeljen u 2018. godini, namijenjen za rješavanje migrantske krize.

"Pošto se novac implementira preko Međunarodne organizacije za migracije (IOM), mi za sada nemamo pravog uvida u način trošenja tog novca i koliko ga je uopšte stiglo i potrošeno", izjavio je Mektić nakon sastanka Operativnog štaba za pitanja migracija juče, na kojem su usaglašeni su stavovi koji će biti izneseni na sastanku u Briselu.

"Kad je u pitanju raspoređivanje novca", naglasio je, "želimo da BiH bude samostalnija i, praktično, da upravlja novcem onako kako najbolje odgovara njenoj procjeni o širini migrantske krize, jer se ovdje najbolje poznaje situcija".

"To do sada nije bio slučaj. Tražićemo od EU da BiH upravlja novčanim sredstvima koja stižu u ovu zemlju", izjavio je Mektić.

Predstavnici Unsko-sanskog kantona, koji će takođe učestvovati na sastanku u Briselu, tražiće pomoć za izgradnju Centra za migrante izvan gradskog područja, kako bi bio riješen problem njihovog prihvata do zime.

"U Briselu se mora definirati lokacija za izgradnju migrantskog centra van urbanog dijela grada, a da ispunjava uvjete kako domaćih vlasti, tako i Evropske komisije. Mi ćemo iznijeti da nismo zadovoljni dosadašnjim tokom upravljanja migracijama na našem području i da Unsko-sanski kanton ne može biti zbirni migrantski centar za cijelu BiH", kaže ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić.

"Tražićemo podršku", ističe Kljajić, "da se napravi jedan migrantski centar, bilo to Vučjak ili neki drugi, ali van područja grada".

"U ove dvije godine nije se ozbiljno radilo na pitanju migracija, zato tražimo ozbiljniji pristup državnih institucija BiH. Takođe, tražićemo da migranti borave na cijelom području BiH, a ne samo u Unsko-sanskog kantonu", poručio je Kljajić.

Na raskršću svjetova
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:57 0:00

Unsko-sanski kanton je u sporu s predstavnicima EU oko uspostave migrantskog centra na Vučjaku, nedaleko od Bihaća, u kojem se sada nalazi između 450 i 500 migranata u veoma teškim uslovima.

Kako je nedavno izjavio šef delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark), Unija neće finansirati smještaj migranata na Vučjaku, odnosno neće dodijeliti planiranih 13 miliona eura.

"Država je odgovorna za pitanja migracija i mora uspostaviti sistem, a ne tek tako pronalaziti lokacije. Znamo da je teška je situacija u Unsko-sanskom kantonu, ali Vučjak se nalazi na samoj granici s Hrvatskom, odnosno s EU. Ta lokacija je kao magnet za migrante i sve će se više okupljati kako bi eventualno prešli granicu", smatra Vigemark.

Kako ističu predstavnici Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća, oni će u Briselu tražiti da se definišu kriteriji i lokacije koje bi za njih bile prihvatljive.

"Evropska komisija za sada govori šta je nju neprihvatljivo, a ne izjašnjava se koji su njeni kriteriji. Ono što je za nas prihvatljivo jeste da to ne mora biti Vučjak, ali mora biti lokacija van grada", ponovio je Nermin Kljajić u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Poslanik u Parlamentu BiH iz Unsko-sanskog kantona Jasmin Emrić prije svega očekuje razumijevanje koje će se evropska administracija pokazati spram situacije u BiH i spremnosti njenih institucija da se nose s migrantskom krizom.

"Moraju i oni shvatiti da Bosna i Hercegovina nema izgrađene institucije koje se mogu nositi s ovolikim brojem migranata, odnosno koje mogu kvalitetno upravljati migrantskom krizom i kontrolirati istu. BiH nema ta iskustva", ističe Emrić.

"Pokazalo se da se Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija i Operativni štab za pitanja migracija", dodaje poslanik Emrić, "još uvijek nisu snašli".

"Oni još tragaju za najboljim načinom koordinacije i komunikacije, ali još uvijek ne uspijevaju. Ima i opravdanosti u tome, jer naša Granična policija još uvijek nije na tehničkom nivou da može kvalitetno kontrolirati i čuvati granicu Bosne i Hercegovine. Tu je u pitanju i ljudski faktor – nedovoljan broj uposlenih u Graničnoj policiji, nedostatak financijskih sredstava za financiranje Granične policije, i to se navodi kao jedan od razloga", pojašnjava Emrić.

Ali, ključno je da se na najbolji način u Briselu predstavi situacija - dodaje Jasmin Emrić.

"Da se traži podrška EU u financijskom smislu, ali i materijalno-tehničkom, kako bi se bh. nadležne policijske agencije opremile da mogu bolje upravljati migrantskom krizom. Ovdje, prije svega, mislim na čuvanje granice Bosne i Hercegovine", riječi su poslanika u Parlamentu BiH iz Unsko-sanskog kantona.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, ističe da ne treba imati velika očekivanja od briselskog skupa.

"BiH ide na pregovore s mehanizmima koje ne može implementirati. Operativni štab za migracije u posljednjih nekoliko godina nije se najbolje snašao u migrantskoj krizi. Mislim da ne treba očekivati mnogo od EU, koja takođe ima problema s implementacijom zajedničke politike vezane za migracije i sve su glasnije države članice koje provode svoje samostalne politike. Osim obećanja o dodjeli finansijskih sredstava, kako bi se ublažila humanitarna kriza, vezana za izbjeglice i migrante, BiH teško može očekivati još nešto u ovom trenutku od EU", ističe Hadžović.

Na konstataciju da u BiH ne postoji pouzdana informacija o do sada dodijeljenim ili utrošenim sredstvima koja su stigla iz EU, Hadžović kaže:

"Država BiH, odnosno Operativni štab za pitanja migracija nije se uspio nametnuti kao kredibilan partner EU, tako da su sva finansijska sredstva išla preko međunarodnih organizacija, IOM-a i UNHCR-a, a tek jedan mali dio je išao preko institucija BiH."

"Čini mi se da je ovo prilika da se vrati kredibilitet i uvjeri EU da BiH može upravljati finansijskim tokovima vezanim za migracijsku krizu. I prije šest mjeseci je postojalo obećanje da će BiH uzeti pod pokroviteljstvo trenutne migrantske centre, ali ni tu mjeru država nije implementirala. Mislim da su nam, pred sastanak u Briselu, pregovaračke pozicije slabe i da, objektivno, nema argumenata kako bi se EU uvjerila da je BiH kredibilan partner i da država može ispuniti sve zahtjeve koji se stavljaju pred nju", ističe Hadžović.

EU je krajem prošlog mjeseca najavila da će za potrebe migranata i izbjeglica u BiH dostaviti 14,8 miliona eura, od toga 13 miliona eura za podršku u upravljanju migracijama, dok je 1,8 miliona eura namijenjeno za humanitarnu pomoć. Tih 13 miliona je sada sporno jer EU ne prihvata finansiranje migrantskog centra u bihaćkom naselju Vučjak.

Ukoliko se uračuna i taj planirani iznos, dosadašnja pomoć EU Bosni i Hercegovini za rješavanje pitanja povećanih migracijskih tokova od 2018. godine dostiže 24 miliona eura.

Ne propustite da pročitate:

Poslanik Jasmin Emrić je na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH tražio da IOM redovno Ministarstvu sigurnosti podnosi detaljan finansijski izvještaj o utrošenom novcu namijenjenom migrantima.

"Ne samo da nam prikažu okvirne stavke koliko je utrošeno sredstava, već da se to radi na način financijskog izvještavanja sa svim stavkama, i da to bude transparentno, ne da bude uvijeno i da mi sumnjamo u ispravnost trošenja novca", kaže Jasmin Emrić.

'Možda su se novci trošili ispravno, ali mi to ne znamo."
- Jasmin Emrić

"Možda su se novci trošili ispravno i u skladu sa stvarnim potrebama", dodaje Emrić, "ali mi to ne znamo jer takav način financijskog izvještavanja još nije prisutan".

"Ja se nadam da će Ministarstvo sigurnosti istrajavati na tome, a da će, naravno, i partnerske organizacije, kao što je Međunarodna organizacija za migracije, prihvatiti taj naš prijedlog i poziv da se na takav način izvještava o financijskim sredstvima, pogotovo što se radi o IPA sredstvima koja su dodijeljena Bosni i Hercegovini od EU", kaže Emrić.

Prema Informaciji Ministarstva sigurnosti BiH, od početka godine u zemlju je ušlo oko 10.600 migranata. Većina je izjavila da želi azil u Bosni i Hercegovini dok je samo 196 osoba podnijelo zahtjev za ostvarivanje ovog statusa.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG