Dostupni linkovi

BiH od finansijske blokade može spasiti visoki predstavnik


Nakon neusvajanja budžeta i moguće blokade državnih institucija u BiH ostaje pitanje da li će visoki predstavnik OHR-a Christian Schmidt (na fotografiji) iskoristiti svoje ovlasti, Sarajevo, 4. avgust 2021.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt trebao bi dati odgovor na sve izvjesniju blokadu državnih financija Bosne i Hercegovine (BiH), kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) zamjenik ministra finansija u Vijeću ministara BiH Hazim Rančić.

Time bi se omogućilo da skoro 23.000 državnih službenika, zaposlenih u 75 institucija BiH, do kraja godine dobiju plate, a država servisira svoje međunarodne obaveze, nakon što Odluka o privremenom finansiranju institucija BiH istekne 30. septembra.

Na upit RSE da li će novi visoki predstavnik iskoristiti svoje ovlasti kako bi preduprijedio blokiranje finansiranja centralne vlasti, do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Prijedlog budžeta institucija BiH za ovu godinu, kojim se pokušao premostiti problem, u ponedeljak 20. septembra, nije izglasan, jer parlamentarci iz Republike Srpske nisu došli na sjednicu.

Oni rad državnih institucija blokiraju od kraja jula, kada je bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

“S obzirom na to da se radi o blokadi institucija koje je proizveo zakon kojeg je nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, Christian Schmidt bi zasigurno mogao i trebao da povuče određene poteze“, kaže Rančić.

Budžet ponovo na usaglašavanju

Prijedlog budžeta dostavljen je Kolegiju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), kojeg čine tri predstavnika vladajućih stranaka, i to dva iz entiteta Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske (RS).

Predstavnik iz RS je Nebojša Radmanović, član vodećeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

„U ovom odnosu pitanje je kad će to biti i hoće li gospodin Radmanović pristupiti tom usaglašavanju ili neće“, kaže Rančić i dodaje da je prema Poslovniku Kolegij obavezan da se usaglasi oko ovakvih pitanja u roku od tri dana, a potom ga pošalje na ponovno glasanje u Predstavnički dom PS BiH.

„Ovisno od glasanja znat će se da li je Predstavnički dom usvojio budžet ili nije i da li će ga, ako ga usvoje, uputiti prema Domu naroda“, kaže Rančić.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je drugi dom za odlučivanje u Bosni i Hercegovini. Čini ga po pet delegata iz tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata, a prema Poslovniku doma, odluke u Domu donose se većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.

Kako kaže Rančić, malo je vjerovatno da Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH u Domu naroda PS BiH dobije podršku, obzirom na odbijanje predstavnika iz RS da učestvuju u odlučivanju.

„U trenutnom odnosu snaga i ove političke blokade institucija vrlo su male šanse“, navodi Rančić.

Šta je druga mogućnost?

Bosna i Hercegovina prvih devet mjeseci 2021. godine se nalazi na privremenom finansiranju. Vijeće ministara BiH je do sada svaka tri mjeseca donosilo ovu odluku.

Kako kaže zamjenik ministra finansija, da bi do kraja godine država imala novac za plate i servisiranje obaveza, postoji mogućnost da Vijeće ministara BiH donese i četvrti put odluku o privremenom finansiranju.

Ministarstvo finansija BiH je već pripremilo ovu odluku i dostavilo je Generalnom sekretarijatu ovog tijela. Prema poslovniku, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata) mora sazvati sjednicu.

Međutim, Tegeltija od 22. jula ove godine nije sazvao sjednicu ovog tijela, postupajući po odluci Narodne skupštine RS.

Prema pravilu, sjednice Vijeća ministara BiH trebale bi se održavati najmanje jednom sedmično, osim u opravdanim slučajevima utvrđenim u Poslovniku Vijeća ministara BiH, navodi se u Zakonu o Vijeću ministara BiH.

Na upit RSE o mogućnosti zakazivanja sjednice Vijeća ministara na kojoj bi se raspravljalo o privremenom finansiranju, predsjedavajući Zoran Tegeltija nije odgovorio.

Tegeltijini zamjenici su Vjekoslav Bevanda, ministar finansija (Hrvatska demokratska zajednica BiH), i Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH (Stranka demokratske akcije). Ni Bevanda, ni Turković na upite RSE nisu odgovorili do zaključenja teksta.

Na pitanje da li zamjenici mogu sazvati sjednicu Vijeća ministara BIH, Rančić odgovara:

„Faktički, iako bi to uradili, i ako bi došli ministri iz reda Bošnjaka i iz reda Hrvata, a ne bi došli ministri iz reda srpskog naroda, onda nijednu odluku koja proizvodi pravno dejstvo ne bi mogli donijeti“, kaže Rančić.

Iz Sekretarijata Vijeća ministara BiH u pisanom odgovoru za RSE navode da je način rada i odlučivanja u ovom tijelu definisan članom 18. Zakona o Vijeću ministara BiH „iz kojeg proizilazi da nije moguće u konačnici donijeti odluku u meritumu bez prisustva predstavnika bilo kojeg od konstitutivnih naroda“.

„Kada naredna sjednica Savjeta ministara BiH bude zakazana, javnost će o tome biti blagovremeno obaviještena“, navode iz Sekretarijata.

Samo pet puta za 21 godinu BiH imala budžet na vrijeme

U proteklih 21 godinu, za koliko postoje podaci na web stranici Ministarstva finansija i trezora BiH, država je samo pet puta budžet dobila relativno na vrijeme.

U ostalim slučajevima isplate su se vršile na osnovu Odluka o privremenom finansiranju.

Visoki predstavnik BiH je i ranije iskoristio ovlasti , te je 2011. godine donio odluku o privremenom finansiranju Federacije BiH za prvi kvartal te godine, zbog blokade u formiranju jednog od dva doma Parlamenta Federacije BiH.

Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.

Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Ured visokog predstavnika je zahvaljujući bonskim ovlastima od 1997. nametnuo oko 900 različitih odluka.

Ove ovlasti omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG