Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bassuener: Kosovska vojska, paravan za dogovor Vučića i Tačija


Pripadnici Kosovskih bezbednosnih snaga, Priština 21. januar 2011.

"Opasna igra" Beograda i Prištine posljednjih sedmica, koja je eskalirala najavom o formiranju kosovske vojske, je paravan za eventualni dogovor o promjeni granice koju podržavaju Sjedinjene Države i šefica evropske diplomatije Federica Mogherini, kaže Kurt Bassuener iz berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije u intervjuu za 'Zašto?'.

Bassuener smatra da podrška Sjedinjenih Država i protivljenje NATO-a uspostavljanju oružanih snaga ukazuju na nedostatak jedinstvene zapadne pozicije na Balkanu, što otvara prostor za reaktiviranje neostvarenih agenda širom regiona pa će lančana reakcija biti otvaranje pitanja granica i njihove etnifikacije.

Zašto: Zašto se Kosovo sada, u jeku krize sa Beogradom i tarifnog rata, odlučilo na ovaj potez oko formiranja vojske i zbog čega su Sjedinjene Države to podržale a NATO se oštro usprotivio?

Bassuener: Teško je to sagledati potpuno jasno.

Ako to stavimo u okvir podrške Sjedinjenih Država diskusiji o podjeli Kosova, jer to je ono što korekcija granice zaista jeste, i sa lančanom reakcijom koju bi to izazvalo širom regiona, još uvijek postoji ideja da se to može izolirati.

Nema stvarnih predostrožnosti ili napora da se bilo koga zaštiti, osim da se kaže "znamo da će ovo biti problem", i onda dolazimo do situacije da su svima sve opcije otvorene.

Koliko ja to razumijem, SAD nisu obeshrabrile Kosovo da ne rade na stvaranju vojske, a NATO je kolektivno zauzeo drugačiju poziciju, i ne znam koliko je ovo samo paravan, a koliko jasna politika, ali mislim da vidimo jednu vrstu haotične zapadne reakcije koja omogućava ispoljavanje najgorih impulsa širom regiona.

Tako da svaka neostvarena agenda, a ima mnogo neostvarenih agendi, se sada pokuša ostvariti bez ograničenja.

Zašto: Promjena u američkoj poziciji se mogla opaziti ranije ove godine, neki kažu, nakon imenovanja Johna Boltona za savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa?

Bassuener: Mislim da je on samo sastojak u ovome, mislim da je to ustvari počelo prije njega.

Mislim da stav s kojim se pokušava počistiti sve repove na Balkanu, ja bih to vezao sa odlazak Hoyt Yeea, zamjenika pomoćnika državnog sekretara, tada se američka politika na Balkanu počela pomjerati. Ne prije.

Prije malo više od godine dana, on je govorio da Srbija ne može sjediti na dvije stolice, on je bio apsolutno ključan nakon napada u makedonskom parlamentu u aprilu 2017.

Tako da bih ja ovo vezao sa pomoćnika državnog tajnika Wessa Mitchella, Johna Boltona i za to da se Evropska unija sama zapetljala u konopce.

Velika Britanija se povukla u odnosu na svoju donedavnu vrlo glasnu poziciju, dijelom zbog Brexita jer je sve otvoreno oko EU, i ne žele da se zamjere Evropi jer konačna računica za izlazak još nije gotova, tako da Njemačka stoji sama sa svim kompleksima koje ima oko uloge vođe.

Svi lideri u regionu, Vučić posebno, su izvukli zaključke da više nema ruke koja drži sve pod kontrolom. To je posljedica.

Stvarno ne vidim da postoji strategija, mislim da je pretpostavka Amerikanaca, "možemo sve ovo ovdje privesti kraju, pa se možemo koncentrisati na nešto drugo".

No, ne mislim da ima suviše dubine u planiranju scenarija ili razmišljanju o tome, ili planiranju za ublažavanje potencijalne štete od otvaranja ustavnih granica jugoslovenskih republika i pokrajina iz 1974.

Zašto: Kako ova situacija sada utiče na angažman Evropske unije -- dijalog je stao, Kosovo traži resetovanje samog procesa i ne žele razgovarati o statusnim pitanjima?

Bassuener: Ova situacija daje prostor za inicijativu onima koji znaju šta hoće, i incijativa za sada dolazi iz malog ureda (visoke evropske povjerenice Federice) Mogherini da to pokušaju završiti dok je ona još na toj poziciji.

Ja zaista ne znam koliki je nivo koordimacije između State Departmenta i Federice Mogherini i nenog osoblja, ali de facto, ali suština je da oni imaju isti cilj.

Imate jedinstvo interesa između Mogherinijeve, Vučića, Tačija i američke vlade.

To se naravno uopšte ne odnosi na sve članice EU. Rekao bih da većina ima velike rezerve, ali svi se kriju se iz Nijemaca, i samo mali broj drugih članica će istupiti oko toga. Mogao bih, naravno, biti u krivu, ali moj utisak je da je Njemačka bila opuštena misleći da će njeno protivljenje biti dovoljno.

Oni rade na ideji korekcije granice nadajući se da će dovesti Njemačku pred svršeno stanje, postići dogovor i onda je staviti u tešku poziciju, "da li ćete se stvarno suprotstaviti ovome kada su se vlade dogovorile?", i ideja je da će se Nijemci onda povući.

Mislim da to vjerovatno nije glupa strategija, i da je to jedina strategija koja za sada postoji.

Zašto: Reakcija iz Srbije na najavu formiranja oružanih snaga Kosova je uključivala i spominjenje vojne opcije, mada je premijerka Brnabić naknadno rekla da je ta izjava izvučena iz konteksta, mada su i Vučić i Vulin prije govorili slične stvari?

Bassuener: Ja sumnjam da je ovo napuhana drama čiji je cilj da se dozvoli Vučiću i Tačiju da kažu, "našli smo rješenje".

Ne kažem da nema rizika, mislim da zaista ima rizika, i zato je ovo toliko opasno.

Sve donedavno, ovakva vrsta opasne igre ne bi bila dozvoljena, Zapad bi rekao, "ne!".

Sada, međutim, nema jedinstvene zapadne pozicije, to je jasno, ali ja duboko sumnjam da je ovo u stvari ono što bi neki ruski "politički tehnolog" nazvao dramaturgija.

Kreirate dramatičan osjećaj krize i onda kažete, "vratili smo se sa ivice i sad ćemo biti razumniji", pa će čak i oni koji bi inače bili protiv agende za koju se zalažete to vidjeti kao manje lošu nego druge opcije.

Ovo se radi iz dramatskih razloga i zbog toga imamo svu ovu opasnu igru oko vojske, oko tarifa.

Zašto: Rekli ste da je nedostatak jedinstvene zapadne pozicije dozvolio da razni planovi ili snovi opet postanu aktuleni. Kako vidite razvoj situacije u BiH ili Makedoniji?

Bassuener: Mislim da sam rekao da su sada sve neostvarene agende ostvaruju bez uzdržavanja i te neostvarene agende jesu strateške, ali protuteža nije strateška i ustvari je nema, pa će lančana reakcija biti otvaranje pitanje granica i kretanje prema etnifikaciji. Zagovornici promjene granica kažu da ovo nije etnifikacija granica, ali ja se ne bih složio.

BiH je najveća meta i najveća nagrada u Beogradu, i Dačić i Dodik su bili vema jasni oko ovoga, a i Vučić naginje glasno prema toj poziciji, i ne mislim da je to skriveno.

Mislim da to nije je ostvarivo bez mnogo nasilja, tako da je to viskorizična strategija.

Ali ne izgleda više toliko rizična, kao što je nekada nekada bila, iz perspektive Republike Srpske i Srbije, jer neće biti protivljenja sa Zapada, čini se da stvari tome naginju, i može im se oprostiti što izvlače takve zaključe.

  • 16x9 Image

    Nedim Dervišbegović

    Producent za multimediju. Studirao medije, politiku i međunarodne odnose na Američkom univerzitetu u Rimu i Londonskom univerzitetu. Bivši dugogodišnji dopisnik Reutersa iz Sarajeva.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG