Ruski državljanin Aleksandar Genadijevič Zamahin, nekada vlasnik firme pod američkim sankcijama zbog veza s vojnom industrijom, sada pokušava dobiti bh. državljanstvo kako bi investirao u Republiku Srpsku.
Prijedlog da dobije državljanstvo Bosne i Hercegovine podržala je Vlada jednog od dva bh. entiteta Republike Srpske na sjednici 29. januara.
Konačnu odluku o državljanstvu donijet će Vijeće ministara BiH, na sjednici koja još nije zakazana.
U međuvremenu, Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje od izvora bliskog Zamahinu, koji nije želio da mu ime bude objavljeno zbog "sigurnosnih razloga", da ruski državljanin ima poteškoće s prijenosom financijskih sredstava u Bosnu, otkako je registrirao kompaniju u BiH, početkom 2025. godine.
Isti izvor kaže da Zamahin želi investirati u Bosnu, a ne izbjegavati sankcije. Usprkos tome što se formalno uskladila sa EU, sankcije u BiH nisu zaživjele, zbog protivljenja ministara iz entiteta Republika Srpska u Vijeću ministara BiH.
Kako je rečeno RSE Zamhin je imao namjeru da uvozi iz različitih zemalja, uključujući i Kinu, kao i da iz BiH izvozi na tržište Europske unije.
Nešto manje od dvije godine ranije, Zamahin je prodao svoj udio u kompaniji FAM Robotiks u Sankt Peterburgu, nakon što je stavljena na američku listu sankcioniranih, zbog povezanosti s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, čime joj je bilo otežano poslovanje, odnosno uvoz i izvoz.
Ministar za energetiku i rudarstvo RS Petar Đokić, nakon sjednice Vlade 29. januara u Banjoj Luci, za Radio Slobodna Evropa je rekao da je pitanje državljanstva za Zamahina obrazložio ministar trgovine RS-a.
"Procijenjeno je da se, tako je izneseno na Vladi, radi o osobi koja je spremna da, kao nosilac privrednih aktivnosti i vlasnik određenih privrednih kapaciteta, želi da ih prenese u Republiku Srpsku, što mu omogućava da investira i da ravnopravno s ostalima učestvuje u privrednom životu Republike Srpske. Iz istog razloga mu je odobreno i pravo da može steći državljanstvo", rekao je Đokić.
Iz Vlade RS, kao ni iz Ministarstva trgovine i turizma RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o kakvom ulaganju se radi, te čime bi se bavila njegova firma.
Zamahin, prema saznanjima RSE, trenutno ne boravi u BiH, gdje je posljednji put bio prošle godine.
Iz Vlade RS-a nisu odgovorili jesu li već proslijedili zahtjev Vijeću ministara BiH.
Zašto je Zamahinov biznis u Rusiji sankcioniran?
Američko ministarstvo za financije je u novembru 2023. FAM Robotiks stavilo na listu sankcioniranih u okviru paketa sankcija kojim, kako se navodi, SAD nastavlja ometati mreže i kanale putem kojih Rusija pokušava održati svoju opterećenu vojsku.
Sankcije su tada izrečene kompanijama i pojedincima koji potiču rat protiv Ukrajine pružajući potrebnu tehnologiju i opremu iz trećih zemalja.
Na popisu biznisa našao se "Obshchestvo S Ogranichennoi Otvetstvennostyu FAM Robotiks" za kojeg se navodi da se bavi automatizacijom proizvodnih procesa uz primjenu industrijskih robota.
Zamahin je u FAM Robotiksu bio vlasnik od 18. novembra 2016. do 28. decembra 2023., odnosno mjesec dana nakon sankcija prodao je svoj udio u biznisu.
FAM Robotiks i dalje posluje, s novim vlasnicima, a na zvaničnoj stranici je navedeno da se bavi "industrijskim robotima, automatizacijom i robotizacijom proizvodnje", odnosno uvozom industrijskih robota i drugih alata.
Ova kompanije imala je ured u Kijevu prije 2014. godine, a na zvaničnoj stranici je navedeno da je FAM Robotics dio FAM Holdinga, kao i da kompanija zastupa više svjetskih proizvođača.
Nakon sankcija 2023., FAM Robotics je prešao u vlasništvu kompanije Sistema M, što je uobičajen obrazac konsolidacije vlasništva nakon sankcija.
Isto ime kompanije u Laktašima i biznisa u Rusiji s kojima je Zamahin povezan
U naselju uz glavni magistralni put Banja Luka – Gradiška, u Aleksandrovcu, Zamahin je otvorio kompaniju Ireq d.o.o., u februaru 2025. godine.
Ruski državljanin naveden je kao vlasnik i osnivač kompanije koja se bavi vanjskotrgovinskim poslovanjem.
Na profilu biznisa na Company Wallu stoji da je Ireq društvo s ograničenom odgovornošću koje se bavi "inovativnom preporučenom opremom". Poslovna djelatnost je trgovina na veliko ostalim mašinama i opremom.
Osnivanje kompanije upisano je i kod Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci 22. januara 2025. godine. Početni kapital koji je zakonska obaveza pri osnivanju biznisa je stotinu konvertibilnih maraka (oko 50 eura). Od osnivanja kompanija nije imala rashode ni prihode, prema javno dostupnim poslovnim portalima.
S druge strane, Zamahin je jedan od vlasnika kompanije istog imena Ireq u Sankt Peterburgu, na adresi koja je vrlo blizu adrese koju koristi FAM Robotiks.
Dio ovog holdinga je i kompanija Ireq-oil, koja, između ostalog, uvozi naftne proizvode iz Irana.
Podaci pokazuju da su članovi obitelji Zamahin vlasnici Ireq-oila – Veronika A. Zamahina i Dmitrij G. Zamahin.
Vjerski aktivizam
Zamahin je, osim u nekoliko kompanija, aktivan i kao predsjednik međuregionalnog pravoslavnog misionarskog javnog pokreta "Stavros".
U nekim od svojih medijskih istupa u ovom svojstvu govorio je kako su mladi izloženi utjecaju neopaganskih ideja putem društvenih mreža.
Zamahin je reklamirao i odjeću s vjerskim motivima i često imao javne nastupe u kojima s vjerskog polazišta upozorava na problem ekstremizma kod mladih.
Gostovao je na javnom univerzitetu u okviru projekta koji je financiran iz javnog budžeta Ruske Federacije.
Procedura za dobivanje državljanstva BiH
Prema postojećem zakonu, strani državljani mogu u Bosni i Hercegovini zatražiti državljanstvo nakon što provedu najmanje tri godine sa dozvolom za trajni boravak.
Dodatno je potrebno da ne predstavlja prijetnju po BiH, da dovoljno poznaje pismo i jezik, da nije protjeran iz neke zemlje zbog sigurnosnih razloga ili osuđivan na duže od tri godine zatvora.
Izuzetke predstavljaju osobe koje vlasti Bosne i Hercegovine prepoznaju kao "posebno važne i korisne" u oblastima, poput ekonomije, sporta, kulture ili nauke.
Prema pravilniku, usvojenom u Vijeću ministara 2009. godine, neophodno je da odluku o takvom prijemu u državljanstvo BiH jednoglasno podrže svi ministri.
Preporuku, prije razmatranja u Vijeću ministara BiH mora dati neka od nadležnih institucija, poput ministarstva, entitetske vlade, a mogu i privredne komore jednog od dva bh. entiteta.
Po sličnom "receptu" kao za Zamahina, Ministarstvo civilnih poslova BiH predložilo je 2024. godine da se ruskom državljaninu Mihailu Litovčenku dodijeli bh. državljanstvo kao "osobi od naročite koristi u oblasti ekonomije". Vijeće ministara tada nije donijelo odluku, već je rasprava odgođena.
Prijedlog je došao iz Privredne komore RS. No, RSE je, sopstvenim istraživanjem, utvrdio da Litovčenko nije investirao značajna sredstva u BiH, niti da zapošljava veći broj osoba, kako je predviđeno zakonima.
Nije poznato je li Vijeće kasnije odobrilo prijedlog za državljanstvo Litovčenku.
Među onima koji su do sada dobili bh. državljanstvo su ruski ili turski biznismeni, koji se smatraju bliskim predsjednicima Rusije i Turske, Vladimiru Putinu i Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), kao i čelnicima političkih partija u BiH.
Na primjer, Ruski oligarh Rašid Sardarov dobio je bh. državljanstvo još 2011. godine kao "značajan investitor".
Njegove kompanije u RS imale su koncesije za energetske projekte, ali većina investicija nije realizirana, dok je od Vlade RS do sada naplatio gotovo 100 miliona eura za odustajanje od koncesije za ugalj na istoku BiH.
Naročito značajni i počasni građani
Državljanstvo BiH se može steći i brakom s državljaninom BiH, ali je procedura drugačija i o dodjeli državljanstva ne mora glasati Vijeće ministara.
Osoba može lično podnijeti zahtjev nakon pet godina braka, te mora imati stalni boravak u BiH.
Što se tiče djeteta čiji roditelj ima državljanstvo BiH, ono mora imati privremeni ili stalni boravak u BiH. Ako ima više od 14 godina, mora lično dati pristanak.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, vlade entiteta Federacije BiH i RS, te Brčko distrikta BiH, kao treće administrativne jedinice, mogu dati Vijeću ministara BiH preporuku za naturalizaciju stranca, čime se procedura ubrzava.
Preporuku mogu dati i Olimpijski komitet BiH, te sportski savezi koji su registrirani na nivou BiH.
Inicijativu o prijemu u državljanstvo može jednoglasnom odlukom pokrenuti i tročlano Predsjedništvo BiH, ali u tom slučaju se oni zovu "počasnim državljanima".
Najpoznatiji počasni državljanin BiH je Bono Vox, pjevač grupe U2, kojem je pasoš BiH uručen 23. septembra 1997. godine uoči koncerta u Sarajevu.