Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ko je 'povukao ručnu' u dogovoru o Vijeću ministara?


Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik

Nakon što su lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) postigli dogovor o formiranju Vijeća ministara BiH u narednih mjesec dana, ostala su otvorena pitanja koja traže dodatna objašnjenja.

Najsporniji dio dogovora je onaj koji se odnosi na NATO integracije, u kojem nije precizirano hoće li i kada biti pokrenut Akcioni plan za članstvo (MAP).

U ponedjeljak su Bakir Izetbegović, lider SDA, Milorad Dodik, lider SNSD i Dragan Čović, lider HDZ, potpisali Sporazum o principima za formiranje Vijeća ministara nakon čega bi bio aktiviran i rad državnog parlamenta.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, koji je prije nekoliko dana uzburkao političke vode tvrdnjom da se vlast na nivou BiH može formirati i bez Dodikove partije, sasvim je jasan u stavu koji iznosi.

"Ovaj dokument je u suštini kapitulacija politike Milorada Dodika i SNSD-a koju je vodio proteklih mjeseci i proteklih godina. Ovo je, po nama, jasno trasiranje puta Republike Srpske ka NATO-u i poraz, praktično, politike vojne neutralnosti, politike nesvrstavanja ni u jedan vojni savez i odstupanje od politike koju je zastupao SNSD da će se o pitanju NATO-a razgovarati onda kada jasno svoje opredjeljenje iznese susjedna Srbija", izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu Mirko Šarović.

"Kao predsjednik SDS-a želim da kažem, da sve ono za šta se predsjednik SNSD-a proteklih godina zalagao, čvrsto stajao iza tih stavova, da je praktično sada sve pogazio i potpisao. Platio suviše visoku cijenu ulaska u Savjet ministara BiH, u slučaju da se ovaj sporazum implementira. Mislim da je zaista plaćena ogromna cijena i odstupanje od strateške politike koju je on do sada vodio", dodaje Šarović.

Dodik je ove tvrdnje odbacio.

"Svi elementi sporazuma su u skladu s interesima i aktima RS, prije svega s rezolucijom o vojnoj neutralnosti", rekao je Dodik novinarima danas u Banjaluci, nakon sastanka čelnika vladajuće koalicije u RS-u.

Da li je Izetbegović 'izdao vlastite principe'?

S druge strane, na meti kritike je Bakir Izetbegović za kojeg opozicija smatra da je upravo on izdao osnovne principe za koje se zalagao svih deset mjeseci nakon što su održani opšti izbori.

Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka, ocjenjuje da Sporazum neće postići uspjeh.

"U ovom dokumentu je vidljiva potpuna kapitulacija Bakira Izetbegovića i politike koja je tvrdila da je crvena linija ispod koje neće ići patriotske državotvorne političke snage u BiH, da neće biti novog Vijeća ministara sve dok se ne pošalje godišnji nacionalni plan o NATO-u. Iz svega ovoga je vidljivo da je jedna vrsta ustupka napravljena, da se priča o NATO-u pomjera u potpuno drugi plan, a to je jedna od najvažnijih platformi na kojoj moramo ustrajati", mišljenja je Šepić.

"Mislim da sporazum neće moći biti proveden, a s druge strane pokazuje slabost odgovornih ljudi koji jedno govore do podne, a potpuno drugačije se ponašaju popodne, pogotovo kad su važne strateške odluke u pitanju. Radi se o kupovini vremena - priča o Aluminiju, priča o potencijalno novoj parlamentarnoj većini, u kojoj bi umjesto Dodika bio Šarović i ljudi koji sad predstavljaju opoziciju Dodiku u Republici Srpskoj, odlazi u neki drugi plan. Nažalost, svi ćemo mi u BiH ponovo biti taoci, jer ćemo izgubiti još mnogo vremena bez ikakvog suštinskog koraka naprijed", izjavio je Šepić.

Čovićevo 'referiranje' oko Izbornog zakona?

Kakva je pozicija ili "šta je dobio" Dragan Čović?

On je sam u saopštenju poručio da je "za HDZ BiH, od ključnog značaja što je kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom''.

Analitičari smatraju da je poštivanje presuda Suda u Strazburu suprotno dosadašnjim Čovićevim tumačenjima izmjena Izbornog zakona kojim je on ustvari negirao građanska i ljudska prava.

"U tački 4. se navodi neophodnost implementiranja svih presuda vezanih za Izborni zakon i to u skladu sa Ustavom BiH", kaže analitičar Adnan Huskić za RSE i nastavlja:

"To pokazuje elementarno nepoznavanje ili malicioznost onih koji su pisali ovaj dokument, jer se zna da je Izborni zakon sa svojim diskriminatorskim odredbama vezan za ono što je napisano u Ustavu. U ovom članu sporazuma se takođe navodi, u istoj rečenici, neophodnost legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana na cijelom području BiH."

"Mislim da bi sada, Željko Komšić ili njegovi savjetnici trebali postaviti pitanje Bakiru Izetbegoviću, šta se mislilo ovim. Legitimno predstavljanje je jedan od principa na kojima HDZ BiH bazira svoju politiku a koja je suprotna principu na osnovu kojeg je u predsjedništvo BiH izabran Željko Komšić, a onda se još dodaje, u skladu sa Ustavom BiH. Osim ovog primjera u dokumentu se mogu naći i mnoge druge nevjerovatne kontradikcije. Sve to govori o tekstu kao jednom bućkurišu, o jednoj lakrdiji jer se u njemu navodi sve ono što se ne može spojiti ili oko čega se ne može dogovoriti a da bi se koristilo kao alibi zbog čega vlast do sada nije formirana", naglašava Huskić.

Reducirani godišnji nacionalni program

Klupko se praktično počelo odmotavati prije nekoliko dana kada je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović ponudio Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, da prihvati, kako je rekao "redukovani Godišnji nacionalni program, a da put BiH ka NATO integracijama bude predmet nekih kasnijih pregovora".

Vojnopolitički anlitičar Đuro Kozar o tom reduciranom godišnjem nacionalnom programu kaže da predstavlja nastavak puta Bosne i Hercegovine ka NATO integracijama.

"I ide se naprijed, što je najvažnije, a ne ide se nazad. Izvjesna redukcija je smanjeni opis stanja, obaveza i reformi, i to je način da se ostane u MAP-u. Dakle, ići će nešto usporenije, ali bitno je da se ide. Konačnog članstva u NATO-u nema bez novog konsenzusa, budući da je to stvar općeg dogovora oba entiteta. Republika Hrvatska je devet godina bila u 'čekaonici' NATO-a, što znači da nijednoj zemlji nije određen precizan rok prijema bez ispunjavanja svih osnovnih uvjeta. Preciznije, nikoga se neće siliti da uđe u NATO, ali oni koji predlažu reducirani program, ovo što čini SDA, oni smatraju da se ne može odustati od vladavine zakona i poštivanja Ustava", ističe Kozar.

"Mnogo ranije BiH se relevantno izjasnila za NATO put i to treba poštovati bez obzira na naknadna izjašnjavanja u entitetima. Zašto je bitan Godišnji nacionalni program za NATO? Zato što je taj program zapravo osnova da se sagledava osnovno stanje, ne samo u oblasti obrane, nego politička pitanja, ekonomska pitanja, sigurnosna i druga pitanja, resursi u državi itd. Neće NATO da primi nijednu državu koja nije pospremljena, koja nije politički stabilna i neće da sa zemljom koju prima uveze i njene probleme", dodaje Kozar.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH je poručio da sporazum sa principima o formiranju vlasti vodi ka podjeli BiH, te je pozvao sve stranke "koje žele normalnu državu" da se suprotstave. Također, pozvao je i Demokratsku Frontu i Savez za bolju budućnost, koji su partneri SDA u formiranju vlasti da se distanciraju od sporazuma.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik održao je danas sastanak sa stranačkim partnerima u Republici Srpskoj koji su podržali principe za formiranje vlasti. Dodik je poručio da su stvoreni svi uslovi za formiranje Vijeća ministara BiH. Sa sastanka je poručeno da nema ništa od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) i da će se NATO integracije u BiH koordinisati sa Srbijom.

Analitičar Adnan Huskić kaže da nije jasno ko je povukao ručnu i ko je odustao od svojih principa vezanih za NATO integracije.

"U tački tri se navodi da će se nastaviti integracijski procesi na osnovu Ustava i zakona, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH. Ovo je nespojivo, lideri su se morali odlučiti ili za jedno ili za drugo, i to potvrđuje da je dokument u 12 tačaka i na tri stranice neozbiljan, pun opštih mjesta čime se želi posebno međunarodnoj zajednici ( iz koje su stigle pozitivne reakcije ) potcrtati retorička posvećenost važnim suštinskim pitanjima ali bez mnogo detalja", kaže Huskić.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG