Dostupni linkovi

BiH suočena sa rizikom finansijske blokade centralne vlasti


Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH bez poslanika iz entiteta Republika Srpska koji od avgusta bojkotuju centralne državne institucije, Sarajevo (20. septembar 2021.)

Bosna i Hercegovina suočava se sa rizikom blokade državnog budžeta. To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.

Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.

Kada će biti prevaziđena kriza?

"Očekujem da će se ova priča o platama biti prevaziđena u narednih par sedmica", izjavio je po okončanju sjednice u ponedjeljak, 20. septembra Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić, predsjedavajući ovog doma.

On je zakazao sjednicu ove zakonodavne institucije na kojoj se trebalo raspravljali o budžetu bh.institucija. Međutim, poslanici iz Republike Srpske nisu došli na sjednicu, a Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2021. godinu poslan je Kolegiju doma na dodatno usaglašavanje i drugi krug glasanja.

Predstavnici vlasti iz RS bojkotuju rad državnih institucija nakon što je bivši visoki predstavnik u BIH, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kolegij doma čine tri predstavnika iz vladajućih stranaka, dva iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske.

Razlog zbog kojeg je poslan na dodatno usaglašavanje je nepostojanje entitetske većine.

Predstavnički dom čine 42 poslanika, od čega je 13 iz Republike Srpske. Glasanje se odvija na način da u prvom krugu se zakoni izglasavaju prostom većinom, a u drugom krugu neophodna je entitetska većina.

Prijedlog su u prvom čitanju usvojili poslanici Predstavničkog doma PS BiH 7. jula na sjednici u Sarajevu.

Upitna isplata plata državnim službenicima?

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ne blokira institucije BiH, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.

Dodao je i da će se "vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”.

On je prethodno najavio da je Vlada RS planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH. Kako je naveo Dodik, za to je potrebno izdvojiti 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura) mjesečno.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH smatra da zaposlenici u državnim institucijama nisu krivi za situaciju i moraju biti plaćeni, ali da nije moguće da dobiju plate iz budžeta RS.

“Izjave da će se suprotno svim važećim zakonima isplatiti uposlenike iz budžeta entiteta, to nije moguće i to se neće desiti. Neusvajanjem budžeta nisu ugrožene samo plate, nego i funkcionisanje državnih institucija", poručio je Zvizdić.

Sličnog mišljenja je i Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH. Ona je kazala za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.

"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.

Ona je navela da RS takvu isplatu ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".

"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.

Šta kažu političke stranke iz RS?

"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7.000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) uoči sjednice parlamenta, na kojoj ni njegova stranka nije učestvovala.

Šarović je, također, pozvao lidere vodećih parlamentarnih stranaka BiH, SNSD i Stranke demokratske akcije (SDA), da nađu kompromis kako bi se našao izlaz iz političke krize.

Mirko Šarović, poslanik Srpske demokratske stranke: "Očekujemo da pozicija ponudi rješenja."
Mirko Šarović, poslanik Srpske demokratske stranke: "Očekujemo da pozicija ponudi rješenja."

“Prošlo je dva mjeseca, a nisu povukli nijedan potez koji bi išao ka izlazu iz ove situacije. Želimo glasno da kažemo da je potrebno otvoriti dijalog, da je potrebno tražiti rješenje, a rješenje trebaju donijeti oni koji imaju najveću odgovornost, a to je vlast u Republici Srpskoj”, kazao je Šarović.

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) i poslanik te stranke u Predstavničkom domu PSBiH Branislav Borenović ponovio je da i oni ostaju pri odlukama NSRS te da dok se ne riješi pitanje nametnutog Inckovog zakona nema donošenja odluka u institucijama BiH.

Borenović je zatražio od vladajuće koalicije da nađe rješenje za novonastalu situaciju i da se prevaziđe nametnuti zakon, kao što su postigli dogovor oko NATO puta, povećanju akciza, raznih budžetskih privilegija i slično.

Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) i poslanik te stranke u Predstavničkom domu PSBiH Nenad Nešić naglasio je da duboko vjeruje da i Srbi i Hrvati i Bošnjaci imaju pravo na demokratiju i da zakone donose njihovi izabrani predstavnici, a ne tuđi visoki predstavnici.

Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.

Cenić: Onemogućavanje isplate plata kazneno djelo

Analitičarka Svetlana Cenić za Radio Slobodna Evrope (RSE) kaže da je onemogućavanje isplate plata kazneno djelo i kršenje osnovnih ljudskih prava.

‘’Onemogućavanje da neko dobije platu je kazneno delo i kršenje osnovnih ljudskih prava. To se može podvesti pod državni udar. Jer ima i ona vrsta državnog udara koji dolazi sa vrha, da bi se svoja vlast povećala. A šta ćemo onda ako krenu te kaznene prijave i sve ostalo’’, pita se Cenić.

Ona također navodi da ne postoji pravni osnov da bi RS isplaćivala plate predstavnicima iz reda srpskog naroda zaposlenim u državnim institucija, te podsjeća da je isplata bez obzira na nivo vlasti, definisana Zakonom o platama za svaki pojedinačni nivo.

‘’Postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih’’, kaže Cenić.

Kada ističe privremeno finansiranje?

Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Iz Ministarstva finansija BiH je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da je Odluka o privremenom finansiranju za četvrti kvartal dostavljena Sekretarijatu Vijeća ministara BiH, ali da nije poznato da li će predsjedavajući Zoran Tegeltija sazvati sjednicu na kojoj bi se omogićilo bh.institucijama da premoste finansijsku krizu zbog neusvajanja budžeta.

I predsjedavajući Vijeća ministara BiH je iz Republike Srpske.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Vijeće ministara BiH je krajem marta utvrdilo Nacrt zakona o budžetu u iznosu od 1,87 milijardi konvertibilnih (oko 900 miliona eura) što je za oko tri posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Za servisiranje vanjskog duga BiH budžetom je predviđeno gotovo 844 miliona konvertibilnih maraka (KM), ili pet posto više nego 2020. godine. 21,7 miliona KM predviđeno je za borbu protiv pandemije, a Vijeće ministara BiH posebnim će odlukama propisati korisnike, namjenu, iznos i način korištenja ovih sredstava.

Prijedlog zakona o budžetu predložilo je Predsjedništvo BiH, kao zakonski predlagač, ali je istovremeno zadužilo Vijeće ministara BiH da pokrene proceduru povećanja najnižih plata za policijske službenike zaposlene u policijskim agencijama BiH i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

I tokom 2019. i 2020. godine, institucije BiH su se finansirale na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG