Kada je krajem augusta 2024. godine Mikhail Litovčenko dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine, institucije vlasti proglasile su ga osobom od naročitog interesa, koja bi mogla donijeti ekonomsku korist BiH.
Gotovo dvije godine kasnije, firme povezane s njim bilježe gubitke, jedna je promijenila vlasnika, a računi druge su blokirani.
Litovčenko je jedan od oko 40 stranih državljana kojima je Vijeće ministara BiH od početka 2023. dodijelilo državljanstvo, procjenjujući da su od naročite koristi za BiH.
Zakon omogućava da stranci, po ovom osnovu, dobiju državljanstvo bez ispunjavanja svih uvjeta koji važe u redovnom postupku naturalizacije.
Sistem, međutim, ne predviđa mehanizam kojim bi se naknadno provjeravalo jesu li ostvareni poslovni planovi i ulaganja zbog kojih su pojedini stranci dobili državljanstva, kao ni ko bi to trebao raditi.
Ministarstvo civilnih poslova BiH sada izmjenom propisa želi pooštriti kriterije za državljanstvo BiH po ovom osnovu, uz upozorenja da su se preporuke u pojedinim slučajevima davale olako.
Šta se dešavalo s firmama povezanim s Litovčenkom?
Firma "Turističke inovacije", koju je Litovčenko osnovao nekoliko mjeseci prije dobijanja državljanstva, u međuvremenu je promijenila naziv i sjedište, pa se danas vodi kao kompanija "Softio" na Palama.
Registrirana je kao firma za računalno programiranje, ima jednog zaposlenog, a prema podacima platforme CompanyWall u 2025. poslovala je s gubitkom od oko 30.900 maraka (oko 20.000 eura).
U vrijeme kada je aplicirao za državljanstvo BiH, bio je povezan i sa sarajevskom kompanijom "Express Consulting", koju je kupio 2022. godine.
Bila je u njegovom vlasništvu do juna 2025., kada je promijenila vlasnika, a računi su joj danas blokirani, pokazuju poslovni registri.
S Litovčenkom RSE nije uspio stupiti u kontakt za razgovor o rezultatima poslovanja nakon stjecanja državljanstva. Većina dostupnih telefonskih brojeva u firmama s kojima je povezan nije u funkciji, a na upite e-mailom nije odgovoreno.
U slučaju ovog ruskog državljanina preporuku za prijem u državljanstvo BiH dala je Privredna komora entiteta Republika Srpska. Iz te komore nije bilo odgovora na upit RSE na temelju čega i kakve podatke je imala o njegovom poslovanju i planovima.
Predsjednik Komore Goran Račić, koji nije odgovorio na pozive, naveo je u ranijoj izjavi za RSE da se preporuke daju na temelju poslovnih planova koje namjerava realizirati.
Prije nego što je dobio državljanstvo BiH, za Litovčenka je bilo poznato da posluje i u susjednoj Hrvatskoj. U toj zemlji danas, prema podacima iz poslovnih registara, ima dvije firme koje su proteklih godina Jedna od firmi je "Diamante" iz Vabrige, osnovana 2014. godine i registrirana za ugostiteljske i turističke djelatnosti.
Prema podacima Financijske agencije Hrvatske (FINA), u 2024. nije imala zaposlenih i nije ostvarila prihod, a godinu je završila s gubitkom od 1.238 eura.
Prema podacima poslovne baze CompanyWall, Litovchenkova druga kompanija sa sjedištem u Zagrebu, "Business Solution", završila je 2025. godinu s gubitkom u poslovanju od 12.520 eura..
Jednu od njih, "Business Solution" sa sjedištem u Zagrebu, preuzeo je u martu 2025. godine, a do tada je direktorica bila ruska državljanka Anna Alferova.
Alferova se spominje i u BiH, s obzirom na to da je krajem maja prošle godine, također, dobila državljanstvo, odlukom Vijeća ministara BiH.
Državljanstvo joj je dodijeljeno kao osobi od interesa u oblasti sporta, za preporuku je dao Biatlon savez BiH, koji je s radom počeo tri mjeseca prije dodjele državljanstva.
Iz tog saveza do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o razlozima zbog kojih je preporuka data te na koji način konkretno doprinosi razvoju biatlona.
Litovčenko nije jedini
Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, državljanstvo BiH dobilo je i pet ruskih državljana na temelju ubrzane dodjele za osobe od naročite koristi, dok je jedan zahtjev još u postupku.
Nakon što je procijenjeno da mogu donijeti korist privredi BiH, u septembru i oktobru prošle godine državljanstvo su dobili i Ljudmila Budilova i Jevgenij Budilov.
Riječ je o vlasnici i direktoru firme "Eva Genesis" u Banjaluci koja je, prema podacima iz sudskog registra, osnovana u martu 2025. s osnivačkim kapitalom od jedne konvertibilne marke.
S Budilovom RSE nije uspio stupiti u kontakt, a na dostupni broj telefona kompanije javio se advokat Miloš Kudra, koji je kratko kazao da je zastupao kompaniju u određenim postupcima, ali da nema kontakt s vlasnicima.
Na adresi na kojoj je registrirana smješteno je desetak kompanija, uglavnom advokatskih ureda. Na tablama na ulazu u zgradu nema istaknutog naziva firme EVA Genesis, koja je registrirana za vanjskotrgovinske djelatnosti.
Ta firma se pojavila u fokusu javnosti nakon što je državljanstvo BiH ranije ove godine zatražio i Ilia Perekopskii, potpredsjednik platforme Telegrama.
Privredna komora RS-a, koja je za to dala preporuku, navela je da namjerava u njoj preuzeti udio i da bi preko te kompanije realizirao ulaganja u digitalni marketing, informacionu tehnologiju i modnu industriju.
Bijeg od sankcija?
BiH održava bezvizni režim s Rusijom, iako Evropska komisija navela je u izvještaju krajem 2025. da BiH i dalje ima bezvizni režim sa sedam zemalja čiji državljani trebaju vizu za EU, među kojima je i Rusija, zatraživši hitno daljnje usklađivanje, posebno prema zemljama čiji državljani predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili sigurnosni rizik. godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dio ruskih poduzetnika poslovanje je prebacio u BiH. Pojedini su ranije za RSE govorili da su to učinili zbog sankcija i problema s međunarodnim plaćanjima, kako bi lakše nastavili raditi sa inozemstvom.
U protekle četiri godine 50 državljana Rusije osnovalo je firme u entitetu RS, prema podacima koje je RSE-u dostavila Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF), dok za Federaciju BiH ti podaci nisu dostupni.
Riječ je uglavnom o manjim firmama koje se, među ostalim, registrirane za poslovno i menadžersko savjetovanje, računarsko programiranje i druge IT usluge, trgovinu i građevinarstvo.
Među njima je i firma IREQ, registrirana od ove godine u Banjaluci za trgovinu mašinama i opremom, a u vlasništvu je Aleksandra Genadijeviča Zamahina.
Zamahin je nekadašnji vlasnik kompanije FAM Robotiks, koja je bila pod američkim sankcijama zbog veza s ruskim vojnim i industrijskim sektorom.
Vlada RS podržala je njegov prijedlog za sticanje državljanstva BiH, uz obrazloženje da želi prenijeti poslovne kapacitete u taj entitet i tamo investirati. O njegovom zahtjevu još nema odluke Vijeća ministara BiH, a na upit za razgovor nije odgovorio.
Firmu u tom entitetu osnovao je i Rus Andrei Beker, koji se dovodi u vezu s obukama Moldavaca za izazivanje nereda u toj zemlji.
Ranije je ukrajinska stranica Mirotvorec, koja objavljuje baze podataka o "proruskim teroristima, separatistima, plaćenicima, ratnim zločincima i ubojicama", Bekera označila kao pripadnika paravojne ruske plaćeničke skupine Wagner.
Ko preporučuje kandidate?
Od početka 2023. godine, državljanstvo BiH dobila su 43 stranca po osnovu mehanizma naročite koristi za zemlju, dok je Ministarstvo u tom periodu zaprimilo 56 zahtjeva.
Državljanstva su dodjeljivana, pored ostalih, biznismenima i sportašima iz Rusije, Turske, Srbije i Hrvatske.
Preporuke daju nadležna ministarstva, Vanjskotrgovinska komora BiH, vlade entiteta i Brčko distrikta, entitetske privredne komore, Olimpijski komitet BiH i registrirani sportski savezi.
One su dio dokumentacije na osnovu koje Ministarstvo civilnih poslova BiH priprema predmet, a konačnu odluku o državljanstvu donosi Vijeće ministara BiH.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, kaže za RSE da se pri davanju preporuka gledaju ekonomski pokazatelji, program rada, postojeća i najavljena ulaganja i kontakti u poslovnoj zajednici.
Ističući da nije informiran o konkretnim slučajevima izostanka poslovnih rezultata, kazao je da privredne komore ne predlažu kandidate za državljanstvo, već daju preporuku za osobe koje su već podnijele zahtjev.
"Preporuke smo davali više puta kada smo smatrali da trebamo privući investicije. Bilo je i slučajeva kad vidimo da za to nema uvjeta jer nema naznake investicija i poslovanja. Komore postupaju oprezno, ali nisu inspektori. Imaju institucije koje bi se trebale baviti da ne bude zloupotreba", kazao je.
Najava strožih propisa
Zakon o državljanstvu BiH predviđa redovnu naturalizaciju stranaca koji, pored ostalog, moraju imati odobren stalni boravak u BiH u trajanju od najmanje tri godine i ispunjavati druge uvjete.
Poseban osnov predviđen je za osobe koje se smatraju od naročite koristi za BiH, a zbog očekivanog doprinosa ekonomiji, sportu, kulturi ili nauci.
U tim slučajevima omogućen je izuzetak od pojedinih uvjeta redovne naturalizacije, među kojima su najmanje tri godine stalnog boravka i odricanje od prethodnog državljanstva.
Procedura dodjele državljanstva osobama od naročitog interesa uređena je pravilnikom iz 2009. Ministarstvo civilnih poslova BiH pripremilo je novi tekst kojim želi pooštriti i preciznije urediti taj postupak.
U obrazloženju navodi da veći broj podnosilaca zahtjeva olako dobija preporuke nadležnih tijela, uz štura i nepotpuna obrazloženja, te da među njima ima i onih koji nisu osobe od naročite koristi za BiH.
Novi pravilnik sužava krug institucija koje mogu predlagati osobe za državljanstvo, a iz tog procesa izuzete su Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske privredne komore.
Prema Pravilniku koji je na snazi od 2009., Ministarstvo provjerava predstavlja li osoba prijetnju nacionalnoj sigurnosti i da li joj je izrečena mjera protjerivanja iz BiH. Novi pravilnik precizira da podatke pribavlja od Službe za poslove sa strancima BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Novi pravilnik razmatran je na sjednici Vijeća ministara BiH 30. jula, ali nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu glasanja.
Upozorenja iz EU
Dodjelu državljanstva osobama od posebnog interesa omogućava i zakon u Srbiji, o čemu odlučuje Vlada Srbije. U tim slučajevima nije potrebno ispuniti uvjete iz redovnog postupka koji se odnose na prethodni boravak u Srbiji i odricanje od postojećeg državljanstva.
Od 2022. godine državljanstvo po toj odredbi dobilo je više od 200 ruskih državljana, navela je Evropska komisija u izvještaju krajem 2025., ističući da su profili nekoliko njih izazvali zabrinutost u EU.
Evropska komisija zatražila je od Srbije da ne dodjeljuje državljanstvo ubrzanim postupcima državljanima zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik za EU, te da osigura adekvatne sigurnosne provjere.
U prvoj polovici ove godine, Vlada Srbije je dodijelila četiri puta više državljanstava ruskim građanima nego svima ostalima, pokazala je analiza RSE. Među njima ima ruskih državljana koji su pod međunarodnim sankcijama.
Početkom godine je državljanstvo Srbije dobio Valerij Kazikajev, koji je na listi američkih sankcija od aprila 2023, zbog poslovnih veza sa ruskim oligarhom Ališerom Usmanovim, koji ima bliske veze sa Kremljom.
Izuzetke od ispunjavanja svih uvjeta za dodjelu državljanstva, predviđaju i zakoni u Crnoj Gori, kada postoji procjena da je to od interesa za državu.
Na toj odredbi bio je zasnovan i program ekonomskog državljanstva, uveden 2019. godine, kojim su mogli dobiti pasoš stranci koji investiraju u toj zemlji.
Prema podacima crnogorske Agencije za investicije, do ukidanja programa dodijeljeno je 807 državljanstava, najvećim dijelom osobama iz Rusije i Kine.
Program je ukinut krajem 2022. godine, nakon višegodišnjih upozorenja Evropske komisije o sigurnosnim i migracionim rizicima.