Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Strah u BiH od novih granica na Balkanu


"Nejasno je šta se podrazumijeva pod 'korekcijom' i šta se podrazumijeva pod 'promjenom granica'", ocjenjuje Neven Kazazović (ilustrativna fotografija)

Sve učestaliji prijedlozi i pozivi za iscrtavanje novih granica na Balkanu, neminovno otvaraju pitanje o mogućim posljedicama za već duboko podijeljenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj periodično oživljavaju ideje o nezavisnosti Republike Srpske ili o stvaranju trećeg (hrvatskog) entiteta.

Rasprava je dobila dodatnu "težinu" nakon otvorenog pisma tri bivša visoka predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Karla Bilta, Pedija Ešdauna i Kristijana Švarc-Šilinga (Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling), koji su visoku predstavnicu Evropske unije za spoljnu politiku Federiku Mogerini (Federica Mogherini), te ministre spoljnih poslova zemalja članica EU, upozorili da bi prekrajanje granica između Srbije i Kosova moglo dovesti do prelijevanja nestabilnosti na Bosnu i Hercegovinu čime bi se moglo poništiti sve ono pozitivno što je urađeno u proteklim godinama.

Ešdaun, Bilt i Švarc-Šiling
Ešdaun, Bilt i Švarc-Šiling

Josip Juratović, poslanik u Bundestagu vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), porijeklom iz Hrvatske, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su prijedlozi o razgraničenju ili razmjeni teritorije poraz demokratije, čak vraćanje u srednji vijek.

"Demokratski sustav je sustav vrijednosti koji se temelji na ravnopravnosti svih građana i gotovo svih 35 poglavlja koja se tiču ulaska u Europsku uniju i koja se moraju poštivati. Pitanje je gdje je ravnopravnost građana, ako se razmjena teritorije odvija u tom smislu da se vrši trampa, kao u srednjem vijeku između feudalaca, gdje jedan drugome daju teritoriju sa svim kmetovima", ukazuje Juratović.

Građani, manje-više, prema riječima Juratovića, ne igraju tu nikakvu ulogu, "neko se njima trguje".

"Prema mom mišljenju, to je totalni poraz demokracije i pobjeda nacionalizama i autokracije koja se širi Europom i svijetom. Tako nešto je neprihvatljivo", dodaje Josip Juratović.

I za Bosnu i Hercegovinu je to jako opasna stvar, stav je Juratovića.

"Time se legitimira taj sustav koji je u Bosni i Hercegovini, gdje su, mogli bismo reći, tri države u jednoj, i gdje se samo čeka povoljan trenutak da se ideje o novim granicama primijene i na BiH. Time bi Republika Srpska postala ili posebna država ili bi se pripojila Srbiji. Na drugoj strani, tema 'Herceg-Bosne' se ponavlja. To znači, prije svega, otvaranje pitanja Bosne i Hercegovine kao države i uopće cijelog sustava, što, prema mom mišljenju, vodi u nove opasnosti, pa čak i do konflikata koje niko više ne bi želio", upozorava Juratović.

Juratović: Građanima se trguje
Juratović: Građanima se trguje

Vojno-politički analitičar iz Sarajeva Neven Kazazović smatra da nema prave kopče koja bi povezala kosovski problem sa Bosnom i Hercegovinom.

"Prvo, vrlo je nejasno šta se podrazumijeva pod 'korekcijom' i šta se podrazumijeva pod 'promjenom granica'. Nijedna strana nije se detaljno izjasnila o tome", mišljenja je Kazazović.

Očigledno je, dodaje Kazazović, da se o nečem pregovara, "ali o čemu i kako – još nije poznato".

"Bilo bi lakomisleno prejudicirati neki zaključak. Mislim da Kosovo sigurno neće pristati na podjelu, a Preševska dolina će vjerovatno ostati tamo gdje je sada. To je moje viđenje situacije. Što se tiče Bosne i Hercegovine, mislim da je povezivanje kosovskog problema i Bosne i Hercegovine besmisleno, nema te kopče koja bi ih mogla povezati", objašnjava vojno-politički analitičar.

"Bez obzira šta pričaju jedni, drugi, treći, vrlo često su to neki populistički, nacionalistički, predizborni elementi, da u to ne ulazim, ali ima jedna stvar koju uvijek treba imati na umu – to je da su velike sile kao slonovi, one jako dugo i dobro pamte. Nije se baš sa njihovim pamćenjem lako nositi. Pet velikih sila je potpisalo Dejtonski sporazum. Jedna velika sila može odustati od Dejtona, ali šta je s ostale četiri? Mogu dvije odustati, ali šta je sa ostale tri?", kaže Kazazović.

Prema tome, konstatuje Kazazović, "Dejtonski sporazum, isto kao što je bio svojevremeno Berlinski kongres, kad donese odluku, on se drži te odluke, bez obzira na sve".

"Jednostavno, velike sile ne žele da svoj ugled unište, da svoju moć smanje i da pojačaju nepovjerenje drugih prema njima. Tako da Dejtonski sporazum mora da ostane na snazi i o nekom odvajanju Republike Srpske ili o nekom njenom spajanju sa Srbijom i tako dalje. Uopšte nema govora", kaže Neven Kazazović.

Profesor Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke Miloš Šolaja zastupa stav da rasprave o razgraničenju između Srbije i Kosova mogu imati regionalne posljedice i to na gotovo sve susjedne države.

Poigravanje sa pitanjem granica može da uzburka region.
- Miloš Šolaja

"Prvo, vrlo je teško i veoma opasno prihvatiti granicu ili liniju između Kosova i Srbije, jer bi se onda moglo pokrenuti pitanje Vojvodine i istog časa bi počele da pucaju granice drugih država koje su regionalizovane ili u onim zemljama koje imaju velike nacionalne koncentracije. Ovdje se, prije svega, misli da bi Republika Srpska mogla postaviti zahtjev i za razgraničenje i za nezavisnost", kaže Šolaja.

Jednako vjerovatno je, nastavlja, "da bi to htjeli Makedonci u Zapadnoj Makedoniji, pa možda i neki drugi".

"Činjenica je da je i Federacija BiH isparcelisana na kantone, tako da nije nemoguće da i tu neko postavi zahtjeve. Prema tome, to poigravanje sa pitanjem granica, najava korekcije između Srbije i Kosova, uz pravno nedefinisani status granica, može u velikom smislu da uzburka region", ocjenjuje Šolaja.

I univerzitetski profesor iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić smatra da svaki prijedlog o novom iscrtavanju granica, a u slučaju Srbije i Kosova spominjanje razmjene teritorije, znači pogodan recept za destabilizaciju cijelog Zapadnog Balkana.

"Ta vrsta trgovine nema nikakvu pravnu osnovu, niti postoji takav presedan unutar međunarodnih odnosa. Ali, uvijek se nađu pojedinci koji žele preko trgovine teritorijom da ostvare za sebe dobitke i te teritorije stave pod svoju kontrolu. Nažalost, na Balkanu je previše takvih pojedinaca pa se i sada računa da će se pojaviti neki trgovac koji bi da zaposjedne teritoriju, da s njom trguje i da iz toga izvuče za sebe profit – bilo da je to Dodik (Milorad), Čović (Dragan) ili neko treći. Ima ih koji samo čekaju signal pa da kažu – idemo u razmjenu teritorija", kaže Hadžidedić.

Ukoliko se tome suprotstave velike sile i snažnije zemlje, poput Amerike ili Njemačke, ističe Hadžidedić, od toga neće biti ništa.

"Ukoliko izostane oštra reakcija, postoji opasnost da se psihoza destabilizacije proširi na sve balkanske države. A na Balkanu teško možemo naći državnike koji bi zastupali državničke interese umjesto sitno šićardžijskih, privatnih. Ali barem možemo očekivati da velike sile pristupe ovom prostoru konačno ozbiljno i da shvate da je princip trgovine teritorijom recept za katastrofu i destabilizaciju a nikako za stabilizaciju", riječi su Zlatka Hadžidedića.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je ponovio stav sa sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da nema promjene granica na Zapadnom Balkanu, te da je taj stav ponovljen i tokom razgovora kancelarke Merkel s premijerima Crne Gore, Duškom Markovićem i Hrvatske, Andrejom Plenkovićem.

"Rješenje je u sasvim drugom modelu i pozivam naše susjede, Hrvatsku i Srbiju, da potpišemo ugovore o granici kao što smo uradili s Crnom Gorom. Da s Hrvatskom ratificiramo Ugovor o granici i odredimo međunarodni koridor do otvorenog mora. Da sa Srbijom potpišemo Ugovor o granici na bazi međunarodno utvrđene granice iz 1991. godine. Umjesto poruke da mijenjamo granice i razmjenjujemo teritorije, potpišimo ugovore kako bi time pokazali da stojimo iza naših izjava da poštujemo teritorijalni integritet i suverenitet jedni drugih na prostoru Zapadnog Balkana", poručio je Zvizdić.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG